Nakon 24 godina provedenih u Evropi i Aziji, Samir Ramdedović se vratio u svoj rodni kraj s jasnom vizijom da oformi produktivno gazdinstvo. Ono što danas izgleda kao uzorno domaćinstvo, sa raznovrsnim voćnjacima i uređenim imanjem, nekada nije ni postojalo. Prije njegovog povratka, zemljište nije bilo ni ograđeno, niti termički obrađeno, a od domaćinstva nije bilo ni traga.
Na Samirovom imanju, dočekala su nas u redovima pažljivo njegovana stabala krušaka i dunja. Dok nam pokazuje plodove svog rada, prisjeća se kako je sve počelo.
„Kada sam se vratio, ovde nije bilo ničega – samo prazna zemlja. Prvo sam morao da je obradim, ograđujem, prilagodim uslove i tek tada sam mogao da zasadim prve biljke. Počeo sam sa malinama i kruškama, ali sam brzo shvatio da želim nešto više – nešto drugačije,“ priča Samir dok pokazuje zasade lješnika i dunja, koji su postali njegov zaštitni znak.
Samir je poznat po tome što na svom imanju uzgaja i vrste voća koje nisu tipične za ovaj kraj. Pored malina i krušaka, posadio je lješnik i dunju, a eksperimentiše i sa drugim kulturama. Njegov cilj je da pokaže kako uz pravu njegu i posvećenost, čak i biljke koje nisu karakteristične za određeno područje mogu dati odlične rezultate.
„Ljudi su mi govorili da dunja ođe neće uspjeti, da je lješnik previše zahtjevan. Ali nijesam odustao. Uz pravilnu njegu danas imam prinose na koje sam ponosan. Imam 300 stabala šljiva, 50 jabuka, 10 stabala oraha, takođe 12 stabala dunje, neđe oko 12 ari maline, 50-ak stabala lješnaka koji sam zasadio prije nekih tri godine, njemu inače treba više vremena da poraste, a planiram da zasadim kestenje“ kaže Ramdedović.
Samirov preduzetnički duh nije se zaustavio samo na voćarstvu. Pokrenuo je i uzgoj zečeva, ali zbog administrativnih i zakonskih prepreka nije mogao da realizuje ideju do kraja.
„U Crnoj Gori zakoni ne prepoznaju uzgoj zečeva kao dio stočarske djelatnosti. To znači da farma zečeva ne može biti registrovana što mi iskreno otežava. Osjećam se kao kriminalac koji diluje drogu a zapravo samo želim da uzgajam zečeve na legalan način. Pokušao sam, ali nisam mogao legalno da nastavim s tim poslom,“ objašnjava Samir.
Iako mu je ovaj neuspjeh teško pao, nije dozvolio da ga obeshrabri. Ujmesto toga, fokusirao se na dalje unaprjeđenje svog gazdinstva i istraživanje novih mogućnosti u voćarstvu.
Danas, Samir smatra da je znanje ključ uspjeha i da se poljoprivreda mora modernizovati kako bi bila održiva.
„Mnogi mladi odlaze iz sela jer misle da ovde nema budućnosti. Ja želim da im pokažem da poljoprivreda može biti isplativa, ali samo ako se radi pametno, uz ulaganje i modernizovani način,“ ističe on.
Njegov gazdinstvo nije samo simbol uspiješnog poljoprivrednika, već dokaz da se u manjem mjestu mogu postići veliki rezultati.
ALMINA LIČINA
Projekat FOKUS BIHORA podržan je od strane Ministarstva kulture i medija.
Predsjednica opštine Tutin, Selma Kučević, ugostila je predsjednika opštine Petnjica, Samira Agovića.
Tokom susreta razmijenjena su iskustva i razgovarano o mogućnostima za unapređenje saradnje između ove dvije opštine.
VIDEO I TEKST: TUTINSKE NOVINE
FOTO: SPP
Kada u trenutku jedne od najvećih političkih kriza u Crnoj Gori premijer Milojko Spajić obrne igricu u populizmu i pozove građane da bojkotuje trgovačke lance, a prije toga, da bi popunio rupe u budžetu, nametne trgovcima veće poreze I akcize nego u zemljama EU, te zatim taj projekat preuzme određena (ne)vladina organizacija, koja na osnovu nekakve on line ankete targetira samo jedan od tih lanaca, onda sa pravom možemo sumnjati u političku pozadinu cijele akcije.
Alternativa Crne Gore je pozvala građane da od ponedjeljka bojkotuju najveći trgovački lanac u Crnoj Gori, kompaniju “Voli”. Dali su velikodušno rok do petka da se Voli izjasi hoće li smanjivati cijene ili ne. Populizam na većem nivou od poznatog na ovim prostorima “branjen” je on line anketom gdje je većina onih koji su glasali odlučili da “Voli” bude meta. Jedan od članova Alternativa, Zarija Pavićević, je na Javnom servisu objašnjavao kako ne bi oni bojkotovali Voli, ali su građani tako “odlučili”, a on lično je bio da se jednom drugom trgovačkom lanacu nacrta meta…
Iz Volija su objasnili, a vjerujemo da većina građana to zna, da je ponuda u njihovim marketima jeftinija u odnosu na ostale I da je to lako ustanoviti prostim upoređivanjima cijena.
Privredna komora nije željela da komentariše ili odgovora na pitanja Standarda koja su smatrali više političkim, a manje ekonomskim ali su rekli da su se jasno odredili prema ovim I ovakvim inicijativama Milojka Spajića te da su dali ubjedljive razloge protiv bojkota trgovinskih lanaca.
“Posebno ukazujemo na potrebu nediskriminacije u svakoj privrednoj oblasti i prema svakoj kompaniji, podvlačeći zainteresovanoj stručnoj javnosti da bojkot kao način uticaja na ekonomske politike niti je razuman niti opravdan”, stoji u reagovanju Privredne komore.
Predsjednik nevladine organizacije MMNE i građanski aktivista iz Bijelog Polja Željko Đukić je u razgovoru za portal Standard rekao da je vladina ekonomska politika, uključujući uvođenje novih akciza na određene proizvode i povećanje cijene akciza, povećanje PDV-a u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, povećanje zarada zaposlenima doprinijela, da rastu cijena osnovnih životnih namirnica.
“Premijer Milojko Spajić je podržao bojkot marketa, izražavajući solidarnost sa građanima zbog visokih cijena. Međutim, smatram da je ovakav potez pokušaj prebacivanja odgovornosti sa Vlade na trgovce, umjesto da se preduzmu konkretne mjere za kontrolu cijena i inflacije. A u velikom procentu Vlada je doprinjela povećanju cijena”, rekao je Đukić.
On smatra da je targetiranje Volija od strane Alternative selektivan I da može izazvati sumnje u postojanje drugih motivai interesa.
“Istraživanja koja smo mi sproveli ukazuju da su zapravo građanj nezadovoljni cijenama u jednom drugom lancu marketa”, saopštio je Đukić.
Potkrepljujući tvrdnju da je ekonomska politika Vlade CG u najvećoj mjeri krivac za visoke cijene namirnica. Đukić kaže da se cijene proizvoda formiraju na osnovu nabavnih cijena, na koje se dodaju operativni troškovi, porezi (kao što je PDV), akcize za određene proizvode, te trgovačke marže.
“U Crnoj Gori, PDV na osnovne životne namirnice iznosi 7%, dok je za određene proizvode, poput voća i povrća, stopa 21%. Trgovačke marže variraju u zavisnosti od proizvoda i trgovinskog lanca, ali su u prosjeku slične, a u pojedinim slučajevina niže u odnosu na zemlje regiona”, objašnjava Đukić.
Smatra da je jedan od uzroka ovog problema nedovoljno razvijena domaća proizvodnja i prerada, takođe promocija i plasman domaćih proizvoda.
“Rješenje za problem visokih cijena zahtijeva koordinisane napore Vlade, proizviđača, distributera, trgovaca i potrošača. Vlada bi mogla razmotriti smanjenje poreza i akciza na osnovne proizvode, kao i podsticanje konkurencije na tržištu. Trgovci bi mogli preispitati svoje marže i nastojati da smanje cijene gdje je to moguće. Potrošači mogu nastaviti izražavati svoje nezadovoljstvo kroz inicijative poput bojkota, ali i podržavati lokalne proizvođače i manje trgovine”, zaključio je Đukić.
SAMIR RASTODER
IZVOR: STANDARD
Početkom februara je održana izborna sjednica Skupštine KUD-a „ Bihor“ Petnjica na kojoj su izabrani i novi članovi – Šejla Šabotić i Almir Muratović, koji su ujedno i odbornici u lokalnom sazivu. Na sjednici su reizabrani Muslija Kalić, predsjednik Skupštine i Sinan Tiganj predsjednik.
Ujedno je usvojen izvještaj o radu sa finansijskim poslovanjem za 2024. godinu koja je bila jedna od najuspjšenijih u 45 -godišnjoj istoriji KUD-a. Probe su se i dalje održavale jednom nedjeljno. Ukupno je održano 48 proba. Društvo je imalo 25 nastupa i to u Petnjici 7 nastupa, u Crnoj Gori 9, u Podgorici i Plavu dva puta, Bijelom Polju, Gusinju, Ulcinju, Kotoru i Tuzima. U regionu 7 : na Kosovu u Prištini ( dva nastupa), Prizrenu u Bosni i Hercegovini na Festivalu u Sarajevu, u Srbiji u Sjenici, Hrvatskoj i Vojvodini i dva nastupa u Turskoj.
Predsjednik Sinan Tiganj se zahvalio na jedinstvenoj podršci da on i Muslija Kalić i u naredne četiri godine predvode društvo i u svom izlaganju izjavio da je protekla 2024. godina sa 25 nastupa najuspješnija godina dugoj istoriji KUD-a. KUD je osvojio treće mjesto na Festivalu u Prištini iza predstavnika Ukrajine i Turske. Obilježile su je X Međunarodna smotra foklora u oktobru kojom je završeno XI Bihorsko kulturno ljeto a koju je projektno podržana od Ministarstva kulture i medija , dva veoma uspješna gostovanja u Turskoj u Sulejmanpaši u aprilu i Sindirgiju u septembru. Kud je po prvi put nastupio u Hrvatskoj u Donjem Miholjcu i Vojvodini u Savinom Selu. Kud je bogatiji za dvije koreografije „Igre iz Crne Gore“ i „Igre iz Srbije“, kao i za Tursku nošnju za koreografiju Zejbek po 8 kompleta koju je donirala TIKA.Takođe smo nastupili na obilježavanju DANA ETNO KULTURE IBIŠ KUJEVIĆ koja je održana 18 i 19 novembra u Petnjici. Pored nas nastupili Vrelo Ibra i KUD “ Tekstilac” Bijelo Polje. Manifestaciju su organizovali Bošnjačko nacionalno vijeće u Crnoj Gori i JU Centar za kulturu Petnjica pod pokroviteljstvom opštine Petnjica. Godina je završena manifestacijom Osam decenija stvaralaštva koja je partnerski organizovana sa KUD-om „Ramadan Šarkić“, započeta u Petnjici 22. novembra, nastavljena sjutradan u Gusinju i Plavu i 13. decembra u Ulcinju a zaokružena u Tuzima 15. 12. Projekat “X Regionalna smotra foklora i obrada i postavljanje koreografije Zejbek“ podržan je od Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava i biće realizovan u prvom kvartalu 2025. godine.
Iz Kud-a su takođe zahvalni svima koji su sponzorstvima i donacijama pomogli da se realizuje veliki broja nastupa i da članovi KUD-a putuju i sa uspjehom predstavljaju našu opštinu ne samo po Crnoj Gori i regionu već i Turskoj. I u tekućoj godini u kojoj ih očekuju brojni nastupi žele da nastave sa uspjesima.
Bihorac Elvedin Dino Cikotić, nakon 12 godina provedenih u Švajcarskoj, odlučio je da se vrati u svoj rodni kraj i započne potpuno novi život. Ovaj porodični čovjek, otac troje djece, donio je hrabru odluku da napusti sigurnost i stabilnost života u inostranstvu i pokrene farmu koza u Bihoru.
Nostalgija za rodnim krajem bila je jača od svakodnevnice u Švajcarskoj. Kako nam je ispričao, čežnja za domovinom rasla je iz dana u dan, sve dok nije odlučio da se vrati i započne nešto svoje.
„Nijedno mjesto ne može zamijeniti rodni kraj. Iako sam u Švajcarskoj imao dobar život, srce me uvijek vuklo nazad. Želio sam da mojoj porodici pružim mirniji i prirodniji način života, ali i da svojim radom doprinesem zajednici“, priča Dino, koji je dio grupe poljoprivrednika okupljenih oko KLASTERA “FARMER SA BIHORA”.
Nakon povratka, odlučio je da pokrene farmu koza, prepoznavši potencijal u stočarstvu i proizvodnji domaćih mliječnih proizvoda. Danas njegova farma broji 50 koza, a objekat za njihovo držanje je u fazi izgradnje. Uprkos izazovima s kojima se suočava, ne odustaje od svog cilja da stvori održiv porodični biznis i oživi poljoprivrednu proizvodnju u Bihoru.
„Trenutno mlječne proizvode nudim samo u krugu porodice, poznato je da koze sada prestaju sa laktacijom i nastupa jarenje tako da će taj dio sačekati do proljeća. Do tada, nadam se da će prostor za mljekaru biti osposobljen, kada ću moći zvanično da počnem sa proizvodnjom mlječnih proizvoda.
„Rad na farmi nije lak, ali je ispunjavajući. Vjerujem da Bihor ima veliki potencijal za razvoj poljoprivrede i želim da budem dio te priče. Tokom boravka u Švajcarsku, često sam obilazio farmere koji imaju velika gazdinstva, jednostavno me to ispunjavalo. Posjetio sam oko 150 farmi, ne znam koja je od koje bila ljepša“, dodaje Cikotić.
Njegova priča inspiracija je mnogima koji razmišljaju o povratku iz inostranstva i pokretanju vlastitog posla. Dino je dokaz da se hrabrim odlukama i trudom može izgraditi bolja budućnost, čak i daleko od urbanih centara.
ALMINA LIČINA
Projekat FOKUS BIHORA podržan je od strane Ministarstva kulture i medija.
Na posljednjoj sjednici Skupštine Crne Gore, u okviru glasanja Predloga Budžeta Crne Gore za 2025. godinu, prihvaćeni su amandmani poslanika Bošnjačke stranke, u okviru zaključka Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.
Predsjednik Opštinskog odbora Bošnjačke stranke Ervin Duraković je u saopštenju saopštio da će ovi amandmani donijeti četiri miliona i 156 hiljada eura sjeveru Crne Gore, što će, kako kaže, zasigurno dati zamajac razvoju ovom izuzetno važnom regionu Crne Gore. Predviđenim Programom izgradnje lokalne infrastrukture, iz ovih sredstava finansiraće se rekonstrucija i modernizacija lokalnih puteva, u iznosu od 2 miliona i 630 hiljada eura, kao i rekonstrukcija i modernizacija vodovodne infrastrukture, u iznosu od milion i 526 hiljada eura.
“Projekti će se realizovati u opštinama na sjeveru Crne Gore, sandžačkim opštinama u kojima dominantno žive Bošnjaci. Među njima su i četiri izuzetno važna infrastrukturna projekta koji će se realizovati na području opštine Petnjica, u ukupnoj vrijednosti od 300 hiljada eura.
Radi se o sljedećim projektima, odnosno lokalnim putnim pravcima:
1. Pades (Trpezi) – Crveni put (Kalica), 2000m;
2. Bare – Orahovo (MZ Tucanje), 1000m;
3. Dzamija Tucanje – Mehovo guvno (MZ Tucanje), 300m;
4. Kutnje brdo (Trpezi) – Plandiste (Petnjica), 300m.
Takođe, zalaganjem poslanika Bošnjačke stranke, u budžet za 2025. godinu uvršteni su i kapitalni projekti traženi Sporazumom o ulasku u 44. Vladu. Među tim projektima koji će u 2025. godini biti finansirani je i izgradnja magistralnog puta Petnjica – Bioče, koji je od ključnog značaja za razvoj Bihora.
Navedeni rezultati su jasan i nedvosmislen pokazatelj ispravnosti politike Bošnjačke stranke, koja se svakodnevno zalaže za poboljšanje životnog standarda građana Crne Gore, s posebnim akcentom na opštine u kojima žive Bošnjaci, među kojima je i Petnjica. Sa ovom praksom ćemo nastaviti i u narednom periodu”, saopštio je Duraković.
S.R.
Planinarenje je više od fizičke aktivnosti – to je izazov, strast i način da se pobijede sopstvene granice. Mlada planinarka Mirela Alibašić, koja se iz hobija upustila u osvajanje planinskih vrhova, podijelila je s nama svoju priču o prvoj turi, motivaciji i budućim planovima.
Njeno prvo planinarsko iskustvo bilo je u Sloveniji, kada je posjetila amidžu koji planinari već godinama unazad. Tada je prvi put osjetila šta znači suočiti se s usponom koji na početku djeluje nesavladivo. „Činilo mi se da nikad neću stići do vrha, ali kada imaš ljude pored sebe koji te motivišu i kažu da nije puno ostalo, dobiješ želju i volju da nastaviš“, prisjeća se.
I upravo taj trenutak – kada napor postane manji od želje da se osvoji visina – čini planinarenje posebnim. „Kada stigneš do vrha, osjećaj je nevjerovatan, a pogled koji se pruža s te visine vrijedan je svakog koraka“, dodaje Alibašić.
Naglašava koliko je važna dobra oprema – kvalitetne cipele, jakna, ranac i štapovi – kako bi uspon bio sigurniji i kako bi se smanjio rizik od povreda. Iskustvo joj je pokazalo da dobra priprema može značajno olakšati put ka cilju.
Do sada je osvojila sedam planinskih vrhova i ne planira stati. Ono što joj posebno znači jeste osnivanje planinarskog kluba Bihor, što će omogućiti i drugim ljubiteljima prirode da otkriju ljepotu planinarenja.
„Planine su tu da ih istražimo, a svaki novi vrh donosi novu priču, nova prijateljstva i nezaboravne uspomene“, zaključuje naša sagovornica, sigurna da su pred njom još mnoge avanture.
A.L.
Ni Mladen Mikijelj toliko ne plače za Budvom koliko Mandićev Milojko, navela je na mreži X potpredsjednica SDP i predstavnica Evropskog saveza Amina Cikotić.
Kako je kazala, nastavlja se serija dnevnih tužbalica od strane nepostojećih PES poslanika.
