Hadži Marjanović: Etiketiran sam kao kriminalac, učinjena mi je velika moralna lična i materijalna šteta

Radio Petnjica
-
0
Hadži Marjanović: Etiketiran sam kao kriminalac, učinjena mi je velika moralna lična i materijalna šteta

Očito je tretman pritvorenika Milivoja Katnića bio motiv da se primarijus dr Hadži Bojan Marjanović proglasi – ne samo za personu non grata – već i za opasnog čovjeka, saradnika kriminalnih grupa. ,,Odlukom da sam saradnik u organizovanom kriminalu učinjena mi je velika moralna i materijalna šteta, povrijeđen je moj duševni i psihički integritet, pravo na čast i ugled u porodici, društvu i u stručnim krugovima, pravo na kretanje. Doveden je u pitanje moj opstanak kao čovjeka i ljekara, kao i budućnost moje četvoro djece“, piše dr Hadži Marjanović u žalbi na Rješenje Uprave policije koja je predata Amabasadi Crne Gore u Beogradu

Rješenjem Uprave policije dr Hadži-Bojan Marjanović, ljekar iz Niša, targetiran je kao ,,prijetnja za nacionalnu bezbjednost“ i označen kao ,,saradnik organizovanih krimininalnih grupa“ pa mu je 19. juna izrečena jednogodišnja zabrana ulaska u Crnu Goru – navodi se u dokumentaciji Uprave policije kojom raspolaže Portal ETV.

 

U policijskom aktu koji potpisuje direktor Uprave policije Zoran Brđanin, nijesu navedeni podaci kojima se potvrđuju teške optužbe, već je samo napomenuto da su te informacije označene stepenom tajnosti ,,Interno“.

 

Na osnovu policijskog dokumenta, izvjesno je da je ljekar iz Niša naprasno upisan u ,,evidenciju Uprave policije koja obuhvata strance, za koje raspoloživi podaci ukazuju da ta strana lica sarađuju sa organizovanim kriminalnim grupama, ekstremnim i radikalnim grupama koje djeluju u Crnoj Gori“!

 

,,Kobna greška“ ljekara iz Niša

 

U serijalu istraživačkih tekstova Portal ETV je pisao da je dr Hadži Marjanović – koji je, skupa sa ljekarkom Vesnom Mitić Lakušić i ljekarom Vasilijem Markovićem, redovno pratio zdravstveno stanje pritvorenog Milivoja Katnića – naprasno postao meta Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) kada se 13. juna nije pojavio na razgovoru u policijskim prostorijama.

 

Prema saznanjima Portala ETV, policijski službenik SPO (identitet poznat redakciji) nije htio da prihvati obrazloženje dr Hadži Marjanovića da se, zbog ljekarskog tretmana povrijeđenog ramena, već nekoliko dana nalazio u Nišu, i da nije u mogućnosti, sve do završetka primarne terapije, dođe u Podgoricu.

 

Očito da dr Hadži-Bojan Marjanović nije slutio da će ga odluka da se, zbog izuzetno teškog zdravstvenog stanja, Milivoje Katnić uputi na operaciju, dovesti u vrlo nezgodnu poziciju – da se nađe na spisku osoba koje predstavljaju opasnost po unutrašnju bezbjednost Crne Gore!

 

,,Odlukom da sam saradnik u organizovanom kriminalu, etiketiran sam kao kriminalac i učinjena mi je velika moralna lična i materijalna šteta, povrijeđen je moj duševni i psihički integritet, pravo na čast i ugled u porodici, društvu i u stručnim krugovima, pravo na kretanje. Doveden je u pitanje moj opstanak kao čovjeka i ljekara, kao i budućnost moje četvoro djece“, piše dr Hadži Marjanović u žalbi na Rješenje Uprave policije koja je predata Ambasadi Crne Gore u Beogradu.

 

Da li iko čita žalbe? 

 

Prema tumačenju ljekara iz Niša, ,,glavni uzrok čitave priče“ je – telefonski poziv koji je dobio 12. juna oko 15 sati sa broja 067 185 ***, kada ga je službenik SPO pozvao na razgovor „u vezi sa zdravstvenim stanjem pritvorenika Milivoja Katnića“.

 

Kako je pisao Portal ETV, dr Hadži Marjanović je nekoliko dana prije nego što će dobiti poziv iz SPO, nakon slučajnog pada u Podgorici, teže povrijedio rame i poslije tretmana u Kliničkom centru Crne Gore transportovan je za Niš na dalje liječenje.

 

No, policajci i sam vrh SPO očito nijesu povjerovali u verziju priče poznatog niškog ljekara-primarijusa, specijaliste opšte hirurgije i subspecijaliste urgentne hirurgije. Nijesu pomogle ni informacije dr Hadži Marjanovića da je ljekar sa dugogodišnjom, zavidnom biografijom, da je bio godinama na upravljačkim pozicijama Urgentnog centra u Nišu…

 

Nijesu pripadnici SPO željeli da saslušaju ni podatke da je, nakon svih bezbjednosnih provjera, još od 13. jula 2022. godine radno angažovan, po ugovoru o djelu, na poslovima zatvorskog ljekara u UIKS-u, te da za dvije godine nije bilo nikakvih primjedbi, „već samo pohvala za vrijedan rad sa pacijentima“.

 

„Službeniku SPO sam izričito naglasio da ću, nakon poboljšanja zdravstvenog stanja, doći u Specijalno odjeljenje policije da bih dao pojašnjenje i izjavu o zdravstvenom stanju“, kaže dr Hadži Marjanović, ali naglašava da niko nije želio da čuje njegove riječi.

 

Očito je tretman pritvorenika Milivoja Katnića bio motiv da se primarijus dr Hadži Bojan Marjanović proglasi – ne samo za personu non grata – već i za opasnog čovjeka, saradnika kriminalnih grupa.

 

,,Operacija SPO“ nakon operacije 

 

U žalbi na rješenje Uprave policije koju je predao Ambasadi Crne Gore u Beogradu, dr Hadži Marjanović detaljno opisuje postupanja u liječenju pritvorenog bivšeg glavnog specijalnog tužioca.

 

Navodi da su svi ljekari uzeli učešće u liječenju i dravstvenog stanja i da je od prvog dana boravka Milivoja Katnića u Spužu u njegov zdravstveni karton upisano da je pored brojnih problema – srčanih smetnji, hemoridalne bolesti, bolesti pluća – preživio i plućnu emboliju, o čemu postoji medicinska dokumentacija.

Dr Hadži Marjanović navodi da „su se stvari značajno promijenile“, a zdravstveno stanje Katnića značajno pogoršalo, nakon što je osim štrajka glađu započeo i štrajk žeću.

 

„Pri tom, pritvorenik je uporno odbijao naše preglede (mjerenje pritiska, pulsa, tjelesne težine, temperature, pregled pluća i srca slušalicama ili EKG aparatom), odbijao je da se pošalje u KCCG na pregled i terapiju, nije prihvatao infuzionu terapiju. Pozivao sa na Malteški protokol u kome je opisano pravo pritvorenika da svojim tijelom pokuša da postigne određene ciljeve, čak i u situaciji pada vitalnih parametara uz očuvanu svijest. Pritvorenik je bio pod stalnim video i zdravstvenim nadzorom dok su smjene nas troje ljekara radili po 12 sati naizmjenično“, napisao je ljekar iz Niša u žalbi na Rješenje Uprave policije.

 

Potom dr Hadži Marjanović objašnjava da se pojavio hirurški problem, o čemu postoji njegov zvaničan izvještaj. Nakon Konzilijarnog pregleda zatvorskih ljekara, predložena je hitna operacija po striktno medicinskim indikacijama,  „zbog mogućeg razvoja stanja koje bi u ovoj situaciji bilo fatalno“. Mišljenje ljekara iz UIKS-a potvrdio je i hirurški konzilijum KCCG, pa je Katnić  operisan po hitnom postupku.

 

Kobni izbor 

 

„U izboru zdravstvene ustanove gdje će se ta procedura obaviti po pravilniku UIKS-a ne učestvuju ljekari iz UIKS –a, već je to bila stvar izbora pritvorenika“, objasnio je primarijus Hadži Marjanović.

 

Od tog momenta, piše u žalbi ljekara, „nastaje pakao birokratskog lavirinta“: njemu su javili da ne smije nogom da kroči na crnogorsku teritoriju! Uzalud je, kaže, pisao višem i Specijalnom državnom tužilaštvu, direktoru i zamjeniku direktora Uprave policije, šefu granične policije i mnogim drugim instancama pitajući za savjet kako da postupi…

 

„Ukoliko je stručan i posvećen rad greška i sagledavanje svakog čovjeka, bilo koje boje kože, rase, vjerske ili druge pripadnosti, pa bio on kriminalac ili ne, ako je humanost i poštovanje Hipokratove zakletva – put u organizovan kriminal kako sam etiketiran, onda prihvatam krivicu! Ali, ukoliko Crna Gora teži ka Evropskim vrijednostima i vladavini prava, mišljenja sam da je ova mjera posljedica nemara, jednostranosti i neodgovornosti nekih državnih službenika u donošenju ishitrenih i vrlo štetnih odluka i zaključaka – štetnih kako po mene kao pojedinca, tako i po službene organe Crne Gore – jer ostavlja vrlo ružnu sliku. Ovo etiketiranje mene kao saradnika organizovanog krinimala, kako piše u Rešenju UP, predstavlja zakonom kažnjivu i neosnovanu klevetu“, piše u žalbi dr Hadži Marjanović.

 

Povreda integriteta ličnosti

 

Ističe na kraju da je Rješenjem UP povrijeđen njegov duševni i psihički integritet, te zdravstveno stanje o čemu posjeduje kardiološku dokumentaciju.

 

„Povrijeđeno mi je pravo na čast i ugled u porodici, društvu i u stručnim krugovima, osporeno mi je i ograničeno pravo na kretanje. Doveden je u pitanje moj opstanak kao čovjeka i ljekara koji i dan danas radi i pomaže ljudima. Dovedena je u pitanje i budućnost moje četvoro dece, ugrožena je čast i ugled moga imena i mog prezimena, ugled čoveka koji je radio preko 40 godina bez mrlje u svojoj karijeri i životu… Učinjena mi je i velika ljudska, moralna, stručna i materijalna šteta“, upozorava primarijus dr Hadži Bojan Marjanović.

 

Zato je na kraju žalbe inistirao da se, što je prije moguće, poništi mjera zabrane ulaska u Crnu Goru ,,jer je neopravdana, bez pravih i istinitih informacija, bez postojanja materijalnih dokaza“.

 

„Voljan sam da dođem, ukoliko to bude dozvoljeno, u Crnu Goru, u Specijalno policijsko odeljenje da dam pojašnjenje na sva pitanja u vezi terapije i praćenja zdravstvenog stanja pritvorenika Katnić Milivoja. Neka pobedi istina i pravda“, zaključuje na kraju dopisa upućenog na adresu Ministasrtva unutrašnjih poslova i Uprave policije.

Međutim, da bi istina i pravda pobijedile, čemu se nada ljekar iz Niša, neophodno je da vrh Uprave policije, ali prvenstveno i rukodstvo Specijalnog policijskog odjeljenja, odgovore na pitanja koja se javljaju nakon objelodanjivanja dokumenata o zabrani ulaska u Crnu Goru dr Hadži Marjanoviću. Prije svega na ključno – ko je, na osnovu kojih podataka i informacija, ljekara proglasio saradnikom organizovanih kriminalnih grupa? Ali i na ono koje neminovno slijedi: ko će preuzeti odgovornost kada se ispostavi da su optužbe neutemeljene a ljudska prava uglednog ljekara iz Srbije brutalno pogažena – samo zato što je pružao medicinsku zaštitu Milivoju Katniću u skladu sa etikom svoje profesije?

Draško ĐURANOVIĆ 

Kako su sudije Vrhovnog suda zločin iz avgusta 2020. prebacile u januar 2021. godine?!

Radio Petnjica
-
0
Kako su sudije Vrhovnog suda zločin iz avgusta 2020. prebacile u januar 2021. godine?!

Postupak sutkinja Vesne Vučković, Ane Vuković i Marijane Pavićević je presedan u istoriji crnogorskog pravosuđa: nikada prije jedna sudska odluka nije „putovala kroz vrijeme“, čak su drastično izmijenili činjenice iz prijedloga specijalnog tužioca Miloša Šoškića. Tako je Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore optužilo Katnića i Lazovića da su, navodnim učestvovanjem u skidanju zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću januara 2021. godine, postali direktni saučesnici u zločinu, likvidaciji Damira Hodžića i Adisa Spahića u Danilovgradu avgusta 2020. godine?

Sudije Vijeća Vrhovnog suda, koje je Rješenjem od 12. jula produžilo za tri mjeseca pritvor Milivoju Katniću i Zoranu Lazoviću, falsifikovali su odlučne činjenice i lažno prikazali vrijeme zločina u okolini Danilovgrada kako bi bivšeg specijalnog tužioca i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera neosnovano optužili da su, skidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru, vođama srpskog mafijaškog klana Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću omogućili da likvidiraju dvojicu članova suprotstavljenog kriminalnog klana.

 

Zaključak da su sudije Vrhovnog suda krivotvorili podatke – koji je poražavajući za aktuelno crnogorsko pravosuđe – neumitno proizilazi iz uporedne analize dva dokumenta: Prijedloga za produženje pritvora za Katnića i Lazovića koji je sačinio 9. jula specijalni tužilac Miloš Šoškić i Rješenja Vijeća Vrhovnog suda od 12. jula.

 

Krivične prijave protiv tri sutkinje

 

Upravo je skandalozna odluka Vijeća Vrhovnog suda bila osnov pravnom zastupniku Zorana Lazovića, advokatu Zoranu Piperoviću, da Specijalnom državnom tužilaštvu 13. avgusta podnese krivične prijave protiv predsjednice sudskog vijeća Vesne Vučković, te članica Ane Vuković i Marijane Pavićević.

 

„Tri sutkinje su izmislile okolnosti koje su im poslužile da odrede pritvor Lazoviću, povezujući ga sa ubistvom iz Spuža iz 2020, iako im je bilo jasno da su Veljko Belivuk i Marko Miljković zvanično ušli u Crnu Goru u januaru 2021. godine“, obrazložio je Piperović motive za podnošenje krivične prijave, naglašavajući da je riječ o „do sada neviđenim stvarima u pravosuđu“.

 

Dokumentacija koju posjeduje Portal ETV potvrđuje riječi advokata Piperovića.

 

„Putovanje kroz vrijeme“

 

„Da je okrivljeni Zoran Lazović organizator kriminalne organizacije proizilazi iz činjenica da on donosi odluke od značaja za funkcionisanje kriminalne organizacije i to da se omogući Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću da uđu u Crnu Goru i ostvare neposredni kontakt sa Radojem Zvicerom“, piše, između ostalog, u prijedlogu za produženje pritvora koji potpisuje specijalni tužilac Šoškić.

 

Iako specijalni tužilac ni jednim dokazom ne potkrepljuje svoju tvrdnju, u priču o skidanju zabrane dvojici mafijaških vođa iz Beograda ubačen je i bivši glavni specijalni tužilac. Katnić je, tvrdi specijalni tužilac, skupa sa Lazovićem „obmanjivao javnost oko skidanja zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću“.

 

Priča o famoznom skidanju zabrane je samo dio 140 strana obimnog prijedloga SDT kojim se traži produženje pritvora za Katnića i Lazovića. I premda je materijal specijalnog tužilaštva vrlo sporan, jer sadrži i skandalozne optužbe protiv šestoro istraživačkih novinarki i novinara, kao i nagrađivanog crnogorskog pisca, čak ni specijalni tužilac Šoškić nije otišao tako daleko da Katnića i Lazovića optuži da su saučesnici u zločinu koji su počinili Belivuk i Miljković tokom boravka u Crnoj Gori.

 

Za razliku od Šoškića, sutkinje Vrhovnog suda Vučković, Vuković i Pavićević upravo su napravile taj skandalozni čin – optužile su Katnića i Lazovića da su bili saučesnici Belivuku i Miljkoviću prilikom likvidacije Damira Hodžića i Adisa Spahića u Danilovgradu!

 

Kad sudije postanu i tužioci i presuditelji

 

I sve je to „dokumentovano“ u Rješenju o produženju pritvora od 12. jula, konkretno za Zorana Lazovića.

 

„Ne preduzimajući krivično gonjenje protiv istaknutih članova kriminalne organizacije Radoja Zvicera, kao i njegovih pripadnika sa kojima je blisko sarađivao, te da je pripadnicima druge kriminalne organizacije iz republike Srbije omogućio nesmetan ulazak u Crnu Goru i boravak na teritoriji Crne Gore, gdje su potom, od pojedinih pripadnika te organizacije na brutalan način izvršena teška krivična djela, sa posljedicom nevinih žrtava crnogorskih državljana, što je opšte poznato i o čemu je javnost svakodnevno obavještavana putem medija“, zaključuje Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore.

 

Nije poznato kojim se pravnim, ali i etičkim, normana i standardima rukovodilo troje sudija kada je pisalo ovakvo neistinito obrazloženja. Ili nijesu uopšte pročitali prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva za produženje pritvora Katniću i Lazoviću ili su – što je još gore – odlučili na svoju ruku da okrivljenima na teret stave i zločine koji nijesu počinjeni u tom periodu.

 

Povratak u budućnost 

 

Postupak Vučković, Vuković i Pavićević jeste presedan u crnogorskom pravosuđu: nikada prije jedna sudska odluka nije „putovala kroz vrijeme“.

 

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore je optužilo Katnića i Lazovića da su, navodnim učestvovanjem u skidanju zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću januara 2021. godine, postali direktni saučesnici u zločinu, likvidaciji Damira Hodžića i Adisa Spahića u Danilovgradu avgusta 2020. godine.

 

Da su htjele da budu elementarno informisane, sutkinje Vrhovnog suda su morale da znaju da je Viši sud potvrdio optužnicu protiv grupe odbjeglog Kotoranina Radoja Zvicera, koja se tereti za likvidaciju Damira Hodžića i Adisa Spahića sredinom oktobra 2020. godine u Spužu.

 

„Radoje Zvicer je kao organizator, u vremenu između kraja jula i druge polovine avgusta 2020. godine, okrivljenima Radoju Živkoviću, Milanu Vujotiću, Draganu Kneževiću, Marku Miljkoviću i Veljku Belivuku, naredio da se pronađu i u pogodnoj prilici otmu, a zatim na podmukao način, iz bezobzirne osvete, niskih pobuda – netrpeljivosti i mržnje i radi uspostavljanja prevlasti, liše života pripadnici suprostavljene kriminalne organizacije“, navodi se u optužnici koju je potvrdio Viši sud.

 

Dakle: izvjesno je da su dvojica članova škaljarskog kriminalnog klana likvidirana četiri mjeseca prije nego što su Belivuk i Miljković, nakon što im je ukinuta zabrana ulaska, redovnom linijom Beograd-Tivat, došli u Crnu Goru.

 

Zato je i nemoguće saučesništvo u zločinu koji se desio u drugoj polovini jula ili u avgustu 2020. godine pripisati Katniću i Lazoviću

 

Prema operativnim podacima, kako saznaje Portal ETV, Belivuk i Miljković su sredinom 2020. godine ilegalno, uhodanim kriminalnim kanalima, prešli crnogorsku granicu i sasvim je moguće da su upravo oni bili organizatori monstruoznog ubistva Hodžića i Spahića.

 

Ali, to ne može da opravda postupanje sutkinja Vrhovnog suda koje su se – zloupotrebljavajući pravo, bez elementarnih dokaza, čak i bez indicija i uz lažne vremenske odrednice – usudile da osumnjiče Lazovića i Katnića za saučesništvo u zločinu.

 

I na taj način, između ostalog, opravdale odluku o produženju pritvora bivšem glavnom specijalnom tužiocu i nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru.

 

Prema ovako obrazloženom rješenju Vrhovnog suda, pritvor okrivljenom Milivoju Katniću može trajati do 14. oktobra 2024. godine do 06:06 sati, a Zoranu Lazoviću do 14. oktobra 2024. godine do 06:10 sati.

 

Naravno, ukoliko neko od sudija ne odluči da ponovo putuje kroz vrijeme.

Uspješno sprovedena još jedna džipijada ,,Beauty of Bihor”.

Radio Petnjica
-
0
Uspješno sprovedena još jedna džipijada ,,Beauty of Bihor”.
Džipijada je okupila veliki broj učesnika i ljubitelja prirode iz različitih gradova Crne Gore, kao i gradova regiona.

,,Dragi prijatelji, Ljubitelji Offroada, iza nas je jos jedna dzipijada “Beauty of Bihor”. Ne mogu a da ne podijelim sa vama zadovoljstvo sto smo uspjesno zavrsili jucerasnju dzipijadu, sto je protekla bez problema i sto smo se ponovo okupili. Sta god da kazem bilo bi suvisno osim da sam ponosan na sve vas sto vas imam za prijatelje i drugare. Veliko hvala i partnerskom dzip klubu “Baco” bez kojeg bi ova manifestacija bila nekompletna. Sve to ne bi imalo toliku vaznost da je vi svi niste uvelicali svojim prisustvom i ucescem za sta vam se pd srca zahvaljujem i zelim vam svako dobro i srecu” saopštio je jedan od organizatora i predsjednik Džip Kluba ,,Bihor” Edin Medo Latić.

Podgorički Odbor PES se osipa, izbori od kojih sve zavisi

Radio Petnjica
-
0
Podgorički Odbor PES se osipa, izbori od kojih sve zavisi

Pokret Evropa sad! je politički subjekt bez previše iskustva koji nakon prvih uspjeha, karakterističnih za gotovo svaku novu partiju na crnogorskoj političkoj sceni, ne uspijeva da konsoliduje sopstvene redove i održi ritam partijskog aktivizma. Zato su podgorički izbori za PES prekretnica od koje će zavisiti i budućnost Spajićeve Vlade

Pokret Evropa sad! premijera Milojka Spajića se suočava sa ozbiljnim problemima kada je partijska infrastruktura u pitanju, svega 40-ak dana uoči lokalnih izbora u Podgorici, najvažnijim za svaku partiju koja je svjesna njihovog značaja.

Nakon što je u junu održana konstitutivna sjednica podgoričkog odbora PES, za čijeg je predsjednika izabran ministar energetike u Spajićevoj Vladi Saša Mujović kao i 230 članova Gradskog odbora PES, za manje od dva mjeseca ih je napustilo 50-ak članova. To se može zaključiti upoređivanjem spiska članova Gradskog odbora na zvaničnom sajtu PES sa brojem članova koji se nalaze u njihovoj Viber grupi – na sajtu su imena 230 članova Gradskog odbora, dok je u Viber grupi u kojoj se koordiniraju partijske aktivnosti njih svega 184.

Nedavno su PES javno napustili visoki funkcioneri Petra Čelebić, članica Glavnog odbora partije, i Denis Hot, vršilac dužnosti direktora gradskog preduzeća „Čistoća“. Oboje su iznijeli niz teških optužbi na račun PES.

Čelebić tvrdi da ne želi da učestvuje u radu partije jer je „dio priče koja od Crne Gore pravi puku ljušturu nezavisne države“, te da PES više ne predstavlja „skup vrijednosti i načela koja su nas ujedinila i u koja su mnogi od nas vjerovali“. Ona će politički angažman nastaviti na lokalnoj listi koju je za predstojeće izbore formirao takođe bivši visoki funkcioner PES i doskorašnji ministar pravde Andrej Milović.

Sa druge strane, Denis Hot se nakon izbora za vršioca dužnosti direktora „Čistoće“ susreo sa konkretnim problemima u radu zbog uskraćivanja političke podrške onih koji su mu je, kao partijskom kadru, morali pružiti. To je, između ostalog, bio povod da i on napusti PES i podnese ostavku na mjesto člana Glavnog odbora partije. „Kao što i sami znate, neki od brojnih razloga su potpuna neozbiljnost u radu partije, nepoštovanje i necijenjenje ljudskih kvaliteta i moralnih vrijednosti njenih članova, odnosno, konkretno ličnog doprinosa i zalaganja u njenom radu i razvoju od samog početka. Visoko pozicioniranje ljudi sa sumnjivim diplomama i biografijama je praksa koja nije smjela biti dopuštena“, naveo je Hot u saopštenju dostavljenom medijima i dodao „Nažalost, pojedinci su pokazali svoje pravo lice u periodu kada je partija doživjela svoj vrhunac, odnosno, kada su počeli da djeluju sa pozicija moći“. Za sada nije poznato da li će se i Hot pridružiti Andreju Miloviću, niti da li uopšte želi da nastavlja svoj politički angažman u nekoj drugoj stranci.

KASNO OSNIVANJE PODGORIČKOG ODBORA SA POLITIČKI NEISKUSNIM PREDSJEDNIKOM

Podgorički odbor PES formiran je čak dvije godine nakon osnivanja partije, tek kada je bilo izvjesno da će se u Podgorici ići na nove lokalne izbore, što je neuobičajena stranačka praksa, jer se po pravilu ozbiljni politički subjekti dominantno oslanjaju na lokalne aktiviste, njihovo iskustvo i terenski rad i onda kada nema izbora na pomolu. Još čudniji potez PES-a je izbor ministra Saše Mujovića za predsjednika novoformiranog Odbora, jer je riječ o čovjeku koji je u Vladu ušao kao istinski ekspert bez partijskog članstva i iskustva, a prepušteno mu je da vodi naznačajniju stranačku organizaciju.

Svega mjesec dana od formiranja Odbora i stupanja na rukovodeću stranačku funkciju, Mujović je prinuđen da donosi veoma teške političke odluke, poput one da li da prihvati da lično bude nosilac liste za predstojeće lokalne izbore u Glavnom gradu i preuzme odgovornost za rezultat na koji će definitivno najviše uticati nefunkcionalnost dosadašnje podgoričke vlasti, predvođene Oliverom Injac, kao i raspad podgoričkog kluba odbornika PES nakon što se dio njih priklonio predsjedniku države i nekadašnjem potpredsjedniku PES Jakovu Milatoviću. Jednako teška odluka za Mujovića i Spajića biće i to da li da nositeljka njihove liste bude aktuelna gradonačelnica Olivera Injac, koja se ne može pohvaliti ozbiljnim rezultatima rada, a nosi političke hipoteke još iz vremena Vlade Zdravka Krivokapića.

Osim što, kao najjača partija na državnom i podgoričkom nivou, još uvijek nemaju istaknutog kandidata za nosioca liste za predstojeće lokalne izbore u Glavnom gradu kojim su upravljali, za PES jednak problem predstavlja i to što je svoju listu i kandidaturu za gradonačelnika prvi najavio njihov dojučerašnji kolega i partijski saborac Andrej Milović. Kao čovjek koji je od prvog dana bio u PES-u rame uz rame sa Spajićem i Milatovićem, a potom i u Vladi na visokoj funkciji ministra pravde,

Milović očigledno zna slabe tačke svojih doskorašnjih stranačkih prijatelja i, sudeći prema prvim samostalnim medijskim nastupima, neće se libiti da ih koristi u izbornoj borbi za poziciju prvog čovjeka Glavnog grada.

Takođe, Mujović se suočava i sa političkom činjenicom da će njegova odgovornost biti, bez obzira na to bude li ili ne bude nosilac liste, ukupan partijski rezultat na izborima u Podgorici. Vladajuća partija nakon katastrofalno loših rezultata koje je ostvarila na proteklim lokalnim izborima u Budvi i Andrijevici ne bi sebi smjela da dopusti da joj se nešto slično ponovi u Glavnom gradu gdje živi čak jedna trećina od ukupnog broja crnogorskih glasača.

SVE SVAĐE I ODLASCI IZ PES

Andrej Milović, jedan od osnivača PES-a i doskora najbližih saradnika premijera Milojka Spajića, kako u partiji tako i u Vladi, isključen je iz partije krajem februara ove godine, neposredno nakon što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović podnio ostavku i napustio PES.

Milatović je bio potpredsjednik partije i zajedno sa Spajićem idejni tvorac i osnivač PES-a, a partiju je napustio jer je bio nezadovoljan njenim radom i time što je način rada bio suprotan obećanjima i vrijednostima koje je imao na umu prilikom njenog stvaranja.

Danas su i Milatović i Milović najžešći protivnici populističkih politika koje PES sprovodi, a saopštenja i izjave pune međusobnih optužbi sa bivšom partijom razmjenjuju sedmicama unazad. Međutim, za sada nema najava da bi njih dvojica mogli ponovo sarađivati u nekoj novoj političkoj formaciji.

PES je osnovan u junu 2022. godine i vrlo brzo je, zahvaljujući svježim licima i populističkim politikama, stekao ogromnu popularnost, pa su sa takvom prednošću lako osvojili najveći broj mandata na prošlim lokalnim izborima u Podgorici, koji su održani 23. oktobra te godine. Nosilac liste PES za Podgoricu i kandidat za gradonačelnika bio je Jakov Milatović.

Međutim, trzavice su počele već u februaru 2023. godine, o čemu je M portal tada pisao, a iz PES oštro demantovali upravo Milović i Milatović, negirajući bilo kakve sukobe. 

Javnost je prve otvorene unutarpartijske zamjerke primijetila par mjeseci kasnije, kada je Milatović kritikovao Spajića zbog dvojnog državljanstva, koje je sadašnji premijer pokušavao da sakrije. Uslijedila je rokada – umjesto Spajića koji je tada važio za kandidata PES na predsjedničkim izborima, nakon niza skandala poput državljanstva Srbije, skrivenih nekretnina u Beogradu i na primorju… na mjesto kandidata „uskočio“ je Milatović, a Milatovićevo mjesto kao kandidatkinja za gradonačelnicu Podgorice preuzela je Olivera Injac.

Na krilima te dvije pobjede i populističkom programu, PES sa Milojkom Spajićem kao nosiocem liste za parlamentarne izbore u junu 2023. lako dolazi do najviše mandata u novom sazivu Skupštine i preuzima rukovođenje izvršnom vlašću, ali ih već prije formiranja Vlade u poslaničkom klubu napuštaju Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur, koje od tada nastupaju kao samostalne poslanice, politički bliskije predsjedniku države Milatoviću. Nakon što je 31. oktobra 2023. godine formirana Spajićeva Vlada, dolazi do unutarstranačkih trzavica između Spajića i Milatovića, uglavnom oko raspodjele izbornog „plijena“ i podjele funkcija.

Neke naznake sukoba mogle su se vidjeti i ranije, kada je Milatović insistirao da u Vladu bude pozvana i URA Dritana Abazovića, čemu se Spajić oštro protivio zbog namještanja afere Do Kvon. Tada počinju i medijske spekulacije da Milatović želi da preuzme PES kao predsjednik, ne bi li politički ojačao svoju maltene protokolarnu funkciju predsjednika države. Kulminacija sukoba se dogodila u februaru 2024. godine kada Milatović saopštava da napušta PES, a od tog trenutka počinje i osipanje partije.

Pokret Evropa sad! je politički subjekt bez previše iskustva koji nakon prvih uspjeha, karakterističnih za gotovo svaku novu partiju na crnogorskoj političkoj sceni, ne uspijeva da konsoliduje sopstvene redove i održi ritam partijskog aktivizma. Zato su podgorički izbori za PES prekretnica od koje će zavisiti i budućnost Spajićeve Vlade, ne samo zbog neoslabljene opozicije i novih partija, već zbog toga što će, ponove li se PES-u Budva i Andrijevica, značajno porasti zahtjevi Spajićevih državnih koalicionih partnera poput nekadašnjeg Demokratskog fronta i Bošnjačke stranke.

U takvom scenariju, crnogorska javnost ne bi prvi put svjedočila ekspresnom uspjehu i još ekspresnijoj propasti jedne političke partije, ali bi se to prvi put dogodilo sa partijom koja predvodi vlast na državnom nivou i značilo bi apsolutnu prekompoziciju veoma brojne vladajuće strukture.

POGLED NA XVII FESTIVAL PRIČE ZAVIČAJNE STAZE -KULTURNI FENIKS BIHORA

Radio Petnjica
-
0
POGLED NA XVII FESTIVAL PRIČE ZAVIČAJNE STAZE -KULTURNI FENIKS BIHORA

Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista

 

Avgust 2024. godine u Petnjici i Bihoru ponovo je oživio duh zajedništva, kulture i tradicije kroz okupljanje mještana, dijaspore, kao i mnogobrojnih poslenika kulture iz Crne Gore, Zapadnog Balkana, pa i šire. Ovo kulturno sjeme buja u okviru Bihorskog kulturnog ljeta i XVII Festivala priče „Zavičajne staze“ Bihor. Kada je poslenik kulture i medija, Mirsad Rastoder sa srcem punim ljubavi prema rodnom kraju, pokrenuo ovu manifestaciju, nije ni slutio da će ona izrasti u simbol kulturnog nasljeđa, ne samo Bihora, već i čitave regije.

 

Festival priče ,,Zavičajne staze“ sa ponosom nosi na svojim plećima opus od 19 objavljenih zbornika i četiri knjige izabrane poezije. U ovim djelima utkane su najfinije niti bosanskog arhaičnog jezika, običaja, tradicija i kulture, stvarajući time most između prošlosti i budućnosti, između starog i novog. Ovaj festival, iz godine u godinu, iznjedrio je brojna imena koja danas čine sam vrh književne i kulturne scene. Skoro da nema značajnijeg pisca koji nije prošetao njegovim stazama, učestvujući u poetsko-književnim večerima, festivalima priče, omažima ili književnim dijalozima. „Zavičajne staze“ postale su sinonim za očuvanje i promociju kulture, poezije i proze, u sjećanje na velike pisce koji su potekli iz ovog kraja. Manifestacija je postala kultna, jer ne samo da njeguje kulturno stvaralaštvo, već i ponosno čuva duh Bihora, omogućavajući da se kroz umjetnost i književnost prenose vrijednosti koje odolijevaju vremenu.

 

Posljednjih pet godina imao sam privilegiju biti dijelom Festivala priče ,,Zavičajne staze“ u različitim ulogama—kao gost, učesnik, moderator, promoter, pa čak i jedan od nagrađenih autora. Svaki put sam dolazio među Bihorce sa istim žarom i neiscrpnom voljom, osjećajući da i sam jednim dijelom pripadam ovom divnom kraju. Ovaj festival nije samo manifestacija, već živi organizam koji spaja ljude, ideje i emocije. Kroz ove godine, izrasla su brojna prijateljstva i drugarstva, ispletena nitima zajedničke ljubavi prema pisanoj riječi i rodnom kraju. Nastale su priče koje sam sa ljubavlju zapisao prteći sudbine iseljenika a zapisi i refleksije obasjani su zvjezdanim nebom iznad bistrih bihorskih rijeka. Svaki susret, svaki razgovor, svaka razmjena misli na ovom festivalu nosila je sa sobom poseban sjaj, ostavljajući tragove koji će zauvijek biti urezani u sjećanje i srca svih nas koji smo imali čast biti dijelom ove jedinstvene kulturne svečanosti. Upravo tu pod vedrim nebom Bihora nastali su neki od mojih najboljih eseja, zapisa i reportaža.

 

BUDUĆNOST FESTIVALA PRIČE „ZAVIČAJNE STAZE“

 

Dobro mi je poznato koliko je izazovno biti organizator festivala ovakvih razmjera. Kao neko ko je u sklopu JU Narodna biblioteka i čitaonica „Njegoš“ na Cetinju organizovao brojne kulturne večeri, promocije, okrugle stolove i debate, svjestan sam ogromne odgovornosti koju nosi svaka takva uloga. Potrebna je ne samo volja, energija i vrijeme, već i bezgranična ljubav prema kulturi i umjetnosti, kao i spremnost na značajna materijalna ulaganja. Najviše od svega, svako ko se upusti u organizaciju ovakvih događaja zna koliko je truda potrebno da se prevaziđu izazovi, da se svaki detalj uskladi i da sve bude uobličeno na način koji će trajno ostaviti trag. To je proces koji zahtijeva izuzetnu predanost, potrošene živce i nevjerovatnu izdržljivost, ali na kraju, sav taj napor postaje vrijedan kada vidite rezultate—kada vidite da je ono što ste stvorili ne samo zapisano i zabilježeno, već i prezentovano na način koji će ostati u sjećanju svih prisutnih. To je nagrada koja nadmašuje sve teškoće i koja daje smisao svim uloženim naporima.

 

Veče nagrađenih pisaca, održano 10. avgusta 2024. godine u prepunoj sali Centra za kulturu Petnjica, predstavljalo je vrhunac Bihorskog kulturnog ljeta i XVII Festivala priče „Zavičajne staze“. Taj trenutak, obasjan toplinom riječi i odjekom aplauza, bio je prava kruna ove manifestacije. Moj dragi prijatelj, Mirsad Rastoder, kao i uvijek, sa snažnom energijom, istim žarom i željom, stao je pred prisutne da ih pozdravi—učesnike, goste, prijatelje i članove dijaspore. Njegov glas, ispunjen snagom i mudrošću bihorskih pisaca, odzvanjao je kroz prostoriju, kao da su se sjenke tih velikana nadvile nad Bihorom, čuvajući duh i tradiciju ovog kraja. Iako se na njemu primjećivao trag umora, Mirsad je zračio onom posebnom vizijom koju posjeduju samo oni koji se do posljednjeg atoma snage bore da ožive, sačuvaju i promovišu kulturnu baštinu. Njegova predanost bila je očigledna—kao što je i njegova borba da rasplamsa plamen priče, pripovijedanja i lijepog govorenja nad Bihorom. Godine prolaze i nisu uvijek naš saveznik, ali unutar ovih sedamnaest godina festivala utkano je mnogo dobrog i lijepog. Naravno, nisu izostale ni one manje sjajne epizode, jer vječne borbe za očuvanje kulturne baštine uvijek nose sa sobom izazove i poteškoće. Ipak, uprkos svim iskušenjima, „Zavičajne staze“ nastavljaju da sjaje kao svjetionik kulture i tradicije, svjedočeći o snazi zajedništva i ljubavi prema rodnom kraju.

 

Sljedeće godine, Festival „Zavičajne staze“ slavi svoje punoljetstvo, punih 18 godina posvećene pažnje i ljubavi prema književnosti i kulturi Bihora. Ovaj trenutak nije samo obilježavanje jubileja, već i prilika za razmišljanje o budućnosti festivala koji zaslužuje da nastavi svoju tradiciju uz nesebičnu podršku državnih institucija, opštine i naravno, dijaspore. Međutim, ključna uloga u ovom procesu pripada mladima—njihovom znanju, angažmanu i inteligenciji. Oni su ti koji moraju preuzeti baklju i nastaviti priču koju je Mirsad Rastoder započeo, kako bi festival i dalje sijao na kulturnom nebu Bihora. Godine koje je Mirsad Rastoder nesebično posvetio oživljavanju Bihora, utkavši u ovaj festival svaki djelić svoje energije, ne mogu se vratiti. Međutim, njegovi brojni prijatelji, kojih nije malo, umjesto da samo prođu kroz festival kao posmatrači, trebali bi mu na jednako nesebičan način pružiti podršku. Vrijeme je da Mirsad Rastoder, tvorac Festivala „Zavičajne staze“, barem naredne godine uživa u plodovima svog rada, ali bez onog tereta organizacije koji ga je toliko dugo pratio. Bihor je već pokazao da ima mlade snage a te mlade snage trebaju postati nosioci ovog festivala. Jer budućnost „Zavičajnih staza“ leži prije svega u rukama Bihoraca, koji moraju prepoznati vrijednost festivala i na svoj način doprinijeti njegovom daljem razvoju. Da li su na to spremni, vrijeme će pokazati, ali jedno je sigurno: budućnost festivala zavisi od zajedničkog truda svih nas, kako bi ova kulturna tradicija nastavila da raste i cvjeta, čuvajući duh Bihora za generacije koje dolaze.

 

Mirsad Rastoder nastavio je nasljeđe koje su svojim djelima započeli velikani poput Ćamila Sijarića, Ismeta Rebronje, Safeta Sijarića i mnogih drugih pisaca čije su riječi utisnute u kolektivnu svijest Bihora. Kroz svoj neumorni rad i kroz priče koje su našle svoje mjesto u brojnim zbornicima, Mirsad je uspio sačuvati ne samo duh prošlosti već i duh novog vremena, spajajući mostove između onoga što je bilo i onoga što dolazi. Ovo nisu samo riječi hvale za prijatelja, već iskreno priznanje za njegov prometejski duh, duh koji je spreman da se žrtvuje za očuvanje kulturnog blaga svog rodnog kraja. Da nije bilo njegovog festivala, Bihor i Petnjica možda bi pali u zaborav, postajući tek uspomene na nekadašnja vremena. Međutim, zahvaljujući Mirsadovoj posvećenosti, Petnjica je postala prepoznatljivo mjesto, kulturni centar koji okuplja ljude iz svih krajeva, povezujući prošlost i sadašnjost, tradiciju i modernost. Njegova vizija i posvećenost pretvorile su Petnjicu u mjesto đe kultura živi i đe se duh Bihora čuva i prenosi novim generacijama.

 

Šta reći za Mirsada Rastodera na kraju ove priče? On je postao simbol, ne samo Petnjice i Bihora, već i šire. On je ovaploćenje one iskonske snage koja vuče naprijed, koja ne odustaje i koja vjeruje u ljepotu stvaralaštva i kulture. Zato, budimo mu saveznici. Podržimo ga, ne samo riječima već i djelima, kako bi njegova vizija i dalje rasla i cvjetala. Jer Mirsad je više od organizatora i vizionara—on je čuvar duše Bihora a naš zadatak je da mu u tome pomognemo, da zajedno sa njim nastavimo ovu priču koja je započela prije toliko godina i koja zaslužuje da traje još dugo.

 

 

 

Hadži-Bojan Marjanović: Uložio sam prigovor na rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru

Radio Petnjica
-
0
Hadži-Bojan Marjanović: Uložio sam prigovor na rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru

,,Na rješenje o mjeri zabrane mog ulaska u Crnu Goru, do koga sam došao nakon 2 meseca od 20.06. sve do 05.08.2024, uložio sam prigovor u zakonskom roku po zakonskoj proceduri Ambasadi Crne Gore u Beogradu. Moram reći da su ljudi u ambasadi bili izuzetno ljubazni i dali su mi prave instrukcije o daljnjim pravnim koracima. Sve pohvale“, napisao je u mejlu dr Hadži Marjanović.

Primarijus dr Hadži-Bojan Marjanović, kojem je zabranjen ulazak u Crnu Goru nakon što se 13. juna nije javio na razgovor u prostorije Specijalnog policijskog odjeljenja, uložio je prigovor u Ambasadi Crne Gore u Beogradu – objasnio je u mejlu nakon jučerašnje objave teksta ,,Na udaru doktori koji nijesu zaključili ‘da je Katnić vješt sa oružjem i sklon nasilju'“ .

 

Žalba na rješenje o zabrani

 

,,Na rješenje o mjeri zabrane mog ulaska u Crnu Goru, do koga sam došao nakon 2 meseca od 20.06. sve do 05.08.2024. uložio sam prigovor u zakonskom roku po zakonskoj proceduri Ambasadi Crne Gore u Beogradu. Moram reći da su ljudi u ambasadi bili izuzetno ljubazni i dali su mi prave instrukcije o daljnjim pravnim koracima. Sve pohvale“, informisao je dr Hadži Marjanović.

Istovremeno, ljekar iz Niša je uputio, kako je napomenuo, ,,male korekcije“ o njegovoj biografiji koja je navedena u tekstu Portala ETV.

Naglasio je da je specijalista opšte hirurgije i subspecijalista Urgentne hirurgije i da je bio rukovodilac Urgentnog, a ne Kliničkog centra u Nišu. Za rad u Istražnom zatvoru u Spužu angažovao ga je menadžment Kliničkog centra u Podgorici a ne uprava UIKS-a kako je navedeno u jučerašnjem tekstu.

 

Progon ljekara

Kako je Portal ETV u dva istraživačka teksta otkrio, specijalni tužilac Miloš Šoškić i šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković sproveli su nekoliko akcija protiv ljekara koji su ordinirali u Istražnom zatvoru u Spužu, kako bi iz okruženja Milivoja Katnića uklonili doktoree čiji su nalazi bili pozitivni po bišeg GST i koji su mogli da posluže kao osnova za ukidanje pritvora.

Na kraju, najveći ceh je platio upravo ljekar iz Niša. Dr Hadži Bojanu Marjanoviću je zabranjen ulazak u Crnu Goru, nakon što se nije 13. juna pojavio na raszgovor u prostorijama SPO. Iz nekog nepoznatog razloga istražitelji SPO nijesu htjeli da povjeruju da je ključni razlog njegovog nedolaska – medicinski tretman u Nišu, nakon što mu je slomljeno rame 8. juna u Podgorici i kada je zbrinut u Kliničkom centru.

 

Kršenje Zakona o strancima? 

 

Kako je u mejlu napomenuo ljekar iz Niša, on je u skladu sa Zakonom o strancima u zakonskom roku (osam dana) uložio ,,najbližem diplomatskom predstavništvu“ (Ambasada Crne Gore u Beogradu) na policijsko rješenje o zabrani ulaska.

Iz crnogorske policije ignorišu upite Portala ETV, pa nije jasno po kojem je osnovu dr Hadži-Bojanu Marjanoviću zabranjen ulazak u Crnu Goru. Prema zakonu, devet je razloga da se strancu zabrani ulazak na crnogorsku teritoriju i većina ih je – čak sedam stavona člana 8 Zakona o strancima – administrativne prirode, odnosno tiče se ipsravnosti ličnih isprava.

Međutim, tačka 9 otvara mogućnost da je, upravo po zahtjevu SPO i SDT, ljekaru iz Niša zabranjen ulazak u Crnu Goru prevashodno iz političkih razloga – ,,ako to zahtijevaju razlozi nacionalne, odnosno unutrašnje bezbjednosti ili javnog zdravlja“.

No, za sada nema zvaničnog izjašnjenja iz Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore o razlozima zabrane ulaska dr Hadži-Bojana Marjanovića.

 

,,Zavjera ćutanja“

 

Kako ej Portal ETV ranije izviejstio, uprava UIKS-a obavijestila je 20. juna dr Hadži Marjanovića da mu je zabranjen ulazak u Crnu Goru, ali nije mu proslijeđeno Rješenje crnogorske policije.

Čak i kada je dolazio do graničnog prelaza Božaj, dr Hadži-Bojanu Marjanoviću je šef granične ispostave samo uručio izjavu, ali ne i rješenje o zabrani ulaska.

Sve je to bio povod da se niški ljekar zvanično, žalbom, obrati Ombudsmanu za ljudska prava Siniši Bjekoviću, tvrdeći da su mu porijeđena garnatovana ljudska prava. Iz kancelarije Ombudsmana je Portalu ETV potvrđeno da su dobili predstavku dr Hadži Marjanovića ali o predmetu nijesu željeli da komuniciraju, što je rediovna procedura.

Kako je Portal ETV već objavio, 13. juna su na razgovoru u SPO, osim Haži Bojana Marjanovića, pozvan i dr Vasilije Marković, ljekar iz Podgorice sa dugogodišnjim iskustvom pregleda pacijenata u Istražnom zatvoru u Spužu, kao i ljekarka Vesna Lakušić.

Od njih dvoje nije bilo moguće dobiti izjavu, pa Portal ETV nije mogao potvrditi informaciju da su ljekaru Markoviću pripadnici SPO zatražili a onda i obavili pregled mobilnog telefona. Prema informacijama naše redakcije, ljekar Vasiije Marković se nalazi na bolovanju i više ne sarađuje sa upravom Istražnog zatvora u Spužu.

 

(Zlo)upotreba profesije  

 

,,Ima u dokumentaciji 50-60 nalaza i mišljenja, počev od psihijatrice Jelice Živković koja jasno navodi i opisuje moje psihičko stanje. Kod sudije za istragu ima i nalaz dr Nemanje Radojevića, stalnog sudskog vještaka, koji je dao po nalogu sudije Šćepanovića. Svi su ti nalazi, mišljenja eksperata vrlo pozitivni“, ističe Katnić u pismu iz pritvora u koje je Portal ETV imao uvid.

Bivši glavni specijalni tužilac ističe nekorektno postupanje jedne ljekarke koja je, kako tvrdi Katnić, ,,zavrbovana“.

,,Ona me je pitala – bolujem li od homicida?! Takvo pitanje ni jedan doktor psihijatar nije nikada pitao bilo kojeg pacijenta“, piše Katnić, tvrdeći da je sve to ljekarka uradila pod pritiskom SPO i SDT.

Pokazalo da je Katnić dobro procijenio: mišljenje jedne ljekarke poslužilo je specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću da zatraži od sudija Vrhovnog suda produženje pritvora i za bivšeg glavnog specijalnog tužioca, ali i za nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.

U ,,Predlogu za produženje pritvora okrivljenom Zoranu Lazoviću i okrivljenom Milivoju Katniću“, tužilac Šoškić zaista se pozivao na Katnićevu navodnu sklonost ka nasilju, pa čak i opasnosti od nasrtaja na život ljudi, čak se specijalni tužilac zabrinuo za svoj i život ministra unutrašnjih poslova?!

Tako je Milivoje Katnić postao, po mišljenju specijalnog tužioca, ,,homicidan“ do te mjere da bi izlazak iz pritvora mogao da znači i početak serije likvidacija koje bi on mogao da izvrši!

Iako djeluje kao klasična tužilačka ,,namještaljka“  – Vrhovni sud Crne Gore je glatko usvojio mišljenje iz Specijalnog državnog tužilaštva, raspravljajući o dokiumentu SDT koji broji 141 stranicu – nepuna tri dana.

Na kraju, Vijeće Vrhovnog suda kojim je predsjedavala sudija Vesna Vučković, osim što je donijelo odluku doslovce prepisujući stavove iz iz prijedloga Specijalnog državnog tužilaštva u kojima se falsifikuje nalaz ljekara (!) ali i dio stavova SDT u kom se, potpuno pogrešno, uz netačan prevod, citiraju odluke Evropskog suda za ljudska prava?!

PIPEROVIĆ: Što je gluplje, tim je i jasnije

Radio Petnjica
-
0
PIPEROVIĆ: Što je gluplje, tim je i jasnije
Um je podmuklov, glupost je iskrena i poštena
14.08.
19:17h
Znam da Milojko nije pisao reagovanje PES-a na Abazovićevu izjavu o prodaji EPCG.
Da je neka birana budala to uradila – znam.
Spočitati Bemaxu čovjeka, koji je Bemaxovim morem plovio jedrima besčašća može da napiše baš mašala budala.
Jer bi se normalna budala iz PES-a, morala sjetiti kako se SNP jurišajući na Tigra isukanim mačem proveo na onomadnim podgoričkim izborima.
Što je gluplje, tim je i jasnije.
I da ne budem preoštar.
Um je podmuklov, glupost je iskrena i poštena.
Samo zato što ne umije bolje.

Na udaru doktori koji nijesu zaključili ,,da je Katnić vješt sa oružjem i sklon nasilju“

Radio Petnjica
-
0
Na udaru doktori koji nijesu zaključili ,,da je Katnić vješt sa oružjem i sklon nasilju“

Ispitivanje doktora na okolnosti liječenja pritvorenih osoba je presedan i politički je motivisano. To je specifična vrsta tužilačkog, političkog i institucionalnog pritiska na ljekare i medicinsko osoblje u cilju ograničavanja prava pritvorenih osoba na medicinsku zaštitu. Iako je u obrazloženju specijalnog tužioca Miloša Šoškića sve djelovalo kao zaostali trag staljinističkog javnog odstrijela nepodobnih, Vrhovni sud Crne Gore, Vijeće kojim je predsjedavala Vesna Vučkoviuć prihvatilo je i obrazloženje o sklonosti ka nasilju Milivoja Katnića, baš kao i navodnu involviranost novinara i pisca u organizovani kriminal?!

Ljekari specijalisti, koji su na zahtjev Specijalnog državnog tužilaštva pregledali Milivoja Katnića u Istražnom zatvoru – a koji nijesu došli do zaključka da je bivši glavni specijalni tužilac sklon nasilju, da je ,,homicidan“ i da će počiniti teško krivično djelo ako bude pušten iz pritvora u Spužu – našli su se na direktnom ili posrednom udaru SDT i SPO, pokazuje istraživanje Portala ETV.

 

O tome indirektno svjedoči i dr Hadži Bojan Marjanović, nekadašnji načelnik Kliničkog centra u Nišu, često angažovan kao specijalista urgentne medicine od menadžmenta UIKS-a u razdoblju od 2018. do 2024. godine.

 

Uzaludna ljekarska mišljenja, SDT po svom nahođenju…

 

Prema njegovim riječima Katnić se u Istražnom zatvoru u Spužu racionalno ponašao, iako nije dozvoljavao detaljne preglede.

 

,,Mi lekari smo svaki put, nakon pregleda gospodina Katnića, radili izveštaje koji su u tri primerka pisani. Njegovo zdravstveno stanje bilo je, ne mogu da kažem kritično, ali na određeni način ugroženo. To su naravno znali svi u zatvoru, ali on jednostavno nije prihvatao ništa, nikakve terapije, dok se sve to na sudu ne reši“, svjedoči nekadašnji načelnik Kliničkog centra u Nišu, koji je više puta pregledao Katnića.

 

Međutim, iz SDT-a i SPO su se potrudili da iz Katnićevog okruženja ,,uklone“ ljekare čiji su nalazi bili pozitivni i mogli da posluže kao osnova za ukidanje pritvora bivšem glavnom specijalnom tužiocu.

 

Na kraju, najveći ceh je platio upravo ljekar iz Niša. Hadži Bojanu Marjanoviću je zabranjen ulazak u Crnu Goru, nakon što se nije 13. juna pojavio u prostorijama Specijalnog policijskog odjeljenja u Podgorici. Istražitelji očito nijesu povjerovali da je razlog nedolaska terapija u Nišu nakon što mu je slomljeno rame 8. juna u Podgorici i kada je zbrinut u Kliničkom centru.

 

Pismo i svjedočenje Milivoja Katnića

 

Osim Haži Bojana Marjanovića i dr Vasilije Marković, ljekar iz Podgorice sa dugogodišnjim iskustvom pregleda pacijenata u Istražnom zatvoru u Spužu, smatrao je da Katnić sačuvao mentalnu stabilnost iako mu je zdravstveno stanje bilo ozbiljno narušeno.

 

Nijesu samo ta dva ljekara tako zaključivali, tvrdi Milivoje Katnić u pismu redakciji Portala ETV.

 

,,Ima u dokumentaciji 50-60 nalaza i mišljenja, počev od psihijatrice Jelice Živković koja jasno navodi i opisuje moje psihičko stanje. Kod sudije za istragu ima i nalaz dr Nemanje Radojevića, stalnog sudskog vještaka, koji je dao po nalogu sudije Šćepanovića. Svi su ti nalazi, mišljenja eksperata vrlo pozitivni“, ističe Katnić u pismu.

 

Bivši glavni specijalni tužilac ističe da postoje samo dva negativna mišljenja, a izdvaja nekorektno postupanje jedne ljekarke (identitet poznat redakciji Portala ETV) koja je, kako tvrdi Katnić, ,,zavrbovana“.

 

,,Ona me je pitala – bolujem li od homicida?! Takvo pitanje ni jedan doktor psihijatar nije nikada pitao bilo kojeg pacijenta“, piše Katnić, tvrdeći da je sve to ljekarka uradila pod pritiskom SPO i SDT.

 

Pokazalo da je Katnić dobro procijenio: mišljenje jedne ljekarke poslužilo je specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću da zatraži od sudija Vrhovnog suda produženje pritvora i za bivšeg glavnog specijalnog tužioca, ali i za nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.

 

U ,,Predlogu za produženje pritvora okrivljenom Zoranu Lazoviću i okrivljenom Milivoju Katniću“, tužilac Šoškić zaista se pozivao na Katnićevu navodnu sklonost ka nasilju, pa čak i opasnosti od nasrtaja na život ljudi.

 

,,Imajući u vidu da je okrivljeni Milivoje Katnić osoba za koju postoji osnovana sumnja da je civilna lica tjelesno povrjeđivala i mučila… te da je prilikom pretresa kod njega pronađena i oduzeta velika količina oružja i municije, a posebno municije koju je nedozvoljeno držao, što sve ukazuje da je okrivljeni Milivoje Katnić sklon nasilju, da vješto rukuje oružjem i da do njega lako dolazi“, ističe, između ostalog, specijalni tužilac Šoškić u prijedlogu za produženje pritvora koji je 9. jula podnio Vrhovnom sudu Crne Gore.

Osim toga, tužilac Šoškić smatra da mu je ,,okrivljeni Katnić otvoreno prijetio“ prilikom saslušanja kada je, kako se ističe u prijedlogu za produženje pritvora, rekao: „…viđećete što će Vas snać. Viđećete, viđećete.“

 

Čudna veza: Specijalno tužilaštvo – Vrhovni sud

 

Očigledno: od više stručnih analiza, specijalni tužilac Šoškić je iskoristio samo nalaz ljekarke koji mu je odgovarao da bi pred sudijama Vrhovnog suda ,,dočarao“ opasnost od ,,homicidnog“, nasilju sklonog, Milivoja Katnića.

 

Zato se tužilac u zahtjevu za produženje pritvora, osim ,,standardne“ mogućnosti od bjekstva, pozvao na član 175 Zakonika o krivičnom postupku Crne Gore, i to stav 1, tačku 3, kojom se kao opasnost puštanja na slobodu upozorava na mogućnost ,,da će ponoviti krivično djelo ili dovršiti pokušano krivično djelo ili da će učiniti krivično djelo kojim prijeti“.

 

 

Rječnikom svakodnevice: Milivoje Katnić, bivši sudija Vojnog suda i Apelacionog suda, nekadašnji glavni specijalni tužilac, ne samo da je, po mišljenju tužioca, ogrezao u kriminalu kao član organizovane grupe od 2020. godine, već je postao i ,,homicidan“ do te mjere da bi izlazak iz pritvora mogao da znači i početak serije likvidacija koje bi on mogao da izvrši!

 

Iako djeluje kao klasična tužilačka ,,namještaljka“ u kojoj suštinski nije konsultovana medicinska struka već dat stav samo jedne ljekarke – a prijedlog za produženje pritvora napisan na čak 140 strana bez ijednog materijalnog dokaza – Vrhovni sud Crne Gore je glatko usvojio mišljenje iz Specijalnog državnog tužilaštva.

 

I to za samo tri dana. Dokument iz SDT-a je pristigao 9. jula, a već 12. jula je Vrhovni sud produžio pritvor Milivoju Katniću i Zoranu Lazoviću, prepisujući uglavnom stavove specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića, koji je selektivno izradio zaključke na osnovu jednog ili dva od tridesetak ljekarskih nalaza?!

 

Vijeće kojim je predsjedavala sudija Vesna Vučković je čak prepisalo u odluci i onaj dio iz prijedloga Specijalnog državnog tužilaštva u kom se, potpuno pogrešno, uz netačan prevod, citiraju odluke Evropskog suda za ljudska prava!

 

Hronika organizovanog pristiska na ljekare

 

U međuvremenu, nikoga iz crnogorskog pravosuđa nije, izgleda, interesovala višenedjeljna akcija pristiska Specijalnog policijskog odjeljenja i Specijalnog državnog tužioca na ljekare koji su obavljali preglede pritvorenika u Spužu.

 

Sve je počelo 13. juna nakon saslušanja dr Čarapića i dr Vesne Lakušić u prostorijama SPO u Podgorici, kada se na razgovor nije javio ljekad Hadži Marjanović.

 

Potom je Specijalno policijsko odjeljenje, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, osim ljekara koji su liječili Katnića i koji su naložili hitnu intervenciju u klinici ,,Moj lab“, danima isljeđivalo i ljekare koji su zaduženi za liječenje bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića koji se, zbog teškog zdravstvenog stanja, od 20. maja liječio u Kliničkom centru.

Zbog boravka Veljovića na Klinici za neurologiju izjave su dali direktor Kliničkog centra Aleksandar Radović i više ljekara. Za policiju je, pored ostalog, sporan i boravak Veljovića u posebnoj sobi na Neurološkoj klinici, iako je praksa da se pritvorenici i zatvorenici smještaju, kad god je to izvodljivo, u posebne prostorije, odvojeno od ostalih pacijenata.

 

Motivi, postupci i posljedice 

 

Ispitivanje doktora na okolnosti liječenja pritvorenih osoba nezabilježen je presedan. To je specifična vrsta tužilačkog, političkog i institucionalnog pritiska na ljekare i medicinsko osoblje u cilju ograničavanja prava pritvorenih osoba na medicinsku zaštitu.

 

Tada se postavljalo pitanje motiva: kakve veze procedura liječenja Veljovića i Katnića – a posebno ispitivanje postupaka ljudi koji su ih liječili – može imati sa krivičnim djelima koja im se stavljaju na teret, a koja su se, prema navodima iz istrage, dešavala godinama ranije?

 

Sada, nakon postupaka specijalnog državnog tužioca koji je ignorisao nalaze mnogih ljekara da bi se produžio pritvor Milivoju Katniću, poslije pritiska SPO na ljekare koji su obavljali preglede Katnića i Veljovića u Istražnom zatvoru i, naročito, nakon odluke Vijeća Vrhovnog suda Crne Gore koje je prihvatilo ,,argumentaciju“ SDT-a, postaje potpuno vidljiva šema na koji se način obavlja politički pritisak na pravosuđe. Ali i mehanizmi ugrožavanja ljudskih prava, ne samo pritvorenika, nego i eksperata koji rade u crnogorskom pravosuđu.

D.ĐURANOVIĆ

Političko-obavještajno potkusurivanje bivše i sadašnje vlasti preko Do Kvona

Radio Petnjica
-
0
Političko-obavještajno potkusurivanje bivše i sadašnje vlasti preko Do Kvona

Sporenje oko izručenja „kralja kriptovaluta“ Americi ili Južnoj Koreji još jednom otvaraju pitanje političke zloupotrebe i zavjere obavještajnih službi u aferi Do Kvon, ali i konačnog razotkrivanja svih učesnika sedamnaestomjesečne priče kojoj se, nakon posljednje odluke Vrhovnog suda, i dalje ne nazire kraj.

Nedavna odluka Vrhovnog suda Crne Gore da odloži izručenje „kralja kriptovaluta“ Do Kvona matičnoj državi Južnoj Koreji dok ne donese odluku o Zahtjevu za zaštitu zakonitosti, koji je podiglo Vrhovno državno tužilaštvo ponovo je aktuelizovala aferu koja je počela prije duže od godinu dana, u martu 2023. godine.

Ovog puta priču je začinio bivši ministar pravde, jedan od doskora najbližih saradnika premijera Milojka Spajića i aktuelni kandidat za gradonačelnika Glavnog grada Podgorica, Andrej Milović, svojom izjavom u kojoj tvrdi da je izručenje Do Kvona Južnoj Koreji upravo Spajićeva želja kako u Americi tokom procesa ne bi bile javno otkrivene njegove veze sa „kraljem kriptovaluta“, te da je upravo izručenje Do Kvona SAD-u bila jedna od krupnih tačaka sporenja ministra pravde i premijera“.

„Premijer Milojko Spajić i njegov bliski prijatelj advokat Goran Rodić, branilac Do Kvona, na sve načine pokušavaju da spriječe izručenje Do Kvona SAD, ne bi li se zaustavila kompletna istraga pravosudnih organa SAD i ispitala poslovna relacija Do Kvona i Spajića koju su imali prije nesporno montirane predizborne afere oko dolaska Do Kvona u Crnu Goru i povezivanja sa finansiranjem PES-a. Slučaj izručenja Do Kvona SAD je jedna od krupnih tačaka sporenja između Spajića i mene kao tadašnjeg ministra pravde, o kojoj javnost malo zna, a vrijeme je da sazna.

Spajić nije mogao da se pomiri sa tim da sam pravnim znanjem i nepopustljivom borbom za istinu onemogućavao protivpravno i namješteno izručenje Južnoj Koreji, o čemu smo vodili diskusiju u četiri oka, što će na kraju biti i jedan od razloga za moju smjenu.

Izručenje Do Kvona Južnoj Koreji, a ne SAD, žele dvije strane – sa jedne je ona grupa koja je montirala predizbornu aferu u vidu predstavnika bivše vlasti, bliskog im advokata, njima bliskih predstavnika domaćeg bezbjednosnog sektora, kao i djelova bezbjednosnog sektora iz regiona koji su u tome učestvovali, a sa druge strane je Milojko Spajić koji želi da spriječi potpunu istragu pravosudnih organa SAD u vezi njegovih poslovnih veza sa Do Kvonom, koje datiraju prije politike i sa početka političke karijere, a što je krio od svih nas.

Moja posjeta SAD u svojstvu ministra pravde, kao i razgovori sa njihovim organima i institucijama, uvjerila me je da Do Kvon treba biti izručen SAD, a ne Južnoj Koreji, jer prljavi špekulantski poslovi premijera Spajića sa Do Kvonom, koji su oštetili poreske obveznike SAD i cijelog svijeta za desetine milijardi dolara, a Spajića učinili bogatim pojedincem koji po sopstvenom priznanju ne živi od plate, moraju biti do kraja otkriveni.

Izručenje Do Kvona SAD je put do istine i razotkrivanja ko je Milojko Spajić i zašto neke stvari mora da radi u korist interesa druge države, a ne svoje i svojih građana“, napisao je Milović na svom X nalogu.

MISTERIOZNI DOLAZAK

Kada je Do Kvon uhapšen u Crnoj Gori, zajedno sa svojim poslovnim partnerom u martu 2023. godine, dok su sa lažnim pasošima pokušavali da se ukrcaju na let za Ujedinjene Arapske Emirate, otvoreno je pitanje kako se on uopšte zatekao u Crnoj Gori, a njegovo hapšenje tadašnja Vlada Dritana Abazovića ekspresno se iskoristila upravo za diskreditaciju tada svog najjačeg političkog konkurenta uoči parlamentarnih izbora, Milojka Spajića.

Do Kvon je osuđen na četiri mjeseca zatvora zbog falsifikovanja isprava, a nakon odslužene kazne u Cnoj Gori je nastavio da čeka ekstradiciju Sjedinjenim Američkim Državama ili Južnoj Koreji, jer ga obje države potražuju zbog krivičnog djela prevara sa kriptovalutama u vrijednosti od najmanje 40 miliona dolara, u kojoj je prema procjenama pričinjena šteta investitorima krahom njegovih kriptovaluta Luna i Tera.

Kako je M portal tada pisao, Do Kvon je iz Srbije u Crnu Goru prebačen ilegalno, u vozilu sa diplomatskim tablicama i u organizaciji srpske Bezbjednosno-informativne agencije (BIA).Da je Do Kvon do prelaska u Crnu Goru živio i funkcionisao u Srbiji utvrdile su i istrage koje se vode protiv njega u Americi i Južnoj Koreji. Njegov advokat Goran Rodić potvrdio je indirektno u jednoj televizijskoj emisiji da je Do Kvon ušao u Crnu Goru iz Beograda, a da do tada nikad nije ni čuo za Crnu Goru, niti je znao gdje se ona nalazi.

Prema onome što je tadašnji ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić kazao američkom Wall Street Journal, 23. marta 2023. godine on je dobio anonimnu poruku kojom je obaviješten da se Do Kvon nalazi u Crnoj Gori. S obzirom na činjenicu da je u vrijeme Adžićevog mandata mehanizam „anonimnih dojava“ policija često koristila za nelegitimne akcije, te da je jednom ministru policije praktično nemoguće poslati poruku koja bi ostala anonimna, gotovo je izvjesno da je riječ o koordiniranoj akciji bezbjednosnih službi Srbije i Crne Gore čiji je cilj bio destabilizacija političkih prilika uoči parlamentarnih izbora u Crnoj Gori i nanošenje štete tada izuzetno popularnom Pokretu Evropa sad! Milojka Spajića, od kojeg je Abazovićeva vlast najviše zazirala.

Srpski mediji su u maju prenijeli pisanje portala DL News da je Do Kvon tokom boravka u Srbiji živio na Dedinju, u luksuznom naselju Ambasador park, u nekretnini vrijednoj dva miliona eura. U dokumentu iz katastra, do kojeg je došao DL news, pokazuje da je dupleks stan kupio južnokorejski državljanin Han Čang Džun, koji je uhapšen zajedno sa Do Kvonom, kada su iz Crne Gore htjeli da pobjegnu privatnim avionom u Dubai.

 

PISMO ILI FALSIFIKAT

Svega nekoliko dana uoči parlamentarnih izbora 2023. godine, u medijima su se pojavile informacije da je Do Kvon poslao pismo tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, njegovom ministru pravde Marku Kovaču i Glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Do Kvon u pismu navodno iznosi podatke o saradnji sa Milojkom Spajićem i finansiranju kampanja PES-a za predsjedničke, lokalne i tada predstojeće parlamentarne izbore. Iz Abazovićevog kabineta nikada nije saopšten čitav sadržaj Do Kvonovog pisma, ali su se ređale teške optužbe na račun Milojka Spajića i PES-a.

Upravo je Andrej Milović, tada jedan od najbližih saradnika Milojka Spajića, prvi istupio sa tvrdnjama da je riječ o „prljavoj aferi čiji nalogodavci uoči izbora žele da Do Kvona dovedu u vezu sa Spajićem“. On je tvrdio da iza svega stoje „Spajićevi politički oponenti i jedan advokat kotorskih kriminalnih klanova“, te da je tom advokatu obećano mjesto ministra pravde ukoliko bi nakon 11. juna 2023. Abazović ponovo bio u prilici da formira Vladu. U tom trenutku Do Kvonov advokat je bio Branko Anđelić, a nakon što je on otkazao punomoć Južnokorejcu, slučaj je preuzeo Goran Rodić.

Prema scenariju koji je Milović tada iznio, a nije od njega odustao ni nakon razlaza sa Spajićem i PES-om, saznanja da se Spajiću sprema afera imao je čak mjesec dana prije Do Kvonovog hapšenja. „Do Kvon je nudio milion eura onome ko mu omogući da se brani sa slobode. Puštaju ga da se brani sa slobode, advokat izvlači od njega sve što je traženo. Čim je potpisao sve što su tražili, vraćaju ga u zatvor“, dodajući da je „kralju kriptovaluta“ bilo „omogućeno bjekstvo na koje bi se zažmurilo zbog političke pomoći pred izbore“. „Ostaje kao glavno pitanje kome je Do Kvon dao milion eura koje je nudio svima preko advokata, ko je u lancu učestvovao u ovoj političko-korupcionaškoj aferi, koji članovi Vlade, Agencije za nacionalnu bezbjednost i pravosuđa“, kazao je tada Milović, naglašavajući da nakon izbora PES-u ne mogu biti partneri „oni koji su u stanju da kreiraju ovakve afere“.

Tadašnji branilac Do Kvona Branko Anđelić tada je oštro negirao navode Milovića, tvrdeći da je pismo pisao lično Do Kvon, te da posjeduje dokaze o poslovnim vezama Milojka Spajića i „kralja kriptovaluta“ koje Milović može vidjeti kod njega u kancelariji.

Međutim, nakon što je Do Kvonu izrečena kazna od četiri mjeseca zatvora zbog falsifikovanja putne isprave, njegov drugi branilac Goran Rodić kazao je da je Do Kvon pred tužiocem detaljno govorio o pismu.

“U odnosu na sve spekulacije koje su se pojavljivale u medijima od 5. juna do tog dana, a koje su se prije svega odnosile na evenutalno nezakonito finansiranje političkih kampanja, već sam rekao da je on (Do Kvon) to negirao. Po tom pitanju je on negirao sve, a izjašnjavao se detaljno tužiocu o pismu, sadržaju pisma, ko je pisao pismo, kako je nastalo i o svemu tome je detaljno upoznao tužioca”, rekao je Rodić.

U martu ove godine u jednoj televizijskog emisiji Rodić je takođe govorio o Do Kvonovom pismu, tvrdeći da je njegov branjenik zloupotrijebljen.

“To pismo je imalo svrhu koju je na političkoj sceni napravilo. Zato sam vas pitao – ko je donio i poslao pismo? Do Kvon ga niti iz Istražnog pritvora preporučenom pošiljkom šalje, niti može lično da ga preda ni u jednu instituciju. Jedino što bi mogao on lično je da ga preda upravi Istražnog zatvora, pa da ga ona proslijedi”, kazao je Rodić, dodajući da je tužilac njegovog branjenika pitao za svaku rečenicu pisma pojedinačno. Na opasku bivšeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića da Do Kvon u pismu nije kazao da je on finansirao kampanje PES, već da ima informacije iz kriptozajednice ko je finansirao i da se pominju iznosi koje je Spajić sam prikupio, Rodić je odgovorio: “Dozvoljavate li da, kao što je on bio zloupotrijebljen, opisao je tužiocu na koji način, i vi možete biti zloupotrijebljeni, za nečiji interes, treći? Ne PES, URA, nego neko treći ima interes da vam to stavi”.

M portal je u periodu dok je afera oko Do Kvonovog pisma bila na vrhuncu pisao o posjetama koje je „kralj kriptovaluta“ primao u zatvoru u Spužu, dok su za to vrijeme isključivane kamere koje služe za video nadzor. 

Tvrdnje advokata, PES i analitičara da je slučaj Do Kvon korišten za nanošenje štete Spajiću i PES uoči parlamentarnih izbora potvrđene su analizom medijskog sadržaja tokom kampanje, koju je uradila Agencija za elektronske medije. Prema toj analizi, gotovo trećina izvještaja o aferi “Do Kvon” odnosila na medijske nastupe i izjave političkih predstavnika liste “Hrabro se broji” (koalicija URA i Demokrata) dominantno sa pozicija državnih funkcija koje vrše, a o tom slučaju najviše su izvještavaleTV Vijesti, Gradska i TV A.

EPILOG

Crnogorsko pravosuđe je do sada donosilo sedam oprečnih odluka o izručenju Do Kvona, zaključno sa posljednjom kojom je Vrhovni sud ponovo odložio njegovo izručenje Južnoj Koreji.

Milojko Spajić nije negirao da poznaje Do Kvona, ali je tvrdio da je riječ o prevarantu koji je, između ostalih oštetio i njega nakon što je 2018. godine bio jedan od ulagača u Do Kvonove kriptovalute Luna i Tera, te da je sam znao da se priprema afera i da je Do Kvonov boravak u Crnoj Gori prijavljena iz kriptozajednice. Prema pisanju Blumberga, Spajićeva investicija prije nego što je preuzeo dužnost detaljno je opisana u tužbi koju je protiv Teraform Labsa i Do Kvona pokrenula američka Komisija za hartije od vrijednosti. U pismu koje je uputio računovođa SEC analizirajući ugovore o kripto imovini Terraforma, Spajić je identifikovan kao rani investitor u aprilu 2018. godine. „Bankrotirana kripto kompanija i Kvon lično proglašeni su odgovornim za prevaru nakon građanskog suđenja u Njujorku u aprilu. Terraform je pristao da plati 4,5 milijarde dolara za rješavanje slučaja sa SEC-om“, piše Blumbreg. Bez obzira na poravnanje, Amerika nije odustala od zahtjeva da Do Kvon bude izručen njima.

Bivši ministar pravde Andrej Milović po prirodi funkcije koju je obavljao i na osnovu donedavne bliske partijske saradnje sa Spajićem mora biti detaljno informisan o čitavoj aferi Do Kvon, njenom nastanku, prebacivanju Južnokorejca u Crnu Goru, procesima koji se protiv njega vode u SAD i Južnoj Koreji, a treba imati u vidu i da je njegova službena posjeta Americi mogla donijeti i nove zanimljive detalje čitave priče. Zato će biti zanimljivo pratiti kakve će nove informacije o Do Kvonu iznijeti Milović do kraja kampanje za lokalne izbore u Podgorici.

Izjave Milovića i Do Kvonovog branioca Gorana Rodića, dvije najupućenije osobe u čitav slučaj, bez obzira na razilaženja u mišljenjima kome treba izručiti bjegunca od pravde, poklapaju se u jednom – afera Do Kvon je montirana zbog izazivanja političke nestabilnosti uoči parlamentarnih izbora 2023. godine, a Južnokorejac je zloupotrijebeljen za interese bivše vlasti koju je predvodila URA, uz učešće obavještajnih službi Crne Gore i Srbije. Na to upućuje i (ne)djelovanje Specijalnog državnog tužilaštva, koje je saslušalo i Do Kvona i Milojka Spajića ( u svojstvu građanina), ali 17 mjeseci od početka afere javnosti nije poznato da li je SDT preduzelo bilo kakve korake na rasvjetljavanju čitavog slučaja.

Prema nezvaničnim informacijama M portala, Do Kvon je dobio mnogo zahtjeva za intervjue otkad je odslužio četvoromjesečnu kaznu zatvora na koju je osuđen zbog falsifikovanja putne isprave, ali nema povjerenja u crnogorske medije i zbog toga će javnost ostati uskraćena za njegovu stranu čitave priče.

U svakom slučaju, afera Do Kvon u Crnoj Gori dobila je dva ključna pravca koja moraju biti razriješene kroz pravosudni sistem – veze „kralja kriptovaluta“ sa aktuelnim premijerom Milojkom Spajićem i politička zloupotreba Do Kvona uz podršku obavještajnih službi. Dio priče o vezama sa Spajićem svakako je bliže razrješenju zbog zainteresovanosti „trećih strana“ – Južne Koreje i Sjedinjenih Američkih Država, dok će politička zloupotreba i učešće obavještajnih službi biti prepušteni na milost i nemilost selektivnim crnogorskim institucijama.

POMOĆ ZA POLJOPRIVREDNIKE: 20 DOMAĆINSTAVA DOBILO PO 50 TOVNIH PILIĆA

Radio Petnjica
-
0
POMOĆ ZA POLJOPRIVREDNIKE: 20 DOMAĆINSTAVA DOBILO PO 50 TOVNIH PILIĆA

Opstina Petnjica je kroz Program podsticajnih mjera za 2024 godinu uvela i novu mjeru a tiče se i pomoći u oblasti živinarstva, tačnije nabavka tovnih pilića.

Prethodne nedelje 20 poljoprivrednih proizvodjača dobili su po 50 tovnih pilića i hranu za njihovu ishranu za prvih deset dana.
Kako je kazao rukovodilac odjeljenja za poljoprivredu mr Adis Ličina, koji je prisustvovao dodjeli pilica, da će Opstina za narednu godinu nastaviti sa ovom mjerom i da će se više fokusirati na proizvodnju i preradu domaće hrane.
Ličina je saopstio da se ovih dana očekuje i realizacija ostalih mjera koje su predvidjene Programom za ovu godinu.
ERIS BABAČIĆ
1...141516...904Stranica 15 of 904