Tmuran i pravi jesenji dan u Petnjici na početku septembra

0

Jutro u Petnjici je osvanulo maglovito sa kišom, a temperatura jesenja.

U toku je spremanje drva za ogrijev, a ove godine ona su znatno poskupjela u odnosu na prošlu, pa će to biti dodatni udar na budžet građana. Metar drva za ogrijev ove godine se kreće od 50 do 60 eura, dok se ona cijepana kreću od 65 do 75 eura.

Osim drveta, u Crnoj Gori je skuplji i pelet. Sada košta i 330 eura po toni, a donedavno se mogao trgovati za 270. Prošle godine koštao je 180 eura.

Očekuje nas neizvjesna zima i kada je riječ o struji. Moguće su restrikcije, a i poskupljenje.

E.B.

Predsjednik Bošnjačkog saveza u Njujorku Esad Rastoder u posjeti Opštini Petnjica

Bošnjački savez u Njujorku je organizacija koja okuplja naše ljudi koji žive u Sjevernoj Americi, a predsjednik ove organizacije, Esad Rastoder, juče je bio u posjeti Opštini Petnjica i razgovarao sa predsjednikom opštine Samirom Agovićem.

Agović je izrazio zahvalnost Rastoderu za izuzetan doprinos i podršku za razvoj naše sredine, kao i na pomoći u doba pandemije COVID-19, i tim povodom uručio mu priznanje.

Na sastanku je bilo riječi i o različitim projektima, budućim razvojnim planovima i još jačem unapređenju saradnje između Bošnjačkog saveza i Opštine Petnjica.

Takođe predsjednik Opštine je istakao da je Radio Petnjica jedan od ključnih stubova informisanosti naših ljudi u dijaspori.

,,Razgovarali smo i o tome kako unaprijediti saradnju između Bošnjačkog saveza i lokalne samouprave, konstatovali smo da je fizička udaljenost jedan od osnovnih problema i barijera- što ta saradnja ne bi bila na nivou sa evropskom dijasporom. Obećao sam da će delegacija lokalne uprave posjetiti dijasporu u Njujorku u neko dogledno vrijeme. Vidjećemo kako da dodatno radimo sa našim ljudima na uspostavljanju čvršćih veza između ovog udruženja i naše opštine. Takođe smo kazali da je Radio Petnjica jedan od ključnih stubova informisanosti naših ljudi u dijaspori. Evo dobili smo informaciju da su predstavnici Radija Petnjica boravili u Njujorku, što je još jedan dokaz da ovaj savez uspostavlja saradnju sa različitim institucijama. Takođe postoji namjera da se uspostavi saradnja sa nekim školama. Ono što smo zajedno konstatovali je da se Petnjica mijenja i da je jako dobro što Petnjica održava građanski kurs“ zaključio je predsjednik opštine Samir Agović.

ERIS BABAČIĆ

(FOTO I VIDEO) ZAVRŠENA LIKOVNA KOLONIJA „BOJE BIHORA – PETNJICA 2022”

0

U utorak 30.08.2022. je završena likovna kolonija „Boje Bihora“ Petnjica 2022. Ovogodišnja kolonija je je trajala četiri dana, a okupila je 18 slikara  koji su svoj talenat mogli prenijeti na platno u sjajnim uslovima za slikanje  ispred Lovačkog doma.

Kolonija je imala internacionalni karakter, jer su  prvi put u našoj opštini gostovali i umjetnici iz različitih krajeva Crne Gore i svijeta:  Olga i Anastasija Kopeina  i Natalija Makanova Rusija,  gostovao je i  bračni par iz Luksemburga Amar i Maida Ašimović, zatim mr Alma Rastoder  iz Maribora, Senad Pepić  Rožaje,   Dalibor i Jasmina Ćetković Bar, Belis Pojatić Pljevlja,  Elzana Nurković Novi Pazar, Aldemar Ibrahimović  i Amina Ademagić iz Rožaja, Milovan Marić iz Andrijevice, Irvin Masličić i Titomir Dzudović –Džu Berane,   Mehmed Muratović  Mostar,  Šeko Šabotić iz Petnjice,   Dragan Milić  Pljevalja.

Umjetnici su se okupili u subotu 27. avgusta kada je i zvanično otvorena  kolonija u holu Centra za kulturu.  Tom prilikom je i umjetnicima podijeljen materijal za slikanje i organizovan  zajednički ručak u restoranu „ Merak“. Nakon ručka, po planiranoj  agendi organizatora,  umjetnici su zajedno sa zaposlenima iz Centra za kulturu obišli turističke atrakcije Petnjice: Koraćki krš na kom  se nalazi Hamova kula, zatim lokalitet Torine i Radmansku klisuru i uživali u  po njihovim riječima predivnim predjelima i pejzažima netaknute prirode koji će im poslužiti kao inspiracija za slikanje. Na kraju dana, učesnik Belis Pojatić je ,uz svoju gitaru koju uvijek nosi sa sobom, zabavljao  prisutne.

U nedjelju 28. avgusta umjetnici su počeli sa radom i slikali do  večernjih sati, praveći samo kratku pauzu za ručak, i već tada su se počela nazirati njihova ostvarenja , da bi u ponedjeljak u jutarnjim satima obišli  prijatelja kolonije Meksuta – Melja Muratovića koji u Trpezima ( Johova voda ) u svom seoskom domaćinstvu stvara uslove za organizovanje ovakvih i sličnih kulturnih manifestacija. Nakon  toga nastavili su sa radom do večernjih sati kada su umjetnici koji su toga dana radili na koloniji  priredili izložbu svojih  radova, mada su neki bili nedovršeni. Direktor JU Centar za kulturu Sinan Tiganj  i predsjednik opštine Samir Agović su prisutnima uručili zahvalnice i poklone, dok će ostalima biti uručene naknadno kada budu dostavili svoje radove, tj. slike.

Posljednjeg dana 30.avgusta  je predsjednik opštine Samir Agović primio umjetnike i zahvalio im se na podsršci koju daju našoj opštini i Centru za kulturu i izrazio nadu da će svaka naredna kolonija biti uspješnija i sa novim imenima. Većina slikara je nakon posjete predsjedniku u Centru za kulturu nastavila sa radom do kasnih popodnevnih sati kada je i zvanično završena  kolonija i  kada umjetnici ostavili svoje radove  za  uramljivanje.

Direktor Centra za kulturu se na ispraćaju zahvalio svima koji su  učestvovali u protekla četiri dana kao i onima koji će dostaviti radove i najavio brzo uramljivanje slika i pripremu za Izložbu radova, a takođe je odao i zahvalnost svojim zaposlenima koji su bili uz slikare tokom rada, Lovačkoj organizaciji Petnjica i Džip klubu „ Bihor“ koji su ustupili prostorije i plato Lovačkog doma za slikanje, kao i svima koji su posjetili rad likovne kolonije, a posebno Atifi i Elvisi Tiganj koje su spremale za ručak domaće tradicionalne specijalitete  28. avgusta i najavio da će naredna kolonija trajati malo duže  kako bi se umjetnici mogliš bolje upoznati sa naše sredinu. Na kraju posebno se zahvalio Ministarstvu kulture i medija koje je projektom podržalo ovogodišnju koloniju i lokalnoj upravi koja će pomoći da se slike urame.

U  ime  učesnika kolonije riječi zahvalnosti su uputili bračni par Ćetković iz Bara

,,Sa velikim zadovoljstvom sam prihvatio poziv od direktora JU centar za  kulturu da učestvujem na ovogodišnjoj, likovnoj koloniji Boje Bihora. Posebno sam se radovao prvom dolasku u Opštinu Petnjica jer do sada me put nije navodio u te krajeve. Sjajan povod za prvu posjetu i obilazak, za mene novih, prirodnih ljepota Crne Gore gdje su bogati i živopisni pejzaži, gdje su nas domaćini sa gradonačelnikom i ostalim poslenicima lijepo dočekali, ugostili i maksimalno ispoštovali, kao umjetnike, kao goste i izuzetno sam zahvalan na tome.

Ovo višednevno druženje i stvaranje u šumovitom okruženju sa sjajnim kolegama, uz muziku, domaće specijalitete, mnoštvom pozitivne energije, biće sigurno upamćeno kao jedno izuzetno kvalitetno provedeno vrijeme“ izjavio je Dalibor Dado Ćetković .

,,Veliko hvala i bravo za Opštinu Petnjica i kulturni centar. Bili smo na mnogim kolonijama, ali ovakvu dobrodošlicu, ljubaznost, gostoprimstvo od čelnih ljudi, nismo doživeli. Mi kao umetnici imamo problem sa sluhom određenih ustanova i iskreno bi voleli da se i ostale opštine ugledaju na gradonačelnika Petnjice, na rad i zalaganje u kulturi, na očuvanju prirode i ono nešto ljudsko što čovek treba da nosi u sebi. Velika nam je čast i zadovoljstvo što smo bili deo projekta i nadam se da će se naša saradnja i u buduće nastaviti“ dodala je Jasmina Ćetković.

ERIS BABAČIĆ

 

DANAS ŠESTA REDOVNA SJEDNICA SO PETNJICA

0
Odbornici SO Petnjica danas će održati šestu redovnu sjednicu lokalnog parlamenta.
Na dnevnom redu sjednice, koju je zakazao predsjednik SO Petnjica Mehmed Adrović, predložen je sljedeći dnevni red:
  1. Prijedlog Odluke o imenovanju sekretara Skupštine opštine Petnjica
  2. Prijedlog Poslovnika o radu Skupštine opštine Petnjica
  3. Prijedlog Odluke o lokalnim komunalnim taksama
  4. Prijedlog Plana javnih radova za Opštinu Petnjica za 2022. godinu

Sjednicu možete pratiti uživo na talasu Radija Petnjica kao i na FB profilu radija.

KONKURS: RADIO PETNJICA TRAŽI NOVINARE I SARADNIKE

0

Kompanija Talas Bihora, u okviru koje posluje Radio Petnjica, istoimeni portal i Bilbordi Petnjica, traži novinare i saradnike.

Kandidati mogu slati prijave i biografije na adresu [email protected].

Uslovi su:

Završena srednja škola, želja za uspjehom, potreba da se loše stvari promijene, želja da se napreduje, slobodan pojedinac neopterećen političkim ili bilo kakvim drugim predrasudama…

Radio Petnjica je otvorena 2015. godine. Iste godine je počeo sa radom portal gdje smo objavili više hiljada tekstova, rasli zajedno sa našim zavičajem. Kroz redakciju zavičajnog radija i portala prošlo je desetak novinara i više saradnika, koji su svojim radom doprinijeli da Petnjica bude bolja i razvijenija. Povezali smo dijasporu sa rodnim krajem i pružili im potpuni uvid u dešavanja u Petnjici.

REDAKCIJA RP

 

“MOBILE SHOP SEMIR” POKLANJA UČENICIMA KARTICE I INTERNET ZA TELEFON

0

“MOBILE SHOP SEMIR” drugu godinu zaredom uspješno posluje u Petnjici, a ove godine poslovanje je proširio i u susjednim Beranama.

Ova petnjička firma poklanja 11 kartica od 10 eura sa besplatnim internetom 15 dana za mališane koji počinju u prvi razred.

Takodje poklanja i 11 maskica za telefone roditeljima čija su djeca ove godine polaznici u OŠ Mahmut Adrović u kojoj je i vlasnik ovog mobilnog servisa završio osnovnu školu.

Roditelji polaznika mogu preuzeti kartice u prostorijama Radija Petnjica, a maskice u prostorijama Mobile shop-a u Petnjici.

Turistička organizacija mapirala i obilježila dvije pješačke staze u Petnjici

0

Protekla dva vikenda TO Petnjica je iskoristila lijepo vrijeme i radila na trasiranju i markaciji pješačkih staza u Opštini, a sve u cilju promovisanja naših  turističkih potencijala.

,,U saradnji sa Planinarskim klubom ,,Montenegro Tim“ iz Nikšića i uz pomoć planinara Hafiza Ciga Muratovića i Snežane Dabović, koji su boravili dva vikenda u Petnjici, zajedničkim snagama markirali smo dvije pješačke staze”, saopštio je direktor Turističke organizacije Petnjica Rešad Muratović.

Prva mapirana pješačka staza će zapocinjati od Lagatora, preko rijeke Popče i njenim kanjonom, do Bratiminog vira i dalje do Murovskih luka, pa se nastavlja do Savinog Bora i mjesta zvanog Vaga, dužine oko sedam kilometara.

Prema riječima planinara koji su obavljali markaciju, to je izuzetan prostor i ova pješačka staza biće prilagođena svim ljubiteljima prirode, različite starosne dobi.

Druga pješačka staza će se kretati od Savinog Bora preko Kruščice prema lokalitetu Gradina, koji je specifičan iz više razloga, pa sve do mjesta Krstača i granice sa Srbijom, koji je ujedno i najveći vrh naše opštine.

“Planiramo da u narednom periodu postavimo smjerokaze i info table, te da tokom mjeseca septembra organizujemo promociju ove dvije staze, uz podršku Planinarskog kluba ,,Montenegro Tim” iz Niksića i još nekoliko klubova sa kojima imamo saradnju, i svakako opštine Petnjica. Želim da se ovom prilikom zahvalim ekipi Montenegro tima i da najavim dalju saradnju sa njima na aktivnostima markacije jos dvije pješačke staze u narednom periodu”, kazao je Muratović.

“Naša očekivanja su, da će zbog izuzetnih prirodnih ljepota ovih prostora, ove pješačke staze privući pažnju brojnih planinara i ljubitelja netaknute prirode“, zaključio je direktor Turističke organizacije Petnjica Rešad Muratović.

E. B.

 

Otvorena likovna kolonija ,,Boje Bihora“

0

U subotu 27. avgusta otvorena je likovna kolonija ,,Boje Bihora“.

Ove godine se organizator JU Centar za kulturu Petnjica potrudio da proširi broj učesnika pa će ovogodišnja likovna kolonija brojati 20 učesnika. Kolonija će trajati četri dana. Među učesnicima će biti i Aldemar Ibrahimović, renomirani likovni umjernik, mladi, a već afirmisani majstori slikarske tehnike Irvin Masličič iz Berana i Dalibor Dado Ćetković iz Bara, te jedan od najvećih rizničara čije linije vjerodostojno oslikavaju lica, Mostarac Mehmed Muratović, inače rođeni Petnjičanin.

Među ostalim učesnicima će biti Titomir Džudžević Džu iz Berana, Belis Pojatić (Pljevlja), Olga Kopeina (Rusija), Jasmina Ćetković (Bar), Alma Rastoder (Maribor), Elzana Nurković (N. Pazar), Amina Ademagić (Rožaje), Šeko Šabotić (Petnjica), Amar i Maida Ašimović (Luksemburg), Milovan Marić (Andrijevica), Faik Cikotić (Podgorica) i Natalija Makanova ( Rusija).

Na samom otvaranju prisutnima se obratio direktor Centra za kulturu Sinan Tiganj i tom prilikom poželio dobrodošlicu svim umjetnicima.

Predsjednik opštine Samir Agović je  svečano proglasio Likovnu koloniju ,,Boje Bihora“ otvorenom.

Pokrovitelj je Opština Petnjica, a projekat je podržalo Ministarstvo kulture i medija Crne Gore.

ERIS BABAČIĆ

DONACIJE ZA ŠKOLARCE I DJECU JETIME IZ PETNJICE I BIJELOG POLJA

0

Ekipa volontera fonda “Hilal” i fondacije ,,Hemiias“ prethodnih dana realizovali su više humanitarnih akcija.

,,Hilal“ i ,,Hemiias“ su obezbijedili školski pribor za 19 djece iz Bijelog Polja i Petnjice i na taj način pomogli i obradovali mališane za predstojeću školsku godinu.

Za ovaj lijep poklon pobrinula se knjižara ,,Mira“ D.O.O iz Bara, kao i porodica Hasanagić iz Njemačke koja je preuzela brigu o dva jetima, kojima će u toku školske godine uplaćivati sredstva u iznosu od 30 eura po djetetu mjesečno. Porodica Hasanagić naglasila je da će u toku godine preuzeti obavezu pomaganja još jednog jetima.

Pomoć u paketima hrane za one najugroženije sporovodi se gotovo svakodnevno, kako na teritoriji Petnjice, tako i u drugim Opštinama.

ERIS BABAČIĆ

KRIVIČNA PRIJAVA PROTIV DVA PETNJIČANINA ZBOG GRAFITA U ĐALOVIĆA PEĆINI

0

Podnijeta je krivična prijava protiv Emira Koraća i Sevdina Koraća iz Petnjice zbog ispisivanja grafita u Đalovića pećini. Kazneno djelo je kvalifikovano kao uništenje i oštećenje zaštićenog prirodnog dobra, saznaje Radio Petnjica.

Đalovića pećina je devastirana u značajnoj mjeri, saopštili su speleolozi bjelopoljskog Speleološkog kluba “Pauk”, koji su slučaj prijavili policiji.

Problem vandalizma, međutim, aktuelizovao je mnogo veće probleme i štete koje su napravljene probijanjem vještačkog ulaza, koji nakon prekida radova prije više od godinu dana nije zaštićen betonskom komorom, niti je konzerviran, čime je, što se, kako upozovaju speleolozi, veoma negativno odrazilo i na mikroklimu.

Speleolozi su u prijavi policiji naveli da su na zidovima ispisana imena, kao i da je odvaljen jedan broj pećinskih ukrasa, stalaktita i stalagmita, koji su krasili pećinu, čime je napravljena nemjerljiva šteta, ne samo Đalovića pećini i Bijelom Polju, nego i državi Crnoj Gori.

Član kluba Mile Vuković je kazao da je nevjerovatno kakav je vandalizam počinjen u u poznatoj speleološkoj ljepotici, gdje je poremećen i biodiverzitet.

”Bilo je strašno kada smo vidjeli uklesana imena, na tim našim predivnim ‘freskama’ prirode, koje je stvarana milionima godina. Fotografisali smo uklesana imena i provjerom otkrili da su ista imena, skoro sa istim načinom pisanja, upisana u knjigu utisaka od 21. avgusta”, kazao je Vuković.

Njegov kolega Petar Cerović je rekao da će njihov klub tražiti od Ministarstva zaštite životne sredine da formira komisiju koja će utvrditi u kojoj mjeri je pećina devastirana, a da su u razgovorima sa kolegama iz Poljske i Češke dobili odgovor da je potrebno što prije obezbijediti nekog ko čuva ulaz, licencirane speleologe koji će predvoditi grupe posjetilaca, kao i postaviti video nadzor.

”Čak nije dozvoljeno ni fotografisanje, jer ogromna svjetlost ostavlja traga na biodiverzitet tog prostora i šteti sjaju pećinskog nakita. Ono što je najvažnije, pećinu pod hitno treba zaštiti vratima, kako bi se zaustavilo dalje strujanje vazduha”, kazao je Cerović.

Na moguće posljedice nezaštićenosti vještačkog ulaza nedavno je ukazao poznati speleolog i idejni tvorac projekta valorizacije Đalovića pećine Željko Madžgalj.

U dopisu Ministarstvu, Agenciji za zaštitu životne sredine i presjedniku Opštine Petru Smoloviću, speleolog koji je jedan od najboljih poznavalaca pećine i koji ju je tokom 25 godina speleoloških istraživanja posjetio stotinak puta, ukazao je na moguće posljedice otvaranja vještačkog ulaza na unutrašnjost Đalovića pećine, tražeći da se hitno riješi taj problem.

On je kazao da je prilikom posljednjeg obilaska pećine, za potrebe snimanja jedne emisije, nakon dozvole Agencije za zaštitu životne sredine ušao kroz vještački otvoreni ulaz koji je u dužini 25 metara probijen kako bi se ušlo u gornji i suvi dio pećine, a za potrebe turističkog obilaska.

”Taj ulaz je prema idejnom rješenju, ali i kroz glavni projekat trebalo da se zaštiti betonskom komorom, kako bi uticaj na mikroklimu pećine bio eliminisan ili sveden na najmanju moguću mjeru. Međutim, kako su radovi, nažalost, već više od godinu stali, vještački otvor nije adekvatno konzerviran i taj budući turistički ulaz u pećinu je ostao otvoren kako za negativni uticaj spoljašnje klime, tako i neovlaštenih posjeta znatiželjnih,” kazao je Madždalj, ukazujući da su ga posebno uznemirile značajne promjene u dubini pećine.

Objasnio je da unutašnjost pećine ima svoju mikroklimu koja je manje-više konstantna tokom godine, a da temperatura koja varira između 8 i 9 stepeni, dok je vlažnost vazduha stoprocentna.

”Sada je, nažalost, strujanje vazduha zbog otvaranja tog velikog ulaza u gornjem dijelu pećine veoma pojačano i na taj način se vrši negativno provjetravanje pećine što utiče na mikroklimatske parametre. To opet može imati uticaj na razvoj mikroflore na stijenama i pećinskim sedimentima (moja su zapažanja da se i to počelo događati) a u dužem periodu to dovodi do zatamljivanja i degradacije sedimenata a onda i same atraktivnosti za turističko posjećivanje”, kaztao je Madžgalj, opominjući da ovo na kraju može dovesti i do ogromnih i nepovratnih posljedica jer pećine spadaju u najosjetljivije ekosisteme.

Ukazao je da je vještački ulaz kao budući turistički ulaz ostao otvoren izlažući unutrašnjost novim uticajima: ljetii pojačanom provjetravanju vlažnog vazduha iz unutrašnjosti, a zimi suvim, hladnim vazduhom koji ulazi u pećinu i mijenja njenu mikroklimu.

Maždalj je upozorio i na neovlašćene posjete dodajući da je trebalo da Ministarstvo i Agencija proglase moratorijum na sva speleološka istraživanja i druge posjete pećini osim za potrebe njene turističke valorizacije.

Na valorizaciji najveće pećine na Balkanu, duge 25 kilometara, radi se posljednjih deset godina a u toku je izgradnja žičare od mjesta Podvrh do ulaza. Asfaltiran je i put od Bistrice do Đalovića pećine, koja će, kako je planirano, predstavljati atrakciju turističke ponude sjevera.

Iz Uprave za kapitalne projekte nisu odgovorili na pitanja “Vijesti o tome zbog čega nakon prekida radova ulaz nije adekvatno zaštićen, konzerviran niti da li je postojao ekološki monitoring u svim fazama projekta.

S.R./VIJESTI