POETIKA BIHORA UTKANA U NIT BOŠNJAČKOG IDENTITETA

0

Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista

Kada vam neko ukaže čast da budete recezent jedne ovako značajne knjige (antologije) onda to morate prihvatiti sa poštovanjem, uvažavanjem i ozbiljnošću. Biti recezent izuzetnog djela ORFEJI BIHORA-od pike do poetike koju je vrijedno sakupio i priredio Safet Hadrović-Vrbički predstavlja jedan od dragulja u književnom stvaralaštvu ovog neumornog pisca iz Sandžaka. Ponosni su oni narodi koji imaju ovakve pojedince koji su utkali sebe u najveće kulturološke pa samim tim i identitetske postulate svog Bošnjačkog naroda. Safet Hadrović-Vrbički kao da je proistekao iz misli  Fridriha Ničea koji je zapisao: ,,Nije snaga već je trajnost uzvišenog osjećanja ono što čini ljude uzvišenim.”Energičan i dinamičan priređivač Hadrović pokazuje i ukazuje nam na sve značajnije poetske puteve pjesnika različitih generacija od onih koji su prešli na drugu obalu do onih koji u savremenoj poeziji Bošnjaka čine okosnicu savremenog stvaralaštva. U ORFEJIMA BIHORA-od epike do poetike pored autora zastupljeni su: Ibrahim Pačariz-Biočak, Ćamil Sijarić, Alija Džogović, Ibrahim Šahman, Maruf Fetahović, Ismet Rebronja, Murat Ćorović, Fehim Kajević, Avdija Avdić, Avdulah Ramčilović, Braho Adrović, Sadrija Sijarić, Salija Adrović, Ragib Sijarić, Zaim Vesković, Fadil Osmanović, Refik Ličina, Zumber Muratović, Faiz Softić, Rizo Popara, Senka Rastoder, Ferid Muratović, Mirsad Hadrović, Enver Muratović, Nadija Rebronja, Rebeka Čilović i Dijana Tiganj. Tu su i svi oni koji vole Bihor pa su kao gosti antologije uvršteni: Sait Š. Šabotić, Janko Vujisić, Mirsad  Rastoder, Rajko Joličić, Ljiljana Kilibarda i Čedo Baćović.

Antologije imaju funkciju da kanonizuju rad autora i autorki koje antologiziraju i koji su ovdje obuhvaćeni. Pokušaću da odgovorim na pitanje na koji način ova antologija to čini. Sve to govori u prilog činjenici da se antologija ORFEJI BIHORA-od epike do poetike nedvosmisleno pozicionira u bošnjačkoj kulturi i da će predstavljati nezaobilaznu antologiju koja je konstruisala pjesnički uzor za sve buduće antologije ali i decenije književnosti koji su pred Bošnjacima. Posebnu dragocjenost čine esejistički prikazi brojnih autora koji su pronikli u stvaralaštvo Bošnjaka.U raskošnoj poetskoj draguljarnici nalaze se, naravno, najljepše strofe (Bihorskog) emocijama bogatoga, podneblja; razigranosti (n)ove knjige čime doprinose etablirani umjetnici – bardovi, književnosti Bošnjaka ali i mlađi autori novije poetske misli. Izgleda da baš ta komplementarnost, raznolikost motiva i temperamenata, ta zaokružena kontradiktornost forme od koje se niti može, niti hoće pobjeći, čini prevashodnu karkteristiku ove bošnjačke pjesničke antologije i njen je osnovni kvalitet. Upisujući se u uspostavljeni dominantni sistem pjesničkih vrijednosti i opuse i na taj način pomjerila, mogao bih reći čak i „emancipovala“, savremene trendove. Poznato je da je poezija najsloženije često i lično stanje jezika, da njezina trajnost, pa i nastojanje da se – paradoksalno – iz vremena nadmaši i pređe u budućnost sa svim nekada jasnim a nekada zamršenim porukama. Zato se ona uvijek iznova čita, njezini tekstualni i poetski likovi već protokom vremena mijenjaju sliku o sebi govoreći lirskim tančinom o državi, zemlji, porodici, životu, smrti, stradanju, rodnom kraju uvjek razapeti na često mističnim i čudesnim putevima sudbine koja je svakog ponaosob odvela na svoju stranu. Bošnjački narod je u posljednja dva vijeka prošao vrlo složene promjene političkih i kulturnih paradigmi zato kroz poeziju zastupljenih autora i autorki jaku ličnu dozu poezije  daje i izvornost bosanskog jezika zapravo poezija je njihov egzemplar. Španski pjesnik Federiko Garsija Lorka jednom je zapisao: ,,Poetska imaginacija luta i reinkarnira stvari, daje im najčišći smisao i definiše međusobne veze, dosad nepoznate, ali uvijek, uvijek, uvijek raspolažući činjenicama najjasnije i najpreciznije stvarnosti. To je unutar ljudske logike i kontrolisano je razumom, od kojeg se ne može odvojiti.”

Naravno da Safetu Hadroviću-Vrbičkom nije bilo lako kao priređivaču antologije, ORFEJI BIHORA-od epike do poetike pri izboru uvijek se prepliću lične (subjektivne) i objektivne okolnosti. Istina je da antologijski pjesnički individualizam (kod jednog broja autora) razbuđuje, pobuđuje ali i izaziva sijaset referntnih pa i autoreferentnih doživljaja pa se poezija manifestuje kao obrazac ličnog senzibiliteta uz naglašene nostalgične motive, teme i tonove, dok se (kod drugih autora) osjećanja počinju poetski problematizovati više uz egzistencijalne, moderne i postmoderne pojmove, čime se ovi autori bliži više ironičnom i grotesknom, čak i nihilističkom, pristupu same poezije. Ako pažljivije iščitamo poeziju autora i autorki dolazimo do zaključka zapravo činjenice da se narodi mogu najdublje upoznati samo kroz umjetnost pisane riječi, (poeziju) jer upravo ona predstavlja ono najintimnije i najličnije što jedann (Bošnjački) narod može reći o sebi. Takođe, samim uspostavom takvog dijaloga s drugim narodima mogu narodi napredovati jer bez takvog dijaloga oni ostaju uvijek zatvoreni u svoje (koliko god bili veliki ili mali) uske prostore. ORFEJI BIHORA-od epike do poetike prevazilazi sve granice moderne i savremene poezije utičući na savremene kulturološke procese koji su umnogome značajni. Jezik u antologiji ORFEJI BIHORA-od epike do poetike čini vrtlog riječi koja su dinamična i eksplodiraju u bojama, mirisima i teksturama. Mudro promišljena interpunkcija diktira ujednačen ritam. Odolijeva se mogućnosti upadanja u pretjeranu narativnost na štetu liričnosti. Iako sa i  bez klasične strofe i stiha, stihovi su napeti unutrašnjim ritmom, asonancama, aliteracijama, ponavljanjima, nabrajanjima. Uz to, je zanimljiv odabir stilskog postupka dinamičnosti toka misli i rečenica.

Po velikom lingvistu Romanu Jakobsonu, poezija teži metaforskoj osi, a proza metonimijskoj. Svaka od pjesama u ovoj antologiji može se i treba čitati kao odvojena cjelina, one međusobno nisu povezane i ne grade koherentan svijet, ali svakako da odražavaju pogled na svijet koji jeste poseban. Poezija je poezija, između ostalog, zato što zahtijeva posebnu organizaciju teksta. Time ona skreće pažnju na sebe, vrši ono što su formalisti, prevashodno Jakobson, nazvali poetskom funkcijom jezika jer upućuje na način upotrebe jezika. Pjesnici su, osjetivši ovo, počeli da se igraju sa riječima, stihovima i pjesmama. Kroz kulise pojedinih autora povremeno izbija crnilo, nekada sasvim nevidljivo, a nekada samo (ne)jasno čitaočevom umu i iskristalisano u pjesmama.  I pored svog poetičnog i emocionalno nabijenog stila, autori uspijevaju da racionalno pristupe pitanjima svog sopstvenog narativa i identiteta (Bošnjačkog) koji ih gradi. Kroz poeziju autora probljeskuje suptilna rezigniranost, neprilagođenost tempu svijeta i labilan kritički i buntovnički odnos prema zahtjevima savremenog društva. Melanholija, nostalgija, nježna tuga – sve to snažno obavija unutrašnji alter-ego, autora a da ih ne liši transparentnsoti i poleta.

ORFEJI BIHORA – od epike do poetike Safeta Hadrovića-Vrbičkog je primer jednog zdravog i posebnog i na momente ličnog odnosa prema poeziji koja čini tradiciju, kulturu i jezik Bošnjaka. Ova antologija se nasleđuje, ali se na njenim postulatima i osnovama izgrađuje kultura jednog etnosa i etosa. Tu nema prostora bilo kakvim interesima van sfere poezije. ORFEJI BIHORA-od epike do poetike zaslužuje da postane posebno iskustvo mlađih generacija koje žele da preko dodira sa poezijom, se upoznaju sa bogatstvom književno-teorijske, književno-istorijske, pjesničke i univerzalne dimenzije Bošnjaka. Safet Hadrović-Vrbički je priredio respektivno, autentično i za buduće antologičare ali i istraživače nezaobilazno djelo u kulturi Bošnjaka.

ODLOŽENA SJEDNICA SO PETNJICA

0
Sjednica SO Petnjica, koja je trebala da bude održana danas, odložena je za 2. septembar 2022. godine, obavijestili su iz službe lokalnog parlamenta.
Na dnevnom redu šeste redovne sjednice SO Petnjica, koju je zakazao predsjednik SO Petnjica Mehmed Adrović, predložen je sljedeći dnevni red:
  1. Prijedlog Odluke o imenovanju sekretara Skupštine opštine Petnjica
  2. Prijedlog Poslovnika o radu Skupštine opštine Petnjica
  3. Prijedlog Odluke o lokalnim komunalnim taksama
  4. Prijedlog Plana javnih radova za Opštinu Petnjica za 2022. godinu

Alma Šukurica, studentkinja iz Švedske, na praksi u Opštini Petnjica

0

Alma Šukurica je rođena u Švedskoj, a porijeklom je sa naših prostora, studira na fakultetu Političkih nauka. U sklopu njenog usavršavanja odabrala je Opštinu Petnjica kao mjesto gdje će obaviti praksu.

Kako je kazala za naš portal prvi put se nalazi u Petnjici.

“Narod u Petnjici je veoma ljubazan, prvi put sam ovdje, očekujemo da steknem dodatno iskustvo i znanje u naredna četiri mjeseca, dok budem obavljala praksu. Htela bih da se zahvalim predsjedniku opštine i svim ljudima koji su me prihvatili“, saopštila je mlada perspektivna studentkinja.

Predsjednik opštine Samir Agović je kazao da su počastvovani i da im je zadovoljstvo što će Alma obavljati praksu u lokalnoj samoupravi i nada se da će svoje znanje iz moderne demokratske zemlje, kakva je Švedska prenijeti na zaposlene u opštini.

“Zadovoljstvo nam je što smo danas bili u prilici da zajedno sa mojim saradnicima ugostimo Almu i da se dogovorimo o njenom boravku u našoj opštini u trajanju od četri mjeseca. Inače ona je student fakulteta Političkih nauka u Švedskoj porijeklom iz naših krajeva, ali smo vrlo počastvovani i zahvalni što je odabrala da praksu obavi upravo u našoj opštini.  Očekujemo da i ona prenese iskustvo iz moderne Švedske. Trudićemo se da budemo dobri saradnici i da se osjeća kao kod svoje kuće. Neće ovo biti samo upoznavanje sa lokalnom samoupravom, potrudićemo se i da upozna okolinu, da vidi naše turističke potencijale kako bi ponijela što više pozitivnih emocija iz naše sredine“ zaključio je Agović.

ERIS BABAČIĆ

 

SPORT I DIJASPORA: KAKVA IGRA TAKAV I REZULTAT

Juče, 28. avgusta ove godine, na stadionu Viktor Maršal u gradu Tertanžu, na jugu Luksemburga, oko dvjesto gledalaca imali su priliku posmatrati izuzetno kvalitetnu i na momente vrlo lijepu igru dva prvoligaška fudbalska kluba: Union 05, Tetange/Kayl i Red Star Merl-Belair.
Po izuzetno lijepom vremenu, pogodnom za igru, igrači oba tima imali su, bilo je očito, izraženu želju za pobjedom te su se skoro cijele utakmice smenjivali napadi, kontra napadi, snažni šutevi i majstorski driblinzi kakvi se rijetko viđaju na fudbalskim terenima klubova njihovog ranga.


Izabranici Mite Ličine, kao domaći tim, prvi su poveli golom hornog za igru Ilhana Skenderovića, ali je na kraju rezultat bio 3 : 3; baš onako kako su i jedni i drugi zaslužili svojom igrom, mada se blaga prednost u organizaciji igre može spravom pripisati fudbalerima Union 05. No, ako su crveni bili nešto bolji, gostujući tim je za nijansu imao više sreće, te je rezultat na kraju bio odraz pravog stanja na terenu.

Mora se naglasiti da je Union 05 tri piuta vodio i imao nevjerovatne šanse tokom cijele utakmice. U prvom poluvremenu silovito napadao, stvorio tri stopostotne šanse, dva puta je Ilhan Skenderović i jedanput Denis Ličina izlazili oči u oči sa protivničkim golmanom i svaki put je protivnički golman izašao kao pobjednik.
U drugom poluvremenu Union pojačava ritam i tako u 48. minuti preko Ilhana Skenderovića dolazi u vođstvo od 1:0, nije trajala radost puno, pet minuta kasnije Red-Star je izjednačio posle konfuzne intervencije odbrane domaćeg tima. U 65. minuti Union preko Rayane Loauria na centaršut Mehdi Toaurgist dolazi u vođstvo od 2:1, dva minuta kasnije Red-Star opet poravnava rezultat jer uspavana odbrana Uniona pušta protivničkog igrača da izađe oči u oči sa golmanom Šabanovićem i postiže lako gol za 2:2. Union i dalje napada i u 87. minuti najbolji igrač Uniona Mehdi Toaurgist je izborio penal koji je Pedro Duarte pretvorio u pogodak za 3:2. I kada su svi na tribinama mislili da će Union upisati tri boda, Unionov štoper Peti Seco pravi nevjerovatnu grešku rušeći bez ikakvog razloga igrača Red-Star u šesnaestercu Uniona, a sudija ovog meča je jedva dočekao da pokaže na 11 metara i tako Red-Star poravnava u 95. minuti za konačnih 3:3. Union je u drugom poluvremenu stvorio još nekoliko stopostotnih prilika ali je pravo čudo kako prvo, Denis Ličina pa onda Rayane Laouira i na kraju Pedro Duarte nisu uspeli da pretvore takve stopostotne prilike za gol. Na kraju vidljiv je napredak Unionove igre u odnosu na prošlu sedmicu kada su katastrofalno bili poraženi protiv Belvaux.

Predsjednik „Union 05“ Mita Ličina:

Pravo je čudo kako danas nismo pobijedili. Toliko stopstotnih prilika i opet samo jedan bod. No, vidljiv je napredak u kvalitetu igre u odnosu na prošlu sedmicu kada smo katastrofalno poraženi; moraćemo da eliminišemo neke propuste koje pravi naša odbrana a i naši napadači koji ne mogu postići gol iz takvih prilika. Žao mi je zbog publike koja je došla da nas podrži u velikom broju što nismo pobijedili ali opet ću ponoviti ova igra obećava i siguran sam da ćemo u narednim mečevima pružiti još bolju igru, te će i rezultat biti za istinsko radovanje – naglasio je Ličina.

Gornja Vrbica: Sušara Seada Alibašića primjer uspješnog porodičnog biznisa

0

Opština Petnjica ima veliki potencijal za proizvodnju i plasman sušenog voća i povrća, uprkos činjenici da ova grana poljoprivredno-prehrambene proizvodnje zahtijeva znatno veća ulaganja od tradicionalnog uzgoja i prodaje svježih plodova.

Uspješan primjer porodičnog biznisa u Gornjoj Vrbici je sušara Seada Alibašića, koja nosi naziv Alibašić company.

Projekat je podržan Programom grantova za samozapošljavanje, koji se finansira iz pretpristupnih fondova EU, a realizuje preko Zavoda za zapošljavanje Crne Gore.

Pogon za sušenje voća, Sead je izgradio prije oko godinu dana i u pogonu se nalaze mašine za obradu svježih plodova i njihovo sortiranje, odnosno sušenje.

Iako su savremene tendencije u ishrani danas takve da se najviše baziraju na svježem voću i povrću, uspješan primjer porodičnog biznisa Seada Alibašića, pokazuju da je uz investicije i pomoć države ovaj vid biznisa isplativ.

,,Porodično smo kreirali veoma zanimljiv posao, a to je izgradnja sušare i pogona. Godinama unazad prije nego što smo registrovali naše malo preduzeće, bavili smo se ovim poslom na drugačiji način. Bili smo zadovoljni krajnjim proizvodom pa smo odlučili da sve uozbiljimo”, objašnjava Alibašić.

“Dobio sam nepovratni kredit preko Programa grantova za samozapošljavanje i sredstva iskoristio za kupovinu potrebne opreme koja se sastoji iz tunel sušare, radnog stola, noževa za sječenje sirovine, kao i mlin za mljevenje žita.

U našoj sušari može se sušiti pečurka, zatim voće, kao i biljni proizvodi”, navodi Alibašić.

“Nastojaću da otkupljujem sirovinu, prije samog sušenja, jer je važno da je proizvod zdrav, odnosno jestiv i da ona zaslužuje proces sušenja.

Nakon sušenja, potrebno je izvršiti pakovanje na kojem se mora naznačiti tačan datum i vrijeme sušenja, kako bismo znali koliko je pečurka zdrava”, ističe Alibašić i dodaje da je u planu kupovina potrebne opreme za proizvodnju kiselog programa.

“Planinski reon na kojem živim, obiluje zdravim plodovima koje želim da iskrostiim u prave svrhe. Mišljenja sam da je važno iskoristiti sve na najbolji mogući način, pogotovo plodove sa ovog, kako sam kazao planinskog dijela, zbog organskog načina uzgoja. Kao i drugim poslovima nastojimo da se organizujemo i rasporedimo dnevne zadatke kako bismo poslove priveli kraju” kaže Alibašić i zaključuje:

“Posvetili smo pažnju kvalitetu i planovi su nam da se naši proizvodi nađu na tržištu poznatih organskih kompanija u Crnoj Gori i šire”.

A. L.

 

(FOTO I VIDEO): Asfaltirano 650 metara puta u MZ Trpezi

0

Lokalna samouprava u saradnji sa dijasporom nastavila je sa unapređenjem putne infrastrukture na teritoriji opštine Petnjica, pa su tako u MZ Trpezi, zaseoku Kožari i Muhovići postavljeni prvi metri novog asfaltiranog puta u dužini nešto više od 650 metara.

Vrijednost radova iznosila je 39.000 eura, od čega je lokalna samouprava izdvojila 17.000 eura, a dijaspora 22.000 eura.

Na ovaj način, kako je saopštio predsjednik opštine Samir Agović, riješen je urgentni problem koji je opterećivao ovaj zaseok.

,,Kako smo i najavili da ćemo imati saradnju sa dijasporom u toku ove godine vezano za modernizaciju lokalnih puteva, tako smo uspjeli zajedno sa našom cijenjenom dijasporom da uradimo nešto više od 650 metara asfalta i tako riješimo jedan od urgentnih problema koji je opterećivao ovaj zaseok. Ovaj putni pravac povezuje praktično dvije mjesne zajednice sada- Javorovu i Trpezi. Sada će ovo biti moderan put, bezbjedan put i želim da čestitam građanima. Nastavićemo dalje da na ovaj način zajedno, lokalna uprava i dijaspora riješavamo ova elementarna pitanja koja se tiču saobraćajne infrastrukture“, saopštio je Agović.

Mještanim MZ Trpezi, Ismet Pepo Kožar, kazao je da je, zahvaljujući lokalnoj samoupravi i ljudima u dijaspori, koji su im pomogli da realizuju ovaj projekat i asfaltiraju putni pravac u ovom zaseoku, riješen problem putne infrastrukture i na taj način znatno su unaprijeđeni uslovi za bavljenje različitim granama poljoprivrede na ovom prostoru.

Predstavnik dijaspore, jedan od inicijatora i pokretač ovog infrastrukturnog projekta, Enes Kožar je kazao za naš portal da je ovaj putni pravac veoma važan, ne samo za selo Trpezi, već i za planinski dio Petnjice koji povezuje Poroče, Javorovu, Murovac.

,,Što se tiče prikupljanja novčanih sredstava, imali smo dobar odaziv bratstva i komšija, čak i prijatelja iz drugih djelova Petnjice. Imali smo sastanak sa lokalnom samoupravom, sa predsjednikom Samirom Agovićem koji nam je u startu izašao u susret i podržao naš projekat. Mi smo taj projekat zagovarali dugi niz godina i na kraju je došao na red i taj projekat i uz njihovu podršku uspjeli smo da realizujemo projekat i da spojimo ovaj putni pravac sa ostalim putevima i nek je sa srećom svima da ga zdravo koriste“, saopštio je Kožar.

Predstavnik dijaspore, Nilzad Muhović je rekao da su zadovoljni urađenim i zahvalio opštini Petnjica i dijaspori.

E. B.

 

LIKOVNA KOLONIJA “BOJE BIHORA” U CENTRU ZA KULTURU U PETNJICI

0

JU Centar za kulturu Petnjica organizuje likovnu koloniju ,,Boje Bihora“. Likovna kolonija će se održati u periodu od 27. do 30. avgusta 2022. godine.

Trodnevna likovna kolonija će okupiti brojne istaknute likovne umjetnike, kako iz Crne Gore, tako i regiona, a ljubiteljima likovne umjetnosti će se predstaviti i umjetnici iz Luksemburga i Rusije.

Učesnici su:

Irvin Masličić-Berane, Aldemar Ibrahimović-Rožaje, Belis Pojatić-Pljevlja, Olga Kopeina -Rusija, Mehmed Muratović-Mostar, Dalibor-Dado Ćetković-Bar, Jasmina Ćetković-Bar, Senad Pepić-Rožaje, Alma Rastoder-Maribor, Elzana Nurković-Novi Pazar, Amina Ademagić-Rožaje, Šeko Šabotić-Petnjica, Amar Ašimović-Luksemburg, Maida Ašimvić-Luksemburg, Milovan Marić-Andrijevica, Faik Cikotić-Podgorica, Tihomir Džudović-Džu-Berane, Natalija Makanova-Rusija.

Pokrovitelj je Opština Petnjica, a projekat je podržalo Ministarstvo kulture i medija Crne Gore.

E.B.

(FOTO I VIDEO) Članovi grupe ,,Dobro djelo“ očistili odmaralište u Dapsićima

0

Članovi Viber grupe “Dobro djelo” čiji je administrator prof. Mirsad Hadrović očistili su juče odmaralište u Dapsićima na magistralnom putu Berane-Rožaje.

“Dobro djelo” je dokaz da još uvijek postoje oni ljudi koji odgovorno postupaju i brinu o životnoj sredini i prirodi. Pored brojnih akcija u Petnjici, članovi ove grupe stigli su i do sela Dapsići, opština Berane, jer im je cilj, kako kažu, da Crna Gora bude čista.

Selman Adrović iz Laza, koji inače boravi u Njemačkoj, je finansijski pomogao ovu akciju.

Neumorni aktivisti će nastaviti sa akcijama i dobrim djelima, a sve u cilju očuvanja životne sredine, kako u Petnjici, tako i šire.

ERIS BABAČIĆ

 

 

Oprez vozačima na putnom pravcu Gusare – Stenice

0

Na putnom pravcu prema Stenicama zbog obilnih kiša prethodnih dana, pijesak, šoder i šut je u većim slojevima prekrio put.

Zbog toga i apel svim vozačima da budu pažljivi na ovoj dionici.

A.L.

 

SJEDNICA SO PETNJICA U UTORAK 30. AVGUSTA

0

Predsjednik SO Petnjica Mehmed Adrović zakazao je šestu redovnu sjednicu lokalnog parlamenta za 30. avgust  sa početkom u 12h.

Za sjednicu je predlažon sljedeći dnevni red:

  1. Prijedlog Odluke o imenovanju sekretara Skupštine opštine Petnjica
  2. Prijedlog Poslovnika o radu Skupštine opštine Petnjica
  3. Prijedlog Odluke o lokalnim komunalnim taksama
  4. Prijedlog Plana javnih radova za Opštinu Petnjica za 2022. godinu