(VIDEO) KUD BIHOR NA POZIV BD FONDA U LUKSEMBURGU

Radio Petnjica
-
0
(VIDEO) KUD BIHOR NA POZIV BD FONDA U LUKSEMBURGU

KUD Bihor otputovao zajedno sa studentima i najboljim učenicima za Luksemburg.

BD Fond organizuje manifestaciju povodom 15. godina postojanja i rada na projektima humanitarnog karaktera i drugih projekata od velikog značaja za Crnu Goru i dijasporu. Tradicionalni teferič će se održati 03.07.2022. godine u Sanemu, Luksemburg, a specijalni gosti će biti KUD ,,Bihor“.

Takođe na putovanje do Luksemburga su otišli i određeni studenti koji na taj način žele da se zahvale donatorima BD Fondu na podršci tokom njihovog školovanja.

ZK ,,Bihor“ je tradicionalno i ove godine nastavio sa nagrađivanjem najboljih učenika sa područja opštine Petnjica. Do sada je bila tradicija da na putovanje odlaze učenici iz Petnjice, dok je ove godine, ZK ,,Bihor“  odlučio  da, pored najboljih učenika osnovnih škola sa teritorije opštine Petnjica, ugosti i učenike sa područja opštine Rožaje, Berane, Bijelo Polje (Kalače, Polica, Sušice, Lozne, Godijevo, Goduše).

Učenicima studentima i KUD-u Bihor želimo ugodno putovanje i prijatan boravak u Luksemburgu.

ERIS BABAČIĆ

MURATOVIĆ: NIŠTA OD OTVARANJA BENZINSKE PUMPE, OPŠTINU NE INTERESUJE NAPREDAK, OTVARAJU JE SAMO PO KAFANAMA

Radio Petnjica
-
0
MURATOVIĆ: NIŠTA OD OTVARANJA BENZINSKE PUMPE, OPŠTINU NE INTERESUJE NAPREDAK, OTVARAJU JE SAMO PO KAFANAMA

Bihorski privrednik Skender Kemo Muratović odustao je od namjere, da uz pomoć Opštine Petnjica realizuje projekat izgradnje benzinske pumpe u opštini. Razlozi, kako je rekao portalu Radija Petnjica, je odustvo konkretne podrške lokalne administracije, odnosno njihovo ćutanje nakon ponude koju je dostavio.

“Nakon javnog poziva i predatog zvaničnog zahtjeva za otvaranje benzinske pumpe u Petnjici 17. februara 2022. godine predstavnici lokalne uprave su me pozvali na razgovor i na tom sastanku načelno smo definisali korake u cilju realizovanja ideje.

Lokalna uprava je zadužila odgovorno lice, koje će sa izvrši provjere koje su potrebne za realizaciju projekta.

Nakon tog sastanka, od strane lokalne uprave niko me nije informisao, a ni kontaktirao, te stoga u aprilu ove godine, na moj poziv insistirao sam i pozvao sekretaricu da mi zakaže sastanak, kako bih se upoznao sa aktuelnim stanjem, kako bi nastavili dalje korake u cilju dogovora.

Sekretarica mi je kazala da je zakazala sastanak i da će me predsjednik pozvati u toku sedmice. Do danas niko me iz lokalne uprave nije kontaktirao.

Mislio sam da kroz izgradnju benzinske pumpe u Petnjici olakšam našim građanim i da zaposlim najmanje deset ljudi i stava sam da bi se reputacija petnjičke opštine podigla na veći nivo izgradnjom pomenutog objekta.

Uvidjevši da nijesam dobrodošao, kada je u pitanju saradnja sa opštinom za realizovanje ovog projekta, preusmjeriću se na neka druga ulaganja i biznise van opštine Petnjica.

Želim da podsjetim da sam jedini koji je javno pozvao lokalnu upravu da gradimo pumpu i podnio zahtjev, a sve do sada se benzinska otvarala po kafana.

Opština nije imala sluha za moju inicijativu, jer i dalje gledaju stvari preko političkih partija. Žao mi je što na ovaj način odbijaju potencijalne investitore.

Tražio sam saradnju i nisam dobio adekvatan odgovor i prema mojem zahtjevu neodgovorno se ponijeli. Nijesu zainteresovani za saradnju, jer ih ne zanima razvijanje ovog kraja, što možemo argumentovano zaključiti. I pored naše otvorenosti i više puta nijesu našli načina da budu na visini zadatka na pozicijama koje obnašaju.

Petnjici trebaju ljudi domaćini koji će da traže i poznaju ozbiljne investitore i organizuju povoljnosti za određen dio biznis zone.

Ali toliko smo napredovali da i nemamo nikakvu biznis zonu, a kamoli razumijevanje i podršku za otvaranje benziske.
Prema svemu ovome, idem u drugom smeru i razvijaću neke druge ideje i biznise”, zaključio je Skender Kemo Muratović.

ENKO KORAĆ

Najbolji učenici u posjeti ZK Bihor Luksemburg

Radio Petnjica
-
0
Najbolji učenici u posjeti ZK Bihor Luksemburg

ZK „Bihor“ tradicionalno i ove godine nastavlja sa nagrađivanjem najboljih učenika sa teritorije opštine Petnjica.

Naime nagrada za najbolje učenike, njihov trud, zalaganje i dobar uspjeh u osnovnim školama je putovanje do Luksemburga, koje sponzoriše ZK ,,Bihor“.

Do sada je bila tradicija da na putovanje odlaze učenici iz Petnjice, dok je ove godine, ZK ,,Bihor“  odlučio  da, pored najboljih učenika osnovnih škola sa teritorije opštine Petnjica, ugosti i učenike sa područja opštine Rožaje, Berane, Bijelo Polje (Kalače, Polica, Sušice, Lozne, Godijevo, Goduše).

Učenci će zajedno sa njihovim profesorima i mentorima biti u mogućnosti da posjete Luksemburg i upoznaju se sa kulturom, tradicijom i istorijom ove države.

Za vođe puta su određeni sledeći profesori: Sead Agović (Trpezi) i Milena Dašić (Lozna)

Učenici će putovati organizovanim prevozom zajedno sa članovima KUD ,,Bihor“ Petnjica.

 

PRED SUDOM PALA JOŠ JEDNA ODLUKA VESNE BRATIĆ: ISLJAM ĆEMAN NEPRAVEDNO RAZRIJEŠEN

Radio Petnjica
-
0
PRED SUDOM PALA JOŠ JEDNA ODLUKA VESNE BRATIĆ: ISLJAM ĆEMAN NEPRAVEDNO RAZRIJEŠEN

Bivši direkotr OŠ „25 maj“ Vrbica Isljam Ćeman, dobio je presudu od Osnovnog suda u Podgorici rješenje o poništenju rješenja o razrješenju direktora spomenute ustanove.

„Želim ovom prilikom da obavijestim javnost da je Osnovni sud u Podgorici, potvrdio da sam nepravedno razriješen sa pozicije direktora u OŠ „25 Maj“.

Dolaskom već bivše ministrake prosvjete Vesne Bratić, razriješen sam dužnosti direktora škole neosnovano i nakon toga podnio sam tužbu Osnovnom tužilaštvu u Podgorici, da bi nakon skoro godinu dana čekanja, dobio rješenje da sam neosnovano razriješen sa te pozicije.

Na ovaj način, želim da skrenem pažnju javnosti da je pravda spora ali dostižna i nastojaću da ispravim tu nepravdu i nastavim tamo gdje sam stao 12. juna 2021. godine.

Ovim putem apelujem na aktuelnog ministra prosvjete, da uzme u obzir činjenično stanje svih razriješenih direktora škola u Crnoj Gori i gdje god bude imalo uslova, da istim pruži priliku da nastave svoj angažman na pozijima gdje su prije bili i mislim da bi to bila jedina prava satisfakcija nepravedno razriješenih direktora“, zaključio je Isljam Ćeman.

ALMINA LIČINA

 

 

 

PETNJIČKI ODBORNICI O ODLUCI DA 11. JUL BUDE DAN SJEĆANJA NA GENOCID U SREBRENICI

Radio Petnjica
-
0
PETNJIČKI ODBORNICI O ODLUCI DA 11. JUL BUDE DAN SJEĆANJA NA GENOCID U SREBRENICI

Lokalni parlament Skupštine opštine Petnjica usvojio je Odluku o Danu sjećanja na 11. Jul na žrtve genocida u Srebrenici

Za usvajanje Odluke jednoglasno je 28 odbornika petnjičkog parlamenta podržala Prijedlog o Danu sjećanja na 11. Jul na žrtve genocida u Srebrenici. Prijedlog su podržale DPS, BS, SPP, SD i SNP.

Dan sjećanja na 11. jul, između ostalog, podrazumijeva da parlament osudi i priznaje da se u Srebrenici desio genocid i da je ubijeno više od osam hiljada Bošnjaka.

Predlagač ispred Kluba odbornika SPP Adnan Muhović je kazao da je ponosan na Bihor što danas usvaja ovu odluku  i kazao da ovim činom pokazujemo nacionalnu zrelost, a jedinstvom svih partija da smo napravili unutarbošnjacki lobi oko ključne stvari za naš narod, a to je Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.
“Usvajanjem Odluke o obiljezavanju genocida u Srebrenici u našoj opštini, pokazujemo nacionalnu zrelost, stvaramo kulturu sjećanja i čuvamo od zaborava najveću bošnjačku ranu – Srebrenicu”, rekao je Muhović.

Mihrija Škrijelj je istakla važnost usvajanja Odluke o Danu sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i istakla da je DPS, kojem ona pripada, na državnom nivou podržala ovu odluku i tako će uraditi u petnjičkom parlamentu.

Rifat Ramčilović ispred Socijaldemokrata je kazao da su oni uvijek bili na strani istine i da će uvijek podržati ovakve ili slične odluke.

“Naravno da ćemo podržati Odluku o Danu sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i želimda sam lično tri puta posjetio Memorijani centar u Potočarima i imalo sam prilike da klanjam dženazu žrtvama genocida u Srebrenici”, rekao je Ramčilović.

Aldin Muratović, odbornik ispred Stranke pravde i pomirenja Srebrenica kazao je da je najteža riječ za izgovoriti,  jer asocira na nedjelo oslikano u genocidu nad Bošnjacima Srebrenice u srcu Evrope.

“Srebrenica,  mora biti opomena svima, moramo se sjećati i prenositi budućim generacijama, istinu o Srebrenici. Ponosni smo kao bošnjacki narod,  jer se nijesmo nikome svetili, već smo svo ovo vrijeme opominjali i s bolom upućivali da se okrenemo jedni drugima i gradimo bolju budućnost za buduće generacije koje dolaze. Ideja o usvajanju Dana sjećanja o genocidu u Srebrenici je potekla iz Petnjice,  zato čestitam svim gradjanima naše opštine,  što su imali viziju za ovaj civilizacijski čin, hvala i svim odbornicima koji su dali podršku”, rekao je Muratović.

Almir Muratović ispred Stranke pravde i pomirenja pozdravio da se Odluka o Danu sjećananja na žrtve genocida uvrsti u Dnevni red i kazao da ne moramo imati isto mišljenje ali moramo imati zajedničke ciljeve, kao što smo pokazali  na primjeru Srebrenice i ponovio da tako trebamo raditi i oko prioriteta kada je opština Petnjica u pitanju.

Rifat Agović kazao je da je Klub odbornika Bošnjačke stranke podržao Odluku i istakao da je Bošnjačka stranka i u parlamentu države pedložila Rezoluciju, koja je usvojena i iz koje je Odluka pepisana, da smo mi u Petnjici i ranije obilježavali 11. jul, kao dan sjećanja na žrtve genocida.

“I da bi trebalo promijenit član 5, da Odluka stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu, a ne 8 dana od dana objavljivanja, kako i ove godine obilježili 11.jul u Petnjici”, rekao je Agović.

Mehmed Adrović je istakao činjenicu da je veoma važno da lokalni petnjički parmalent usvoji Odluku o Danu sjećanja na 11. juli, i istakao da su potičke partije DPS, BS, SPP, SD i SNP podržale ovaj prijedlog.

Samir Agović, predsjednik  opštine  Petnjice kazao da je opština Petnjica sazrela da kroz svoje institucije osudi taj genocid i da na ovaj način uvede u praksu da dan sjećanja na žrtve genocida  u Srebrenici bude obilježen u Petnjici.

,,Dan sjećanja treba da bude podržan od svih subjekata i da se uvede praksa obilježavanja na pravi način. Lično sam bio više puta u Potočarima i sam znam kakva osjećanja tada nastupe i kako se osjećamo kao pripadnici ljudskog roda. Ono što je Crna Gora demokratski uradila posebno zadnjom deklaracijom u parlamentu je tačno pokazala vrijednosti. Pokušaćemo u saradnji sa Centrom za kulturu da kroz programe Dana sjećanja obilježimo prikladno sjećanje na žrtve Srebrenice.
Predsjednik je pozvao odbornike da kolektivno posjete Potočare 11. Jula, kada se obilježava Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

ENKO KORAĆ

 

 

Krava na ,,ispaši“ na deponiji u Gusarama

Radio Petnjica
-
0
Krava na ,,ispaši“ na deponiji u Gusarama

Alarmantne fotografije nam dolaze sa Gusara, gdje se stoka hrani i pretura po deponiji svega i svačega, a zatim neko putem mlijeka i mlječnih proizvoda te materije, koje krava ,,sakupi“ na deponiji unosi u svoj organizam.

Užasna scena koja može dovesti i često do neželjenih ishoda i gubitka za gazdinstvo u čijem vlasništvu se nalazi ova krava, jer na deponiji se nalazi razni otpad koji može prouzrokovati brzu smrt kod životinja.

Apel i nadležnima da reaguju i nađu način da se ovaj problem riješi.

SAMIR RASTODER

SJEDNICA SO PETNJICA: ZAVRŠNI RAČUN PODRŽAO SAMO DPS, JEDNOGLASNO USVOJEN DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE GENOCIDA U SREBRENICI

Radio Petnjica
-
0
SJEDNICA SO PETNJICA: ZAVRŠNI RAČUN PODRŽAO SAMO DPS, JEDNOGLASNO USVOJEN DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE GENOCIDA U SREBRENICI

Nakon višesatne rasprave, juče je završena peta redovna sjednica Skupštine opštine Petnjica, usvojen je Završni račun opštine Petnjica za 2021. godinu i usvojena Odluka o proglašenju 11. jula Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.  Na Dnevnom redu sjednice, našlo se je dvanaest tačaka.

Sjednica je obilježila raspravu povodom druge tačke Dnevnog reda o Završnom računu opštine Petnjica za 2021. godinu. Završni račnun opštine Petnjica dobio je podršku od odbornika vladajuće partije.

Treća tačka Dnevnog reda Prijedlog Odluke o proglašenju 11. Jula Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, koja je uvrštena na inicijativu Kluba odbornika Stranke pravde i pomirenja u petnjičkom parlamentu jednoglasno je usvojena.
Predsjednik Skupštine Opštine Mehmed Adrović, predsjednik Opštine Samir Agović i odbornici podvukli su u svojim obraćanjima značaj sjećanja na genocid u Srebrenici i istakli princip jedinstvenosti kada su u pitanju prioriteti. U toku ove tačke, proučena je i Fatiha za žrtve genocida u Srebrenici.

Ostale tačke su usvojene većinskom podrškom odbornika u skupštinskom parlementu opštine Petnjica.

Odbornici na sjednici su raspravljali o Prijedlogu Odluke o imenovanju člana Odbora za finansije, privredu i razvoj, Prijedlogu Odluke o Završnom računu Opštine Petnjica za 2021. Godinu, Prijedlogu Odluke o proglašenju 11. jula Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, Prijedlogu Odluke o pokretanju postupka za izradu Poslovnika Skupštine Opštine Petnjica,Prijedlogu Odluke o određivanju Žirija za dodjelu nagrade “4. avgust”, Prijedlogu Odluke o formiranju Odbora direktora Društva sa ograničenom odgovornošću “Komunalne djelatnosti” Petnjica, Prijedlog Odluke o regulaciji saobraćaja na teritoriji opštine Petnjica, Prijedlogu Odluke o davanju na privremeno upravljanje i korišćenje poslovnih prostora JU Centar za kulturu – Petnjica, Informacija iz oblasti poljoprivrede za 2021. godinu, Izvještaj o radu Turističke organizacije Petnjica za 2021. godinu, Plan rada Turističke organizacije Petnjica za 2022. godinu.

Petu redovnu sjednicu Skupštine opštine Petnjica pogledajte na YouTube kanalu Radio Petnjica.

ENKO KORAĆ

NA PREDLOG OO SPP PETNJICA 11.JUL DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE GENOCIDA U SREBRENICI

Radio Petnjica
-
0
NA PREDLOG OO SPP PETNJICA 11.JUL DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE GENOCIDA U SREBRENICI

Na predlog OO SPP Petnjica, odbornici SO Petnjica usvojili su Odluku o proglašenju 11. jula Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

“Inicijativa da se Dan sjećanja na žrtve genocida usvoji u lokalnom parlamentu u Petnjici, traje već duži niz godina, i slobodno možemo biti ponosni na tu činjenicu da smo bili mustra drugima da se ovaj nezapamćeni genocid u Srebrenici, osudi i institucijalno na šta smo danas ponosni.

Genocid u Srebrenici mora biti svakodnevna opomena svim narodima, zato moramo opominjati i prenositi budućim generacijama, da se okrenu jedni drugima u stvaranju boljih uslova za život, kao i da baštine civilizacijske vrijednosti. Crna Gora i Petnjica su pokazali ovim usvajanjem kako u državnom,  tako i u lokalnom parlamentu da u pravom smislu baštine evropske vrijednosti. Hvala svim odbornicima sto su podržali ovu inicijativu”, stoji u saopštenju OO SPP Petnjica.

ZAVIČAJNE STAZE: ZBORNIK “BIHORSKA DUNJA” UGLEDAO SVJETLOST DANA

Radio Petnjica
-
0
ZAVIČAJNE STAZE: ZBORNIK “BIHORSKA DUNJA” UGLEDAO SVJETLOST DANA

Svaka knjiga, zbornik ili izbor priča inspirisan zavičajem predstavlja izuzetnu dragocjenost sa jezičkog, kulturološkog, identitetskog, i književnog opusa. ,,Bihorski dunja” je (IX) zbornik odabranih priča inspirisanih zavičajem. Mnogobrojni autori koji su uvršteni u zborniku ,,Bihorski dunja” kroz svoje priče provlače svoje geografske, istorijske, kulturološke bliskosti.

Zavičaj ipak, u pričama autora pored istorijsko-geografskog određenja ima i vrlo jasnu emotivnu, ali i mitsku posebnost – on je mjesto na kojem smo postali to što jesmo, ali je i mjesto koje iznova stvaramo, kome se iznova vraćamo ali i iznova rađamo. Budući da svaki dan iznova autori iznova preispituju sebe, na isti način mitologizuju zavičaj, stoga on poprima prometejska obilježja, mijenja se u skladu s našom predstavom o nama samima. Pored toga, za ovu dinamiku priča tipičan je još jedan paradoks – što smo bliži kraju, (fizičkom) to smo bliži zavičaju.

Vraćanje u sopstveno djetinjstvo intenzivnije je kada pokušavamo da sumiramo ono što smo uradili, kada se osvrnemo na naš život. Jedna od vrlina gotovo svih priča uvrštenih jeste upravo to spajanje nespojivog, odnosno neka vrsta unutrašnje magije koja je spiritus movens proze. Ipak, glas autora u pričama odzvanja nostalgijom, koja opet nije samo žal za mladošću i prohujalim vremenima već i želja da se sačuva najdragocjeni dio ,,alter ega” autora. Priče autora su ne samo izražajno sredstvo i simbol pisane riječi već i supstitut i utočište pred neizvjesnošću u tuđini.

 

“Bihorski dunja” daje sažetu panoramu proznih zrelih ostvarenja u kojima dominiraju motivi ljubavi prema zavičaju, usamljenosti i izgubljenosti u tuđini, ali i prozno promišljanje samog stvaralačkog čina. Ako je udio psihološke dimenzije zaista bitan u priči, kako smatraju književni kritičari, onda je ova proza najbolja potvrda za takva gledišta. U tom smislu može se govoriti ne samo o socijalnim aspektima ovih priča već i o njenim psihološkim osnovama. ,,Bihorski dunja” je prije svega lijepa riznica poniklih u duhovnu i psihološku vezu, priče nastaju u vremenu i utemeljuju se u vremenu to jest u zavičaju.

Rodni kraj, ukućani, prijatelji, stare staze, postojbina – postaju sad draži i ljepši, dolaze u snove i ispunjavaju nadom u povratak starom ognjištu. Jer, daleko od svojih, autori su makar kroz imaginaciju priča spoznali i ledenu stranu života, i u pričama su često bolno prenijeli gdje su istinske vrijednosti i bogatstvo. Za jedan dio autora priča ,,Bihorski dunja” zavičaj je mjesto rođenja i odrastanja vezano za geografsko porijeklo. Za druge, zavičaj je mjesto sigurnosti koje ne treba napuštati, treći ipak smatraju da je najvrjijedniji emocionalni, unutrašnji zavičaj kojega gradimo tokom čitavog našeg života. Bez obzira na to kojoj god se tački gledišta priklonili, zajedničko im je obilježje da je zavičaj čvrsta tačka koja nam služi poput orijentira na životnim putovanjima. Zavičaj je ishodište i mjesto povratka; zavičaj koji nosimo u sebi daje smisao onome što činimo i upravo takve su i ove priče u zborniku.

Ove godine je jubilej vrijedan pažnje, Festival Zavičajne staze-Bihor slavi svoj XV jubilarni rođendan. Godine koje su za nama kao i one koje su pred nama na najljepši način nam svjedoče da Festival ,,Zavičajne staze-Bihor” živi kroz ogromnu energiju jednog najznačajnih utemeljivača ove kulturne manifestacije, neumornog poslenika kulture i medija Mirsada Rastodera.

Želeći da očuva duh, integritet, autentičnost svoga rodnog Bihora ali i da vrati makar privremeno svoje Bihorce iz daleke dijaspore razasute širom svijeta. On je 2007. Godine. pokrenuo festival ,,Zavičajne staze” čija je tematika zasnovana na pričama i posvećenosti Bihoru njegovim običajima ,,malim” i ,,velikim” ljudima zbog kojih je i pero slavnog Ćamila Sijarića bilo poznato na EX-YU prostorima. Festival je afirmisao i ugostio veliki broj stvaralaca ne samo sa EX-YU prostora već i onih koji žive širom svijeta. Festival je postao prepoznatljivo mjesto okuplljanja istaknutih stvaralaca i kulturnih pregaoca. Ona jaka autentična spona kosmopolitskog duha uvjek spremna da promoviše i afirmiše mlade umjetnike, pisce, pjesnike, glumce, slikare, i da ih podstakne i podrži na njihovom putu. Moja iskrena želja je da ,,Festival Zavičajne staze-Bihor” zaživi i kod institucija sistema prije svega kod Ministarstva kulture ali i kod šireg dijela dijaspore kao značajna manifestacija koja afirmiše ljepotu i književno nasljeđe Bošnjaka-muslimana ali i svih drugih koji žive na tim magičnim prostorima.

Bošnjačka kultura u Crnoj Gori, čini dragocjenu zlatnu filigransku nit koja je neraskidivo povezana sa njenim etničkim jedinstvom i teritorijalnim varijacijama, koje su nastajale na prostorima Sndžaka zbog različitih društveno – političkihih i istorijskih okolnosti u kojima se gradio jedan jedinstveni etnos. Afirmativni odnos prema sopstvenoj kulturi jeste uvažavanje sopstvenih kulturnih normi u svakodnevnom životu koju treba da grade ali i da čine društvene i intelektualne elite jednog naroda kakav je upravo Bošnjački. Kulturno nasljeđe Bošnjaka jesu sva ona kulturna dobra, materijalna inematerijalna koja Bošnjaci kao narod smatraju svojim, sa kojim se identifikuju, i koja su važna za njihov identitet.

Naravno to je prije svega bosanski jezik, književno nasljeđe, spomenici kulturne baštine, folklor, arhitektura, gastronomija. Uzmimo samo jedan egzaktan primjer iz ljepote bosanskog jezika i čini mi se poodavno zaboravljenu ljepotu arhaičnih izraza: Nije bilo kuće bez pogleda, bez vode, bez zelenila, bašće, avlije, česme, bez doksata, bez čardaka, sećije, senđera, mangala, ibrika, ćilima, jorgana, dušeka, dušekluka, serdžade, sofre, banjice… Sve to zajedno čini ljepotu bosanskog jezika ali i zavičaja kome se pripada. Islam je jedna od neodvojivih identiteskih obilježja Bošnjaka, ali je u svakodnevni život stanovništva utkano i puno običaja naslijeđenih iz predislamskog perioda, ali i običaja primljenih od drugih etničkih grupa sa kojima vjekovima dijele isti prostor.

Različitost i bogastvo kulture i multikulture Bošnjaka u Crnoj Gori, čini jednu hediju ili ti poklon koji afirmiše sve vrijednosti i ljepotu Bošnjaka pa samim tim i ljepotu Crne Gore. Ako kroz kulturnu prizmu upoznamo jedan narod i njegove kulturološke fenomene možemo samo da budemo bliži jedni drugima i da taj dio nasljeđa svi zajedno podržimo kako bi književni, likovni, jezički, umjetnički, dramski, arhitektonski, muzejski ali i svi drugi dragulji Bošnjaka zasijali punim sjajem. Bošnjaci u Crnoj Gori su poseban fenomen ali i u čitavoj Evropi, jer u toku svih vjekova postojanja su ostali dosljedni, Crnoj Gori vjerujući u demokratske procese, i na taj način su dali svoj puni doprinos u ostvarivanju ideje nezavisnosti Crne Gore. Crnogorsko istorijsko i kulturno nasljeđe, je neodvojivi dio i sinonim za prožimanje i povezivanje različitih civilizacija koje su kroz vrijeme ostavile mnoštvo tragova na ovim prostorima pa samim tim i Bošnjačke.

Na raskršću kultura i konfesija razvijale su se duhovne vrijednosti koje danas povezujemo kroz kulturnu galaksiju, interkulturalizam i multikulturu na tome moramo istrajati jer to je naše zajedničko bogastvo. Naravno ovaj moj osvrt kako sam započeo moram i završiti u duhu i poruci Festivala Zavičajne staze-Bihor ,,Bihorski dunja.”Zavičaj je iznad života natopljenog prošlošću i uzvišen prostor u kojem se susreću nasleđe i običaji. Meša Selimović ističe: Nije to samo neobjašnjiva veza između nas i zavičaja, već i koloplet nasleđa, istorije i cjelokupnog životnog iskustva vezanog za svoj kraj. Generacije i pokoljenja traže i nalaze u zavičaju arhetipske slike svoje genealogije, starozavjetnih predanja, iako niko ne može vjerno zamisliti svoje pretke dalje od dvije loze. Jedan izraelski pjesnik je utvrdio: Čovjek je samo kopija svog zavičaja, a T. S. Eliot kaže: Zavičaj je tamo odakle izviremo. Veliki pjesnik Gete rekao je da čovjek sve duguje zavičaju. Bihorski dunja može biti zavičaj svih nas!

Božidar Proričić

ZK Bihor ne zaboravlja one koji su se srcem borili za njegovo stasavanje: MEMORIJALNI TURNIR U ZINGU „NEDŽIB NELJO CIKOTIĆ“

Radio Petnjica
-
0
ZK Bihor ne zaboravlja one koji su se srcem borili za njegovo stasavanje: MEMORIJALNI TURNIR U ZINGU „NEDŽIB NELJO CIKOTIĆ“

Po sedmi put, 26. juna ove godine, ZK Bihor iz Luksemburga organizovao je Memorijalni turnir u zingu „Nedžib Neljo Cikotić“ u znak sjećanja na strastvenog igrača ove kartaške igre i aktivnog člana ZK Bihor.

Učestvovalo je dvadeset ekipa dobro uvježbanih igračkih dvojaca koji godinama poniru u tajne ove drevne kartaške igre.

Takmičenje je otvorio predsjednik ZK Bihor Edin Medo Latić, poželio fer igru i sreću igračima, te napomenuo da ZK Bihor nikada neće zaboraviti one koji su se srcem borili za njegovu opstojnost i ugled koji uživa u cijelom svijetu.

Za dobru organizaciju turnira pobrinuo se Hamid Rastoder Savinoborski koji je itekako zaslužan za uspjeh ovog turnira, a čiji rezultat je na kraju glasio:
I. mjesto: Jasmin Miko Šabotić i Alen Mehović;
II. mjesto: Džemal Skenderović i Asad Agović i
III. mjesto: Alija Rastoder i Amer Gorčević Gorčilo

Nagrade najboljima uručili su sportski veterani Nuno Skenderović, Meho Murić Mance, Hamid Rastoder Savinoborski te jedan od najstarijih i najaktivnijih članova kluba Sabrija Ramdedović.

Takmičenje je završeno u fer i sportskom duhu, a na pobjednicima je da i u budućnosti opravdaju ovaj kartaško-sportski trijumf.

F. S.

1...180181182...928Stranica 181 of 928