Manifestacija povodom Dana nezavisnosti Crne Gore, održana proteklog vikenda u Luksemburgu okipila je veliki broj ljudi.
Jedan od onih koji nije mogao da prisustvuje ovom veličanstvenom skupu je i predsjednik ZK Bihor Edin Medo Latić koji je poslao pismo podrške i čestitke.
“Dragi prijatelji, nijesam bio u mogućnosti danas biti sa vama što iskreno žalim. Povodom obilježavanja 21. maja Dana nezavisnosti naše domovine šaljem iskrene čestitke uz želju da ova manifestacija prođe u ljubavi slozi i pozitivnim mislima prema našoj Crnoj Gori.
Svi moramo dati sve što je u našoj moći, potpomagati građanski koncept našeg društva. Potrudimo se da naša domovina bude ekonomski što nezavisnija i pravno sigurnija.
Kada sve radimo u korist njenih vrijednosti budimo sigurni da će to isporučiti rezultate i da ćemo imati urednu državu u koju ćemo sa radošću dolaziti, a iz nje sa tugom odlaziti. U to ime ime još jednom neka je srećna i vječna Crna Gora”, stoji u obraćanju Edina Meda Latića.
Na osnovu Javne rasprave povodom Predloga Odluke o regulaciji saobraćaja na teritoriji opštine Petnjica, sačinjen je zapisnik koji je objavljen na sajtu Opštine Petnjica, zapisnik prenosimo u cjelosti.
U cilju tumačenja Predloga Odluke o regulaciji saobraćaja na teritoriji opštine Petnjica javni uvid u pomenuti dokument bio je omogućen svim građanima i pravnim licima radnim danima u vremenu od 10 do 15h u prostorijama Sekretarijata za lokalnu upravu.
Na Javnoj raspravi koja je bila zakazana za 20.05.2022.godine od političkih stranki, MZ i građana nije bilo zainteresovanih, dok je ispred NVO i privrednih društava bilo prisutno tri učesnika i to: NVO „Eko – Vrbica“ – Hidajet Ćeman, NVO „Talas Bihora“ – Enko Korać i NVO „Vis Legis“ – ArnesLatić koji je istovremeno predstavnik privrednog društva DOO „Zovi Petnjica“, dok je Adrovic Almir – frizerski salon „Apko“ dostavio predloge i sugestije u pisanoj formi a nije prisustvovao Javnoj raspravi.
Samostalna savjetnica za saobraćaj i zaštitu životne sredine u Sekretarijatu za lokalnu upravu opštine Petnjica, Anita Muhović, je u uvodnom dijelu pozdravila učesnike Javne rasprave i zahvalila se na izdvojenom vremenu. Potom je upoznala prisutne sa Predlogom Odluke.
Arnes Latic, ispred D.O.O “ZOVI PETNJICA“ , iznio je sledeće predloge:
Ulicu Centar V nuzno je označiti kao zonu smirenog saobraćaja.
Predlog se usvaja, s tim da zona smirenog saobraćaja bude od marketa Tref do kraja ulice.
Ulica Centar V od marketa „Tref“ do restorana „Merak“ da bude zatvorena za saobracaj od 01.07 do 01.09 u terminu od 09:00h do 14:00h i od 20:00h do 24:00h osima za vozila: hitne pomoći, policije, vatrogasne službe, komunalne službe, taksi vozila i vozila sa posebnom dozvolom.
Predlog se odbija.
S obzirom da je pomenuti dio ulice označen kao jednosmjerna ulica i zona smirenog saobraćaja, neće biti saobraćajnog kolapsa.
Ulica Centar VI i Centar VII potrebno je da budu ulice sa dvosmjernim saobraćajedm zbog pijace i stovarišta „Radmanci“ jer se u blizini tih ulica ne nalaze parking mjesta.
Predlog se usvaja.
Ulice Centar I i Centar III poželjno je postaviti vertikalnu i horizontalnu signalizaciju (biciklistička traka) za vozače bicikala i bicikala sa motorom, uz desnu ivicu kolovoza.
Predlog se odbija. Za biciklističku traku nema tehničkih uslova za njeno obilježavanje na trasi.
Ulice na kojima je pojačana frekvencija životinja potrebno je ograničiti brzinu kretanja sa vertikalnom i horizontalnom signalizacijom.
Predlog se djelimično usvaja. Postavljena je vertikalna signalzacija kojom se ograničava brzina kretanja sa 40km/h, dok se u narednom perodu planira nabavka i postavljanje usporivača brzine u mjestu Plandište.
Ulica Centar IX, parking ispod Centra za kulturu je prihvatljiv ali smatramo da je potrebno da se ista ulica oznaci kao jednosmjerna (u duzini parking mjesta). Razlog su parking mjesta koja ce istu ulicu onemoguciti za dvosjmerni saobraćaj.
Predlog se odbija. Ulica Centar IX nema izlaz i ne može se označiti kao jednosmjerna. Parking prostori planirani su van gabarita saobraćajnih traka.
Ulica Centar V potrebno je da se dvije postojeće lokacije, pored marketa „Prodavnica 6“, postavi vertikalna i horizontalna signalizacija za taksi vozila, sto je od opšteg znacaja i u interesu prodajnih objekata (marketi, pekare, trgovine mješovite robe), kafe lokali, kafe restorani.
Predlog se odbija. Nije moguće oznaciti pomenute lokacije za taksi vozila jer bi se na taj način onemogućio prilaz marketu „Prodavnica 6“ .
Ulica Centar V lokacija pored džamije (pored kamene ograde) poželjno je označiti parking mjesta za putinička i kombi vozila i ograniciti brzinu kretanja sa vertikalnom i horizontalnom signalizacijom.
Predlog se odbija. Ne ispunjava minimalno tehničke uslove.
Ulice Centar IV, Centar V, za taksi stajalista sa brojem mjesta 1(jedno mjesto) na jednoj lokaciji nije dovoljno. Potrebno je dodati lokaciju za dva parking mjesta u ulici Centar V pored marketa „Prodavnica 6“. Lokacije koje zamisljene PREDLOGOM nijesu funkcionalne i nemaju dovoljno prostornog kapaciteta.
Predlog se odbija. Smatramo da su lokacije za taksi stajalista koje su odredjenje Predlogom Odluke funcionalne te da su postavljene na tri razlicite lokacije sa ukupnim brojem mjesta tri, dok se u samom centru Petnjice tj u Ulici Centar V ne moze oznaciti sto je predhodno i obrazlozeno.
Arnes Latic kao predstavnik NVO VIS LEGIS iznio je sledece predloge:
Ulice zabranjene za saobracaj autobusa
Ulice Centar V, Centar VI, Centar VII nijesu u potpunosti definisane. Navedene ulice imaju istu kategoriju za saobracaj i ne prepoznajemo razlog da ulice Centar VI i Centar VII budu zabranjene za saobracaj vozila za prevoz putnika, a iste budu dozvoljene za saobracaj teretnih vozila ako su tehnicke karakteristike tih vozila skoro indenticne.
Obrazlozenje: Ulica Centar V je oznacena kao smirena zona i ista ce bit zabranjena za saobracaj autobusa kao i teretnih vozila od marketa „Tref“ do kraja ulice.
Ulicu Centar II potrebno je dodati kao zonu za pjesake i bicikliste( oznaciti sa vertikalnom i horizontalnom signalizacijom) da bi dobili kruznu pjesacku stazu oko samog jezgra opstine.
Predlog se djelimično usvaja. U toku je izvodjenje radova na pjesackoj stazi, predvdjeno DUP-om.
Zabranjeno gonjenje i vodjenje zivotinja na podrcju grada. Vratiti na dopunu jer nije definisano šta se podrazumijeva područje grada.
Predlog se usvaja. Promijeniće se član i glasiće umjesto riječi „područje grada“, riječi „u okviru DUP-A“.
Ulice sa pješačkom zonom.
U periodu od 15.06. do 01.09. u vremenu od 20:00h do 01:00h je prihvatljiva. U periodu od 01.10. do 01.06 subota i nedelja od 18 do 24h vratiti na dopunu. Nije definisan period od 01.10 do 01.06 kao i period od 01.09 do 01.10 a samim tim i vremenski interval subotom zbog trgovina koje se nalaze u toj zoni.
Predlog se usvaja tako sto se briše stav „u periodu od 01.10. do 01.06 subota i nedelja od 18 do 24h“.
Navedeno je i da nijedna lokacija u užem gradskom jezgru nije odredjena za vozila koja prevoze osobe sa posebnim potrebama.
Obrazloženje: Obilježena su dva mjesta za lica sa invaliditetom u okviru parkinga administrativne zgrade Opštine , dok u užem gradskom jezgru postoje obilježena još dva parking mjesta ( u blizini ambulante i ispod zgrade opštine).
Hidajet Ceman – NVO Eko – Vrbica postavio je pitanje kada će se postaviti “ležeci policajci”, odnosno usporivači brzine u Vrbici u blizini škole.
Obrazlozenje: Nije moguće izvrsiti postavljanje usporivača brzine u ruralnoj zoni jer još područje grada nije pokriveno, kao i to da se Predlog Odluke odnosi na područje DUPa.
Predloge i sugestije koje je u pisanoj formi dostavio Almir Adrović potpuno su identični kao i one koje su dostavili NVO VIS LEGIS i DOO ZOVI PETNJICA – Arnes Latić, s tim da je predlog da se ulicom Centar V zabrani saobraćaj vozilima koja prelaze nosivost 3,5t .
Predlog se usvaja, s tim da će biti zabranjen saobracaj za teretna vozila preko 3,5 tone nosivosti od marketa „Tref“ do kraja ulice izuzev za vozila za snadbijevanje ugostiteljskih i trgovinskih objekata.
Rent a car “Naš auto” u susret sezoni godišnjih odmora poziva stalne i buduće klijente da na vrijeme rezervišu svoje vozilo po najpovoljnijim cijenama u Crnoj Gori.
U ponudi imamo vozilo različitih tipova i veličina.
Vozila dovozimo do svih gradova Crne Gore i regiona.
Rent a car “Naš auto” je prva Rent a car firma u Crnoj Gori koja je dio svog poslovanja organizovala i u Opštini Petnjica, kako bi bi bili dostupni našim ljudima, prije svega iz dijaspore.
Uz dobrodošlicu u zavičaj i svoju Crnu Goru, Rent a car “Naš auto” Vam želi prijatan boravak u domovini.
Uz nacionalne dane bez duvanskog dima u zemljama diljem svijeta, svake godine 31. maja obilježava se Svjetski dan nepušenja. Važna je informacija kako svatko ko počne koristiti duvan može postati ovisan o nikotinu.
Primarisu dr Marija Joksimović pedijatar iz beranskog Doma zdravlja za portal Radio Petnjica saopštila je koliko je zapravo konzumiranje duvana štetno za životnu sredinu.
„Danas je 31.maj svjetski dan bez duvanskog dima. Svjetska zdravstvena organizacija ove godine sprovodi globalnu kampanju pod sloganom „Duvan prijetnja životnoj sredini“ sa ciljem da podigne svijetst javnosti o negativom uticaju duvana na životnu sredinu, da skrene pažnju o zdravstvenim i ekonomskim posljedicama. Konzumiranje duvanskih proizvoda predstavlja veliki zdravstveni problem koji podstiče nastanak nezaraznih hroničnih bolesti u cijelom svijetu a posebno u nerazvijenim zemljama, nažalost duvanski proizvodi kao i duvanski dim negativno utiču ne samo na osobe koje ih konzumiraju već i na osobe u neposrednom okruženju.
Godišnje u svijetu umire oko šest miliona ljudi od direktnih posljedica duvanskih proizvoda a oko milion osoba koji su neposredno izloženi duvanskom dimu.
Štetnost pušenja za srce uglavnom uzrokuju nikotin i ugljen monoksid zbog svoje prisutnosti u dimu cigarete. Nikotin povećava potrebu srca za kisikom i hranjivim materijama, dok ugljen monoksid smanjuje sposobnost krvi da osigura srcu potrebnu količinu kisika“, saopštila Joksimović za portal Radio Petnjica.
U organizaciji Zavičajnog Kluba Bihor i Udruženja Luxemburg-Crna Gora, proteklog vikenda u velikoj Sali u Šifelanže obilježeno 16 godina nezavisnosti Crne Gore, ovaj skup je okupio veliki broj ljudi kojima je domovina Crna Gora u srcu.
Ovom skupu su prisustvovali visoki zvaničnici, kako Luksemburga tako i Crne Gore. Henri Hain gradonačelnik Komune Rumelanže, Alex Bodry bivši predsjednik Dudelanzea i poslanik u Luksemburškom parlamentu, SamirAgović predsjednik opštine Petnjica, Rahman Husović predsjednik opštine Rožaje, zamjenik Gradonačelnika Podgorice Časlav Vešovi, ambasador Crne Gore Ivan Leković, generalni konzul u Frankfurtu Ivana Đukanović predsjednik opštine Bar Dušan Raičević i mnogi drugi.
Ekipa Radija Petnjice je razgovarala sa predsjednicima opština Rožaje i Petnjica Rahman Husović, Samir Agović i organizatorom u ime udruženja Luksemburg -Crna Gora za naš portal je govorio Ismet Muhović, a u ime ZK Bihor Hamdija Rastoder i Amila Pačariz
Predsjednik opštine Petnjica Samir Agović je istakao da je ponosan na ljude u dijaspori i dijasporu. Zahvalio se za sve što rade za svoj zavičaj i Crnu Goru,
,,Meni je veliki ponos i to ne krijem, to sam čak i među kolegama vrlo glasno rekao, da ovo što rade Bihorci je primjer kako se treba voljeti svoja zemlja. Kako ova udruženja rade i koliko su aktivana mogu da budu za primjer gotovo cijeloj svjetskoj dijaspori“, rekao je Agović.
Predjsednik opštine Rožaje, Rahman Husović je saopštio da se nalazi prvi put u Luksemburgu on je naglasio važnost prenošenja ovakvih kulturnih dešavanja na omladinu i kazao da se nikako ne smiju zaboraviti svoji korijene.
,,Prvi put sam u Luksemburgu i rado sam se odazvao pozivu da budem sa našom dijasporom. Ove kulturne manifestacije su veoma značajne za omladinu koja živi ovdje. Htio bih da se zahvalim dijaspori na brojnim donacijama u proteklih nekoliko godina i vrlo značajna sredstva su bila opredijeljenja od strane dijaspore za opštinu Rozaje“, rekao je Husović.
Amila Pačariz, mlada potpredsjednica ZK Bihor je saopštila za naš portal da je ponosna kada vidi da jednom ovakvom skupu prisustvuje veliki broj mladih ljudi,
,,Ponosna sam kada vidim da je omladina došla u ovolikom broju. Ima dosta omladine koja je završila ovde škole, koja je rođena ovda, ali sa kojom se svako malo sretnem na crnogorskim aerodromimam, a to je znak da nam je stalo do našeg, zavičaja, do našeg porijekla i naše Crne Gore“, rekla je Pačariz.
Hamdija Rastoder kao organizator, u imeZK Bihor je kazao da je dijaspora uvijek raspoložna da pomogne svojoj domovini Crnoj Gori.
,, Aktivnosti ZK Bihor nijesu samo ove manifestacije, mi radimo razne skupove znamo da smo Bošnjaci iz Bihora, znamo da smo Bošnjaci iz Crne Gore i Crna Gora je naša domovina. Radimo na tome da dobijemo potvrdu od institucija Luksemburga za bratimljenje Luksemburga i Podgorice to je ono što je naš sledeći cilj“, rekao je Rastoder.
Ismet Muhović u ime Udruženja Luksemburg-Crna Gora je kazao da je dijaspora dosta pomogla, ali da je će nastaviti raditi na tome da zajedničkim snagama pomognu u razvoju Petnjici,
,,Radićemo na tome da udruženim snagama pomognemo Bihoru, jer Petnjica ima prirodnih ljepota i brojnih potencijala. Naši ljudi su se ovde snašli, ali su takođe i uložili dosta kapitala u Crnoj Gori i nastaviće da ulažu. Nadam se da će nadolazeća mlađa generacija koja govori pet stranih jezika uspjeti da na neki način pomogne Crnoj Gori“, rekao je Muhović
U zabavnom dijelu programa goste su zabavljali popularne estradne zvijede iz Crne Gore Žuti Serhatlić,i Jadranka Bajraktarević, takođe i KUD ,,Evropa“ iz Luksemburga.
U organizaciji Zavičajnog Kluba Bihor i Udruženja Luxemburg-Crna Gora, u subotu, u velikoj Sali u Šifelanže je obilježeno 16 godina nezavisnosti Crne Gore, ovaj skup je okupio veliki broj ljudi kojima je domovina Crna Gora u srcu.
Ovom skupu su prisustvovali visoki zvaničnici, kako Luksemburga tako i Crne Gore. Henri Hain gradonačelnik Komune Rumelanže, Alex Bodry bivši predsjednik Dudelanzea i poslanik u Luksemburškom parlamentu, SamirAgović predsjednik opštine Petnjica, Rahman Husović predsjednik opštine Rožaje, zamjenik Gradonačelnika Podgorice Časlav Vešovi, ambasador Crne Gore Ivan Leković, geralni konzul u Frankfurtu Ivana Đukanović i predsjednik opštine Bar Dušan Raičević.
U zabavnom dijelu programa goste su zabavljali popularne estradne zvijede iz Crne Gore Žuti Serhatlić,i Jadranka Bajraktarević, takođe i KUD ,,Evropa“ iz Luksemburga.
Uskoro opširni izvještaj i reportaža sa ovog supa.
Multimedijalni serijal “Putevi i raskršća” završavamo emisijom u kojoj su gosti bila dva čovjeka koja su iz Petnjice pošla u “bijeli svijet” u potrazi za boljim životom, Hidajet Ćeman i Sead Ramdedović.
U prethodnih 13 emisija imali smo priliku da saznamo glavne razloge za osnovni problem Petnjice, a to je zašto ljudi napuštaju Petnjicu i šta bi trebalo uraditi da se to zaustavi. NIjesmo pretendovali na to da damo jednostavan odgovor na to pitanje, ali smo kroz razgovor sa tridesetak sagovornika započeli svojevrsno istraživanje koje bi moglo koristiti za rješavanje problema Petnjice.
HIDAJET ĆEMAN: NE RAZBACUJTE SE SA ONIM ŠTO IMATE
Radio Petnjica: Ko je Hidajet Ćeman?
Hidajet Ćeman: Nije teško obijasniti ko je Hidajet Ćeman, to je jedan sasvim skroman čovjek koji je dalekih 80-ih godina po završetku osnovne škole vidio da nema nikakve perspektive za život ovdje u Bihoru. Otišao sam po svijetu i tamo ostao do dan danas. Sada sam u penziji, mogu da kažem da sam zadovoljan samim sobom, da sam ostvario svoje mladalačke snove. Ovdje sam došao s namjerom da pokušam koliko bude moguće realizovati neke aktivnosti u vezi očuvanja životne sredine.
Radio Petnjica: Koje godine ste otišli iz Bihora i gdje vam je bila prva adresa?
Hidajet Ćeman: Po završetku osnovne škole moja prva adresa je bila Sarajevo tada još uvijek u sastavu Jugoslavije, imao sam 14 godina tu sam završio jedan dio školovanja a zatim sam otišao u Sloveniju gdje sam i završio srednju mašinsku školu. Kada je počeo rat otišao sam u Njemačku i tamo se zadržao šest godina, već 99’ sam otišao u Ameriku i ostao sve do danas. Radio sam sve što je za društveno dobro, čak sam bio u Trampovoj organizaciji kada je prvi put izašao na izbore gdje sam radio volonterski.
Radio Petnjica: Put od Sarajeva do Njemačke, jeste li mogli da se zadržite u Sarajevu? Jeste li imali mogućnost da živite u Njemačkoj i zašto ste otišli za Ameriku?
Hidajet Ćeman: Bio sam relativno mlad kada sam otišao iz Sarajeva, prva destinacija je bila Slovenija gdje sam otišao sa vojskom jer tad je bio obavezan vojni rok u Jugoslaviji. Mlad, pun energije želio sam nešto da otkrivam, za mene je tad Jugoskavija bila mala to je i razlog što sam otišao u Ameriku. U Njemačkoj sam bio šest godina, oženio sam se bosankom iz Prijedora kada sam se već zasitio Njemačke u dogovoru sa suprugom otišli smo za Ameriku.
Radio Petnjica: Može li da se kaže da ste pošli za Ameriku zbog njihove kulture i načina života?
Hidajet Ćeman: Kada sam krenuo sa ovih Bihorskih terena, nikada nije bilo opsesije niti sam bio okupiran finansijama, mene je moja majka odgojila da materijalno bogatstvo čovjeku ne znači puno. Uvijek sam skušao svoje srce i išao putevima gdje me srce vodi. Meni je bilo lijepo u Njemaču, bolje sam se tamo snašao za šest godina nego u Americi za 20 godina. Mada u Ameriku sam otišao iz dva razloga, da postanem rančer ili vozač kamiona. Što se tiče Amerike prihvatili su me čak i bolje nego u Petnjicu gdje sam rođen i gdje sam proveo jedan dio djetinjstva.
Radio Petnjica: Od Sarajeva do Amerike, gdje je tu Bihor?
Hidajet Ćeman: Ne bi bio iskren kada bih rekao da sam otišao zbog nemaštine, jer nikada nijesam čuo da je ovdje neko od gladi umro. Mene je vuklo otkrivanje drugih kultura,naroda itd… ali su uvijek bile prisutne emocije prema Bihoru. Kada bih dolazio a dolazio sam često ostajao sam i po tri mjeseca.
Radio Petnjica: Dok ste živjeli u Americi da li ste živjeli sa uspomenama na Bihor?
Hidajet Ćeman: Ima puno uspomena i sjećanja pogotovo dok imaš roditelje, kada ih izgubiš kao što sam ih ja izgubio onda te uspomene još više naviru jer tuđinja je hljeb sa devet kora. Kada sam došao tamo u stanu sam imao sam samo jedan dvosjed ali supruga i ja smo bili dobrostojeći sa finansijama pa nam nije bila potrebna neka veća pomoć, Karitas nam je čak obezbijedio i prvi posao gdje sam bio poprilično zadovoljan ali tu nijesam dugo ostao jer moj jedini cilj je bio samo vozač kamiona. Kamion sam aktivno vozio 19 godina i sedam mjeseci, prešao sam preko dva miliona kilometara kroz Ameriku, Kanadu i Meksiku.
Radio Petnjica: Nakon povratka kada ste prvu noć zanoćili u Bihoru šta ste sebi rekli kada ste osjetili ovaj bihorski vazduh šta ste rekli sebi?
Hidajet Ćeman: Te prve noći osjetio sam neki duševni mir, jer sama činjenica da sam se bavio tim poslom kojim sam se bavio imao sam taj psihički pritisak. Kada sam stao na prozoru kuće činilo mi se da 50km od mene nikog nema zbog te opterećnosti.
Radio Petnjica: Šta je po Vama razlog iseljavanja mladih ljudi?
Hidajet Ćeman: Dosta mladih odlazi jer nijesu zadovoljni urbanizmom, putevi su loši a infrastruktura je broj jedan u svijetu. Amerika i Kanada su postale jake tek onda kada obezbijedile kvalitetnu infrastrukturu. Drumski saobraćaj je jako važan za razvoj sela, grada, opštine , države. Mora vlada i država da bude stabilna da bi neko ulagao u nju ali ovdje toga nema , niko ne želi ni 100.000 da uloži a ne nešto više. Ovdje smo krivi, ne želim nikoga da okrivim ali svi smo krivi što smo u ovakvoj situaciji. Apelovao bih na sve građane da pokušamo maksimalno da zaštitimo našu životnu sredinu koju ne poštujemo ikojoj sene obraćamo.
Radio Petnjica: Vaša poruka za kraj?
Hidajet Ćeman: Moja poruka mladima jeste da ostanu ovdje razvijaju sebe, društvo, da vode računa o svemu ovdje i da se ne razbacuju sa onim što imaju. Postanite ljudi ne budite sebični i ono što želite sebi želite i drugima.
Sead Skenderović: Moj otac je Tahir Skenderović, a moja majka je Raba. Rođen sam u Skenderskoj Kalici, ovdje sam odrastao, osnovnu školu završio u Trpezima, potom sam u Rožajama zavšio Srednju mašinsku školu.
Želio sam da upišem fakultet ali zbog ratnih dejstava u Jugoslaviji odustao sam.
Uvijek se sjetim uspomena iz zavičaja i što je čovjek stariji više nas vuče rodni kraj. Sjećam se svoga djetinstva, odrastanja kroz čuvanja stoke, igrajući fudbal, plivanja u rijeci, pomaganje roditeljima, čak smo i palili lile.
Danas tih igara skoro i da nema, mladi sve više koriste mobilne telefone. Da je više djece ovdje, više bi se djeca družila kada dođemo iz dijaspore. Djeca dođu rado iz dijaspore ali kratko.
Radio Petnjica: Koji je razlog vašeg odlaska iz Petnjice?
Sead Ramdedović: Bila je situacija vojnih obaveza, majka me je povela do u Vrbicu sa kojim sa otišao u Sloveniju te 1991. godine, babo je u Sloveniji radio i kao dijete sam češće išao i od te 1991, trideset godina živim na Zapadu.
Svaki početak je težak, ali mi smo snalažljiv narod. Bez obzira koliko smo radili, dolazili smo u svoje rodne krajeve. Borba za životom nije ni malo laka. Tada nije bilo mobilnih telefona i pisma smo slali i čekalipo nedjelju dana. Sjećam se da su ta pisam donosila veliku radost i danas čuvam pisma koja su mi tada dolazila. Deset punih godina nijesam dolazio i nijesam bio svoj na svome ali zahvaljujući ljudima dobre volje, koji su mi pomogli i lakše sam podnosio a i bio sam mlađi.
U Njemačkoj sam otišao 1993.godine i cilj mi je bio da naučim njemački jezik i upisao sam kurs. Došao sam kod brata Nizreta u Manhajmu, međutim dobio sam transfer u Ahenu i tu sam ostao.
Odlučio sam se da završim obuku za vozača autobusa i već 21 godinu radim kao vozač autobusa.
Nakon deset godina, kada sam krenuo prema zavičaju, nazvao sam majku i kazao joj da idem kući, a ona je mislila da se vraćam kući sa posla. Jedini koji je znao da dolazim je bio moj brat Suad.
Dolaskom u Crnu Goru sam osjetio da sam svoj na svome i krenuo sam prema Podgorici i ne znam put prema Kolašinu. Deset godina je prošlo kao da je vrijeme stalo. Došao sam do Rudeša i nijesam znao da se uputim prema Petnjici. Nailazi kombi koji je vozio nastavnike i pitao me gdje idem, rekao sam mu da ne znam put prema Petnjici, rekao mi je da idem za njim. Kad se nasmijao, poznao sam tog čovjeka, koji je samnom bio u Gimnaziji u Rožajama.
Približavam se Trpezima i ne vjerujem posmatrajući sve okolo i dolazim do crvenog puta i vidim neko ide pute, ugledao sam brata Suada i nevjerovatno sam se obradovao i majka je istrčala i kazala o Allahu dragi ko me obradova danas i taj majkin zagrljaj, biće zapamćen dok je mog života.
Nijesam mogao nedjelju dana da shvatim gdje se nalazim i da taj presjek od deset godina povratim.
Radio Petnjica: Kako danas vidite Petnjicu i Skendersku Kalicu?
Sead Skenderović: Prije trideset godina kad se sjetim koliko je bilo omladine, sabora, mevluda, raznih sadržaja i sve je bilo drugačije. Nakon deset godina od mog povratka, bilo je naroda a danas kad uporedim omladina je otišla i to me zabrinjava i šta će biti u narednim godinama.
Radio Petnjica: Koje projekte se realizovali u Skenderskoj Kalici?
Sead Skenderović: Moji bratsvenici su veoma organizovani i jedinstveni i ono najvažnije što želim da kažem je da smo zajednički uradili putni pravac, koju smo nazvali Skenderska cesta. Napomenuću mnoge odive koje su učestvovale u prikupljanju donacija za put kao i sve dobre ljude koji su učestvovali u ovoj akciji. Obnovljena je seoska hajrat voda, koja je sada u upotrebi za cijelo selo. Učestvovali smo u akcijama kao što je džamija u Trpezima, uređenju mezarja u Trpezima,.
Započeli smo u Skenderskoj Kalici izgradnju džamije. Moj rahmetli babo, uvakufio je zemlju za džamiju. Mislimo da je objekat vjerske prirode, veoma važan i bitan na ovom mjestu, kako bi se ljudi družili i dogovarali kao i namaze klanjali.
U sklopu džamijskih prostorija, planirana je gasulhana, hatarhana kao i abdesthana. Džamiju pravimo svi zajedno, bratstvo Skenderovića i ta džamija pripada svima nama.
Želim ovom prilikom da se svima zahvalim na odlučnošću i zajedništvu da zajedno pokušamo raditi na projektima za koje smo u moći, i takođe da pozivam sve dobre ljude da učestvuju u ovom hairli projektu.
Takođe, pomagali smo studnete i važno je da se svi zajednički uključimo da pomognemo mladim ljudima kada je u pitanju njihovo sticanje znanja.
Za kraj, želim da poručim mladim ljudima da se školuju i obrazuju, da se druže sa omladinom iz dijaspore i da se upoznaju, kako bi privukli omladinu da dolazi u svoj zavičaj.
Bihor je sve ljepši i ljepši, i povratkom Opštine, procvjetao je jedan cvijet ali ne smijemo dozvoliti da taj cvijet uvene i mora ga njegovati.
Ekipa Radija Petnjice je u Luksemburgu razgovarala sa popularnom estradnom zvijezdom narodne muzike Đanijem, koji je napravio sjajnu atmosferu samom pojavom među mnogobrojnom publikom na Ex-Yu teferiču.
On je za naš portal kazao da je zadovoljan nastupom i da je publika u Luksemburgu vesela kao i uvijek.
,,Publika ko publika ovdje uvijek vesela, čim nema pića znači da je publika vesela, a ja tako volim da bude“, rekao je Đani.
Na samom kraju našeg kratkog razgovora, jer je publika s nestrpljenjem čekala njegov povratak na bini postavili smo mu i nagradno pitanje da li zna gdje se nalazi Petnjica na šta nam je on odgovorio stihovima jedne pjesme,
,,Kako ne znam, naravno da znam blizu Berana, Poslije mnogo proljeća i ljeta Ivana se kroz Petnjicu šeta“, rekao je Đani.
U okviru projekta “Treniraj sa olimpijcima” , osnovnu školu “Mahmut Adrović” posjetili su dzudistkinja Jovana Perkovići i instruktori Velimir Vlahović i Nikola Stanović.
Petnjički osnovci imali su prilike da u okviru ovog projekta, a čiji je cilj promocija sporta i olimpizma, kao i edukacija najmlađe populacije, saznaju kroz praktične vježbe o značaju bavljenja sportom i vrijednosti koje sport donosi.
U naredna dva mjeseca „karavan“, u kome će biti i proslavljeni sportisti, posjetiće 23 osnovne škole u svim djelovima Crne Gore, pa će djevojčice i dječaci uzrasta od 12 do 15 godina imati jedinstvenu priliku da se druže, upoznaju i vježbaju sa osvajačima medalja i učesnicima najvećih sportskih takmičenja.
Učenici će umjesto regularnog časa fizičkog vaspitanja imati čas u kome će im dva instruktora COK-a i jedan ili više olimpijaca održati malo drugačiji čas sa motivacionim govorima, raznim igricama itd.
Direktor OŠ “Mahmut Adrović” Almir Pljakić zahvalio se predstavnicima Crnogorskog olimpijskog komiteta na instrukcijama koje su pokazali učenicima osnovne škole I istakao da je veoma važno da se ovakvi I slični projekti realizuju u što većem broju kako bi djeca usvojila važnost sporta i fizičkog vaspitanja.
U okviru manifestacije “Dan Azerbejdžana u Petnjici” u četvrtak 26. maja delegacija Azerbedžana posjetila je Srednju Mješovitu školu u Petnjici. U delegaciji Kulturno-ekonomskog centra Azerbejdžana bili su Seyran Mirzazade, Božidar Proročić, Veselin Živanović i Veljko Đukanović.
Direktor škole Maruf Batilović i i profesori Dijana Tiganj i Eldar Adrović upoznali su ih sa radom škole, smjerovima i brojnim aktivnostima đaka, a pokazano je i imanje na kom đaci poljoprivrednog smjera imaju praktičnu nastavu.
Delegacija je školsku biblioteku koja je tek u formiranju obogatila naslovima knjigama koje je poklonila JU Narodna biblioteka i čitaonica Njegoš sa Cetinja na čijem je čelu direktorica Irena Nenadović kao i knjigama istaknutih pisaca Azerbejdžana koje je ovaj centar poklonio.
