BRAČNI PAR IZ LUKSEMBURGA DONIRAO KOMPJUTERE ZA OPŠTINU PETNJICA I INVALIDSKA KOLICA ZA HITNU POMOĆ

0

Bračni par iz Luksemburga Serž i Valeri preko udruženja Luksemburg-Crna Gora donirao je opštini Petnjica kompjutere i invalidska kolica za Hitnu pomoć u Petnjici.

Predsjednik Opštine Samir Agović  kazao je da u nizu primjera da naša dijaspora ne zaboravlja svoj zavičaj govore djela.

„Želim da se zahvalim Ismetu Muhoviću i Halilu Agoviću i njihovom udruženju na realizovanoj donaciji od šest kompjutera i invalidska kolica, koja će biti na raspolaganju Hitnoj pomoći u Petnjici. Oni su ljudi koji su se dokazali kao prijatelji svog zavičaja.

Uspjelu su da svoj prijatelje, koji su državljani Luksemburga uključe i da zajedno pomognu našoj Opštini. Posebno mi je drago što je bračni par iz Luksemburga sa nama i želim da kažem da ovo nije prva donacija iz Luksmburga, a takođe ističem da je na čelu Upravnog odbora Udruženja Luksemburg-Montenegro državljanka Luksemburga Kifa Kristijan i želim da se zahvalim“, kazao je predsjednik Agović.

Predsjednik udruženja Luksemburg-Montenegro Ismet Muhović kazao je da je uvijek srećan u svom zavičaju.

“Zahvalan sam bračnom paru Seržu i Valeri što su preko našeg uduženja donirali sredstva za Opštinu Petnjica. Neće ovo biti posljednja akcija”, rekao je Muhović.

Bračni par Serž i Valeri su ispred njihove organizacije kazali da nekoliko godina rade na prikupljanju sredstava i pomažu u mnogim zemljama svijeta. Ovog puta odabrali su Crnu Goru u saradnji sa udruženjem Luksemburg-Crna Gora. Istakli su gostoprimstvo i kazali da će u narednom periodu nastaviti da saradnju sa Crnom Gorom.

ENKO KORAĆ

 

PODRŽIMO PETNJIČANKE ZA TAKMIČENJE “CG U RITMU EVROPE”: GLASAJTE NA 14741, SA TEKSTOM – PJESMA 12

0

Počelo je glasanje za takmičenje “Crna Gora u ritmu Evrope”, a naše nade su Dalida Škrijelj, Alma i Ajla Adrović sa pjesmom „Tears getting sober“ i nastupiće pod rednim brojem 12.

SMS glasanje možete izvršiti na sledeći način:

Na broj 14741

U poruci pošaljite sljedeći tekst PJESMA 01 ili broj za koji želite da glasate (02,03…).

Cijena jedne poruke je jedan euro, a sa jednog broja može se poslati neograničen broj poruka.

Glasanje je otvoreno od 20. maja 2022. godine zaključno sa završetkom glasanja u televizijskom programu kada voditelj proglasi završetak.

Dakle, pozivamo sve Bihorce i one koje vole Bihor da podrže Petnjičanke tako što će poslati poruku na broj 14741 sa tekstom PJESMA 12

ALMINA LIČINA

 

(FOTO) PORODICI ARIFA OSMANOVIĆA PONOVO KROV NAD GLAVOM: Hvala Bihorcima!

U stihijskom požaru koji je u decembru prošle godine zahvatio kuću i sušaru Arifa Osmanovića u bihorskom selu Kalica, izgorjelo je skoro sve što je činilo kuću i pokućstvo.

No, to se i ovaj put pokazalo: – Ne valja se u dobru ponijeti, niti u zlu prepadnuti.
Zahvaljujući dobrim ljudima, Bihorcima rasutim diljem svijeta, pomoć je brzo počela pristizati, te će Osmanovići ubrzo u novi dom.

ZK Bihor se, kao i uvijek u sličnim situcijama, odazvao akciji za pomoć i zahvaljujući empatiji članova i prijatelja kluba ubrzo sakupio značajna sredstva i uručio porodici Osmanović.

Na zgarištu stare kuće ovih dana niče nov moderan objekat.
“Posjetio sam ovih dana porodicu Osmanović i uvjerio se u dinamiku radova na objektu.
Oni su duboko zahvalni svima koji su pomogli.

Ja kao predsjednik UO ZK Bihor, u svoje lično ime zahvaljujem članovima i prijateljima ZK Bihor i još jednom ponavljam: Dobri ljudi – dobrim vam se vratilo”, rekao je predsjednik ZK Bihor Edin Latić.

Edin Medo Latić

Putevi i raskršća (13): Sagovornici- Sead Skenderović i Hidajet Ćeman

0

U srijedu, 25.maja, premijerno u 16h, a potom i u 21h, budite uz naš i vaš zavičajni radio na 90,7 MHz jer je na programu trinaesta, ujedno i poslednja emisija iz serijala “Putevi i Raskršća”.

Za sve Vas koji naš radijski program pratite putem interneta, emisiju možete slušati uživo na našem portalu, ili preko neke od online platformi ili aplikacija, na Vašem uređaju.

Ko želi da pogleda emisiju u video formatu, ona će biti dostupna na Youtube kanalu Radija Petnjica u petak, 27.maja.

Reprizno emitovanje na radiju će biti u nedjelju, 29.maja u podne i u 20h.

U poslednjoj emisiji ovog serijala sagovornici su: Sead Skenderović, koji živi u Njemačkoj i Hidajet Ćeman, koji je živio u Americi 23 godine i sada uživa u penziji u zavičaju.

Multimedijalni projekat „Putevi i raskršća“ realizujemo u saradnji sa Fondom za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.

Najvažnije poruke iz ovih razgovora možete čitati na našem portalu, kao i na društvenim mrežama- Facebook stranici Radio Petnjica i Instagram stranici @petnjicaradio.

 

 

CRKVENI ODBOR AZANA I ZORAN IVEZIĆ: HVALA DONATORIMA I OPŠTINI PETNJICA NA POMOĆI U IZGRADNJI KAPELE

0

Crkevni odbor Azana na čelu sa predsjednikom Zoranom Ivezićem zahvalio se donatorima kao i opštini Petnjica na doprinosu u izgradnji kapele u Azanama.

„Ovom prilikom želim javno da se zahvalim kako u svoje ime tako i u ime crkvenog odbora Azane donatorima iz dijaspore a posebno Selvinu Ramdedoviću, Opštini Petnjica na čelu sa predsjednikom Samirom Agovićem kao i drugim privrednicima koji su dali svoj doprinos.

Ovaj projekat je od velike važnosti za nas, shvatili smo da je novac nebitan u odnosu na taj komšijski odnos i osjećaj jednih prema drugima.

Radovi se privode kraju a mi se nadamo da ćemo u što kraćem vremenskom periodu svoje vjerske obaveze obavljati u Azanskoj kapeli“, saopštio je Zoran Ivezić za portal Radio Petnjica.

ALMINA LIČINA

 

 

GDJE SU PETNJIČKI ODBORNICI, OPŠTINSKE SLUŽBE, NADLEŽNI: DO KADA ĆE NAS NA ULAZU U PETNJICU DOČEKIVATI DEPONIJA SVEGA I SVAČEGA?

0

Veliki je broj divljih deponija u opštini Petnjica, ali to nije ekskluzivitet samo Bihora. Slike razbacanog smeća, šuta, plastike i svega što je čovjek odbacio, česte su od Ulcinja do Pljevalja. Petnjičke prilike nijesu mnogo bolje, samo što se u Petnjici u sudaru prirode i plastike sve jasnije vidi, baš kao na tacni.

Ipak, za “pobjednika” u ruglu, ovoga puta, proglašavamo nešto što bismo mogli nazvati “divlja deponija svega i svačega” koja te uredno sačeka na jednom od ulaza u Petnjicu, u Gusarama, na raskrsnici i priključenju puta Bioča – Petnjica.

Ima tu svega, od standardne plastične ambalaže, kesa, “običnog smeća” do ostataka fotelja, ormara, željeza, cigli… Ma što god poželiš. Idila i sjajna prilika da nas upoznaju u cijelom gabaritu neodgovornosti i nemara pojedinih, svakako nesavjesnih, građana.

No, dok je svijeta i vijeka nesavjesnih će biti, ali tu su institucije, da sačuvaju opšte dobro za opšti interes. Tu su, ako rade i ako ih ima, a ako nema ili ne rade, onda imamo stanje kakvo je u Gusarama.

Dakle, jasno je da ne rade, jer niko nije kažnjen, niko opomenut, a mi svi ostali smo se toliko navikli na prizor da ga skoro i ne vidimo.

Zašto niko iz nadležnih institucija u Petnjici ne reaguje? Svako od nas se isto pita, sliježe ramenima i ide dalje.

Na neka od ovih pitanja pokušali smo da dobijemo odgovor od Komunalnog preduzeća Petnjica.

Oni su nam saopštili, da je ta deponija formirana nemarom određenih nadležnih institucija i nesavjesnih građana, što smo znali, ali su, kažu, spremni da ulože maksimalan trud i napor da se ova ružnoća na ulazu u Petnjicu sanira i ukloni.

“Spremni smo i raspoložni da se ta deponija ukloni, ali pod uslovom da to ostane čist prostor. Postojao je znak koji je upozoravao građane da je tu strogo zabranjeno odlaganje otpada, smeća ili bilo kakvog šuta. Na pitanje da li će biti sanirana, zavisi od opštine. Komunalno preduzeće je prošle godine veći dio otpada i šuta odvezao i sanirao deponiju, takođe su postavljena upozorenja, ali su ti znakovi uklonjeni i nastavljeno je sa odlaganjem otpada“, saopšteno je iz Komunalnog preduzeća.

Nije jasno, naravno, ko je u opštini odgovoran da pokrene akciju i od koga u opštini zavisi da li će nešto biti tretirano ili ne. Postavlja se logično pitanje – je li Komunalno preduzeće opštinsko, javno preduzeće? Valjda jeste, i valjda bi oni trebali da budu pokretači akcije.

Osim toga, nijedan odbornik DPS-a, BS-a, SDP-a, SD-a, SPP-a, Demokrata, SNP-a, a ima ih 31, nije prstom mrdnuo da se stvar riješi, iako je vrlo prost za rješavanje. Šta rade narodni poslanici, zašto nijesu oni ti koji upozoravaju, štite, pokreću akcije….pitanje je na koje svi mi, manje više, znamo odgovor. Sve funkcioniše do izbora, a kada se glasovi prebroje i zasjednu u udobne skupštinske fotelje, kao da odu na odmor. Zelena agenda im je daleko od interesovanja i fokusa.

Na ovu temu smo razgovarali i sa aktivistom i velikim borcem za očuvanje životne sredine, predsjednikom NVO ,,Eko-Vrbica“ Hidajetom Ćemanom, koji je u par navrata organizovao čiščenje deponija i smeća.

On je kazao da je problem otpada generalno problem društva. Saopštio je da je pod hitno potrebno da se u Petnjici pronađe adekvatno mjesto za odlaganje smeća, kao i to da je potrebno što više kontejnera u seoskom području i mjesnim zajednicama.

“Mislim da se ovaj problem može riješiti isključivo postavljanjem što više kontejnera za otpad. Takođe mislim da će u Petnjici doći dosta stranaca, ali je problem što će ti stranci doći samo jedan put i više nikad. Kada pogledaju i vide u kakvom se okruženju nalaze, da se skoro na svakom koraku, na svakom mjestu nalazi smeće i divlje deponije. Pokušali smo u par navrata da našim akcijama podignemo svijest građana, ali to za sada dosta teško ide, ne kažem da je loše, ali postepeno se poboljšava“, saopštio je Ćeman.

Ovo će biti još jedan tekst, pokušaj da stvari pokrenemo, onako kako medij jedino može – da ukazuje, kritikuje i predlaže. Da li će nas neko čuti u Petnjici i shvatiti da nemamo političkih ambicija, niti političkih favorita, a ni kalkulacije, te da nam je jedini zadatak dobro Petnjice i njenih građana – prosto ne znamo. Ali znamo da nećemo odustati od našeg zadatka.

ERIS BABAČIĆ/SAMIR RASTODER

 

 

 

(VIDEO) PUTEVI I RASKRŠĆA (12) – SAGOVORNICI ALMIR PLJAKIĆ I ENVER RASTODER

0

U pretposlednjoj emisiji serijala “Putevi i raskršća” sagovornici subili direktor Osnovne škole u Petnjici, Almir Pljakić i predsjednik MZ Radmanci, Enver Rastoder.

Multimedijalni projekat „Putevi i raskršća“ realizujemo u saradnji sa Fondom za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.

ENVER RASTODER: REALIZOVATI PROJEKAT OTKUPA LJEKOVITOG BILJA

RADIO PETNJICA: Koliko dugo ste na funkciji predsjednika MZ Radmanci?

ENVER RASTODER: Ja sam predsjednik od formiranja MZ i u narednom periodu očekujemo da se vrši izbor novih predsjednika jer mnogima ističe mandat.

RADIO PETNJICA: Koji su to važni projekti koje ste realizovali u protekom periodu u MZ Radmanci?

ENVER RASTODER: Najveći problem koji je bio od samog početka jeste elektrodistributivni sistem i putna infrastruktura, ali te prve godine nijesmo mogli ništa više odraditi već smo se bavili isključivo renoviranjem elektro mreže, pa je sa CEDISOM odrađen jedan značajan korak. Zatim saniranje lokalnih puteva u čitavoj MZ, odrađen je mašinski prsten koji je obuhvatio citav teren. Već 2018. godine asfaltiralo se oko 3800 metara asfalta kao i 600 metara krpljenja starog puta. Ovo asfaltiranje nije pripalo samo Radmancima već i Ponoru. Takodje i probijanje putnog pravca prema Pecku. Što se tiče vodovoda koji je zaista ključ rješavanja jednog velikog egzistencijalnog problema, to je riješeno iako nije sve zavisilo od mene kao predsjednika MZ. Opština je oko 4000e odvojila za revidovanje projekta i tako smo riješili problem.

RADIO PETNJICA: Takođe ste aktivni u nevladinom sektoru i imate nvo Centar za seoski razvoj, koliko je ona zapravo doprinijela Bihoru?

ENVER RASTODER: To je jedan kako da kažem najznačajniji dio mog života, tada kada sam krenuo sa ekipom u realizaciji tog projekta, za kratko vrijeme smo napravili velike korake i povezali se sa dijasporom, takodje povezali smo se sa luksemburkom Agnes Rauš kojoj dugujemo veliku zahvalnost, ona je bila član vlade Luksemburga, boravila je ovdje i tako smo započeli realizaciju mnogih projekata. Zaista je veliki projekat, urađeno je oko 60km piješačkih staza, preko tog projekta poslato je osam žena na obuku za prijem gostiju u seoskim domaćinstvima. Ono ma šta sam posebno ponosan jeste što smo privukli mnogo turista.

RADIO PETNJICA: Vi ste neko ko Petnjicu poznaje od malena, pratili ste njene uspone i padove, kako Vi danas vidite Petnjicu?

ENVER RASTODER: Sve je manje omladine a to je ono što ke krasilo Petnjicu, žao mi je sto nema vise aktivnosti, turnira i ta sportska dešavanja. Ranije je svega toga više imalo, imalo je više omladine. Pored ovakve prirode djeca se skupe u ćošku igrajući igrice. Lokalna uprava i ministarstvo prosvjete treba da napravi poligon na koji će se djeca okupljati.

RADIO PETNJICA: Šta su po Vama razlozi odlaska mladih ljudi iz Bihora?

ENVER RASTODER: Mislim da je glavni razlog upravo nedostatak aktivnosti, kao i nedostatak posla. Ja sam ranije pominjao da treba motel da ugleda svjetlost dana, tu može deset porodica da se uhljebi, mogu da se organizujuju ručkovi i tako dalje, zašto da idemo negde drugdje kad možemo tu. Sva sredstva bi se vratila i to sigurno.  Sve su to realna radna mjesta koja stvaraju nesto a to jeste dobit. Ono na šta ću posebno apelovati jeste sektor poljoprivrede i sektor biznis centra koji trebaju da realizuju projekat okupa ljekobilja i šumskih plodova. Petnjica je nekada bila jedana od izuzetnih izvoznika ljekobilja, gdje smo mi kao djeca brali čajeve i druge plodove tako prodavali i imali novac za sebe. Kod IFAD- a ili drugih organizacija mogao bi se napraviti dobar projekat već pomenutog otkupa.

RADIO PETNJICA: Poruka za kraj našim gledaocima i pratiocima portala Radio Petnjica.

ENVER RASTODER: Apelujem da nađemo rješenje i način da svi budemo od koristi u realizaciji ovako korisnih programa. Da uradimo pomak koji je veoma značajan ovom prostoru.

ALIMIR PLJAKIĆ: MI DANAS KUPUJEMO ZNANJE KAO MEDIKAMENTE U APOTECI

Radio Petnjica: Kako sa pozicije direktora izgleda obrazovanje?

Almir Pljakić: Želio sam da produbljujem znanje i odlučio sam da upišem fakultet koji sam volio u Sarajevo, fakultet za fizičku kulturu. Na životnoj raskrsnici, imao sam veoma veliku podršku roditelja, što je veoma važno kako bi se formirala jedna potpuna ličnost. Pripravnički sam odradio u beranskoj Gimnaziji i 2011. godine započinjem angažman u Osnovnoj školi.
Ako pravimo komparaciju kako je bilo nekada a kako danas, obzirom da sam se školovao po tradicionalnom načinu i da je Bihor iznjedrio dokazane ljude u određenim poljima kroz taj način obrazovanja, jer u razgovora sa prijateljima koji mi kažu imate pisaca, mogli bi vam pozavidjeti narodi.
Smatram da mladim ljudima u Bihoru treba dati šansu, jer naši mladi će sigurno iskoristiti šansu koju dobiju. Govorim iz svog iskustva, čudili su mi se drugovi sarajlije, da 300 kilometara pređem i da tražim znanje u Sarajevu ali podučen motivacijom roditelja želio sam da budem u Sarajevu jer sam imao prijatelja, koji mi je bio podrška u tom školovanju.
Danas novi način školovanja, Bolonjski tip ima svoje manjkavosti, jer mi ne pripadamo Skandinaviji i mi smo dio naše teritorije, a poznato je da Balkanci imaju kvantni umu i mi ne možemo prepisivati ako sa druge strane imamo hiljadugodišnju tradiciju. Treba primjenjivati sve što je dobro i uzeću z aprimjer mobilni telefon bez kojeg sam se ja školovao a danas imamo pomagala koja trebaju da pomagala a ne oni nama da upravljaju. Na balansu čovjek opstaje, svijet opstaje i kao individua potrebno je da koristi prije svega samom sebi, jer ukoliko nije sebi koristan, ne može ni drugima koristiti.

Radio Petnjica: Zbog čega mladi ljudi ne upisuju fakultete?

Almir Pljakić: Društvo generalno u ovom vijeku ide u beznađe. Veoma je važno nastojati mijenjati društveni ambijent, isključivo preko obrazovanja i elite u svojim branšama. Važno je mladima predstavljati da se samo od svog rada živi i da se do velikog novca ne može doći na čestit način i sve ono što je pošteno je teže ali je ljepše. Mladi moraju raditi na sebi, konstantno i svakodnevno i divim se učenicima kada pođem u odjeljenje i razgovaram sa njima. Jedan od faktora koji utiče na uspjeh djeteta je njegov nastavnik ili profesor, koji motiviše ili ne motiviše da učenik nastavi svoje obrazovanje, te stoga je važno da stručni kadar dodatno se angažuje u olakšavanju učenja i  razumijevanja gradiva.
Mlađe generacije gledaju društveni ambijent i mi kao nosioci društvenih aktivnosti nekada ne šaljemo dobre primjere. Pitaću vas, kada ste zadnju put pročitali knjigu a da nije u elektronskoj verziji, jer mlade generacije prvenstveno se baziraju na elektonici.

Radio Petnjica: Smatrate li da je životna diploma važnija od fakultetske?

Almir Pljakić: U životu nema sve za cijenu, a to je obraz, on nema svoju cijenu kao ni obrazovanje. Mi danas kupujemo znanje, kao medikamente u apoteci. Znanje se jedino može pribaviti učenjem a ni jedna diploma koja je na zidu, ne može biti adekvatna znanju i vještinama. Papir je potreban za konkurs i prvi korak, a kako bi opstali na tržištu rada i cijenjenje u društvu, zavisi od nas samih koliko smo radili na sebi. Apel na društvo, počevši od lokalne uprave i drugih institucija da pomognu obrazovnom procesu.

Radio Petnjica: Poruka mladim ljudima?

Almir Pljakić: Da kažem učite, plašim se pogrešno će shvatit, međutim ako kažem učite sa ciljem, onda je to u potpunosti kao i učenje sa svojim intetesovanjima. Upoznati se sa onim što nas ne interesuje, kako bi znali sa čime se susrećemo. Važno je da mladi ljudi nikada na prvoj stpenici ne padaju i da rješavaju probleme u postepeno a ne samo komentarisanje.

 

(FOTO I VIDEO) VEČERA ZA AKTIVISTE NA FESTIVALU „MAJSKI SUSRETI DIJASPORE U LUKSEMBURGU“

0

U Centru za kultru u Rumelanžu, u organizaciji udruženja ZK Bihor, 21. maja organizovana večera za aktiviste/radnike na Festivalu „Majski susreti dijaspore u Luksemburgu“  koji su održani 8 i 9. maja na stadionu u Tetanžu.

Zahvaljujući njihovom radu i odgovornosti, ponovimo to još jednom, Festival je završen kako je i planirao Odbor ove organizacije, te su se preko 2 000 posjetioca osjećali kao u svom domu, zašto se i zalaže  ZK Bihor još od svog osnivanja – da se oni koji mu na bilo koji način priđu tako i osjećaju.

Veče je otvorio Edin Medo Latić, predsjednik UO ZK Bihor, zahvalio se i čestitao aktivistkinjama i aktivistima na njihovom nesebičnom zalaganju i ozbiljnosti tokom festivala, naglašavajući da je, zahvaljujući njima, ZK Bihor još jednom sa visokom ocjenom položio ispit zrelosti.

 

Sinošnja večera,  uz muzičko-zabavni program, bila je nastavak i završnica pomenutog festivala, a skupu su prisustvovali aktivistkinje i aktivisti sa članovima svojih porodica.
Bilo je to još jedno prepoznatljivo bihorsko druženja uz obilatu sofru i dobru muziku.

Meni, kao autoru ovog teksta, i kao uredniku revije Bihor ostaje divljenje i ponos se što sam okružen ljudima koji znaju šta i kako hoće.

 

Napomenimo i to da se ovaj datum poklopiuo sa Danom nezavisnosti Crne Gore, te su sa pozornice, u više navrata, upućivane čestitke povodom ovog značajnog datuima i klicalo se Crnoj Gori.

F.S.

 

ADROVIĆ ČESTITAO DAN NEZAVISNOSTI

0
Predjednik OO DPS Petnjica Mehmed Adrović, čestitao je Dan nezavisnosti građanima i građankama Crne Gore, Petnjice kao i dijaspori.
“Čestitam vam 21. maj, dan koji je zlatnim slovima upisan u istoriju moderne Crne Gore.
2006. godine smo zacrtali jasan put u budućnost i sebi zadali važan zadatak a to je izgradnja moderne, evropske i građanske Crne Gore.
Neka nas ovaj, i svaki naredni 21. maj objedini oko ideje koja se obnovila 2006. godine, da će generacije koje se rađaju u nezavisnoj Crnoj Gori umjeti da vrijednuju i slave obnovu crnogorske nezavisnosti, da čuvaju svoju državu i njene interese, svoju multikulturalnost, kao civilizacijske vrijednosti svoje domovine koje su se vijekovima kroz istoriju poštovale”, stoji u čestitki Mehmeda Adrovića

DAN NEZAVISNOSTI: PETNJIČKE ULICE OKIĆENE ZASTAVAMA

0

Uoči Dana nezavisnosti Crne Gore, 21. maja, petnjičke ulice ukrašene su crnogorskim i bošnjačkim zastavama.

Na referendumu 21. maja 2006. godine, građani su se izjasnili za nezavisnu Crnu Goru. Nezavisnost Crne Gore proglašena je 3. juna 2006. godine, dok je 28. juna iste godine Crna Gora postala 192. članica Ujedinjenih nacija, a 11. maja 2007. godine članica Savjeta Evrope.

Povodom predstojećeg državnog praznika Dana nezavisnosti Crne Gore, neradni dani biće subota 21. maj, nedjelja 22. maj i ponedjeljak 23. maj, saopšteno je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.