Nevladina organizacija „Eko Vrbica“ čiji je direktor Hidajet Hitko Ćeman, kao i član Hafiz Tiganj, organizovali su čišćenje putnog pravca od Agovske rijeke do magistralnog puta u MZ Vrbica.
Organizatori su istakli da su potrebna tri kontejnera na udarnim tačkama na tom putnom pravcu- na ulazu u mz Vrbica, kod škole i kod gasulhane u Gornjoj Vrbici.
„Akcija čišćenja putnih pravaca od otpada je nastavak akcija koje se realizuju u saradnji sa nevladinim organizacijama i ljudima dobre volje.
Naš cilj je čist Bihor i da podignemo svjest o važnosti očuvanja životne sredine. Akciju je podržao Mirsad ef. Hadrović, kao i džemat iz vrbičke džamije“, zaključio je Hidajet Hitko Ćeman.
U džamiji na Boru upriličen je iftar za oko 80 postača. Donatori iftara su Iljaz Kožar i Sejfo Mehović iz Luksmburga.
U ime domaćina, Erzan ef. Muratović zahvalio se donatorima koji su upriličili iftar za postače Bora i Ponora.
„Iljaz Kožar i Sejfo Mehović su imali želju da postačima prirede iftar i na taj način pokazali svoj osjećaj prema zavičaju.
Iftar je upliličen za oko 80 postača sa područja Bora i Ponora. Na iftaru je pored mještana, prisustovao glavni imam Husein ef. Ramčilović i musafir iz Skoplja hafiz Mervan Muhamedi.
Bila je to prilika da se kroz iftarske trenutke obilježi posebna Ramazanska večer u džamiji na Boru“, zaključio je Erzan ef. Muratović.
U ogranizaciji Opštinskog odbora Bošnjačke stranke u Petnjici upriličen je iftar za 120 postača. Iftaru su prisustvovali potpredsjednik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović, poslanik Amer Smailović, članovi Predsjedništva, predsjednici i predstavnici drugih Opštinskih odbora, imami pri Medžlisu IZ Petnjica, kao i veliki broj džematlija i postača.
Prisutnima se obratio domaćin, predsjednik OO BS Petnjica Ervin Duraković i kazao da je Ramazan prilika za činjenje brojnih ibadeta i dobrih djela o kojima ovih dana imamo priliku slušati. Takođe, Ramazan je prilika i za organizovanje ovakvih susreta, koji pored vjerske imaju i kulturološku vrijednost. Naime, priređivanje iftara postačima je element naše kulturne baštine i kao takav značajno doprinosi afirmaciji i očuvanju naše bošnjačke tradicije i kulture.
Veliko mi je zadovoljstvo što organizacija kojoj pripadam, Bošnjačka stranka, već tradicionalno organizuje ovakve susrete. Koristim priliku da se u ime OO BS Petnjica i u svoje lično ime zahvalim svima vama koji ste našli vremena i odazvali se našem pozivu, uz želju da se i ubuduće okupljamo ovakvim i sličnim povodima.
Zamoljen sam od strane predsjednika BS, mr Ervina Ibrahimovića, da vam prenesem selame od njega. Predsjednik je potvrdio prisustvo iftaru, međutim, juče su mu iznenada iskrsle važne partijske i državničke obaveze u inostranstvu, zbog čega nije večeras sa nama“, zaključio je Ervin Duraković.
Prisutnima se obratio Jasmin Ćorović, potrpredsjednik Bošnjačke stranke, Husein Ramčilović glavni imam i na kraju dovu je proučio Armin ef. Korać.
Savjet mladih DPS Bijelo Polje učestvovao u akciji prikupljanja knjiga za prvu gradsku biblioteku u Petnjici.
Ernes Muratović, predsjednik Savjeta mladih DPS Petnjica kazao je da se danas obilježava Međunarodni dan knjige i autorskih prava, te da je opštinska organizacija te partije iz Bijelog Polja poklonila 260 knjiga za buduću Gradsku biblioteku.
Una Lješnjak, predsjednica SM DPS Bijelo Polje kazala je da je veliko zadovoljstvo sto je SM DPS Bijelo Polje učestvovao u akciji prikupljanja knjiga povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava.
“Podržavamo inicijativu koju je pokrenula mladost Petnjice a koja se tiče otvaranja prve gradske biblioteke. Još jednom su mladi pokazali odlučnost u realizaciji ideja. Današnje okupljanje je dokaz sloge i zajedništva omladine širom Crne Gore.
Očekujemo da lokalna uprava ima više sluha za potrebe mladih ljudi i da će ova inicijativa ubrzo biti realizovana osnivanjem prve opštinske biblioteke“, zaključila je Una Lješnjak.
Tradicija topa koji označava vrijeme iftara datira još od početka prošlog vijeka i perioda Kraljevine Jugoslavije. Odnedavno i u Petnjici da se na ovaj način označava početak iftara i završetak posta.
Na našem YT kanalu možete pogledati kako izgleda oglašavanje, kraja posta i pucanj iz topa, koji je stacioniran iznad Petnjice.
Radio Petnjica vas vodi u avanturu upoznavanja turističkih potencijala na području Bihora i opštine Petnjica.
U ovom serijalu krećemo od Pećine grada i vodimo vas Radmanskom klisurom sve do arheološkog nalazišta, koje datira još iz rimskog perioda. Ovo arhelološko nalazište ostavilo je bez teksta svakog ko je bio u prilici da ga posjeti, kako zbog konstrukcije i tako i zbog prirode.
Na prostoru Petnjice postoji jedna ili dvije vile rustike, a glavno pribježište u slučaju opasnosti je bila Radmanska klisura. Na samom ulazu postoji poprečni zid što nam govori da je ona bila pregrađena praveči tako branu, koja je bila izvjesna kaptaža za vodovod za utvređenje koje se nalazilo u ravnici prema Petnjici. Ta brana je mogla da služi i kao prva linija odbrane stanovništva koje se sklanjalo u Radmansku pećinu i u Pećini grad.
Prilikom iskopavanja arheolozi su pronašli bronzani novac iz rimskog perioda i vremena prodora Istočnih Gota.
Arhiološko nalazište i Pećina grad su do prije nekoliko godina bila mjesta za koja su znali samo mještani i rijetki gosti, ali angažovanjem lokalne uprave, a prije svih Ismeta Latića, prostor je valorizovan i koliko – toliko priveden namjeni. U blizini nalazišta Turistička organizacija Petnjice sagradila je i nekoliko mjesta sa klupama i stolovima gdje posjetioci, kojih ima sve više, mogu da uživaju u pogledu na petnjičku dolinu.
Do pećine je izrađena staza, ali ono što bode oči je velika količina plastičnih flaša, kesa i ostalog otpada. Uz to, na cijelom lokalitetu nema nijedne kante za smeće, što bi trebao da bude zadatak lokalne uprave u narednom periodu.
Ono što takođe, kvari utisak je nedavno izgrađeni nasip preko kojeg je sagrađen betonski most i put. Rijeka je uvedena u dvije cijevi, te je na taj način devastirano cijelo područje. Nejasno je kojom logikom se vodio onaj koji je sagradio put od Broda prema Pecku, ali je takođe nejasno kako je to moglo da prođe kod nadležnih organa.
Ekipa Radija Petnjica posjetila je ovo nevjerovatno mjesto.
Potpredjednik Opštine Petnjica Selvudin Seka Šabotić čestitao je sugrađanima pravoslavne vjeroispovjesti Vaskrs.
“Poštovani sugrađani pravoslavne vjeroispovijesti, povodom najvećeg hrišćanskog praznika Vaskrsa koji slavi nadu ljubav, mir, tolerancije i razumijevanja među ljudima, u tom duhu, u ime lokalne samopurave i svoje ime upućujem vam čestitke sa željom da Vaskršnje praznike proslavite u miru i radosti i da svaki naredni dočekate zdravi u suživotu sa porodicama, prijateljima i komšijama”, stoji u čestitki potpredsjednika opštine Petnjica Selvudina Seke Šabotića.
Juče su učenici i radnici OŠ “25. MAJ” iz Vrbice obilježili Dan planete Zemlje. Tim povodom je profesorica razredne nastave, Selma Adrović održala predavanja za sve učenike na kojima se govorilo o podizanju svijesti učenika o značaju ovog datuma.
Direktor ove škole, Alen Ćeman, rekao je da se svake godine, 22-og aprila u ovoj školi obilježava Međunarodni dan planete Zemlje u cilju skretanja pažnje učenicima na značaj očuvanja prirode i sprječavanja negativnih posljedica po životnu sredinu.
“Cilj obilježavanja ovog datuma je upozorenje na opasnosti koje prijete životu na Zemlji, ekosistemima i urbanim zonama, usljed razvoja industrije, povećane potrošnje energije, globalnog zagrijavanja i klimatskih promena , kako bi naša djeca postala svjesna svoje odgovornosti prema planeti na kojoj žive i tako se smanjio negativan uticaj na životnu sredinu”, istakao je direktor ove škole.
Ovogodišnja tema na Međunarodni dan planete Zemlje je „Čuvajmo prirodu“ što jasno iskazuje krajnju potrebu da se smanje svi negativni uticaji na prirodu i da mlađe populacije budu aktivni učesnici u zaštiti prirode.
U osmoj emisiji ,,Putevi i Raskršća“, gost je dugogodišnji zdravstveni radnik Rahman Kočan, koji je kao medicinski radnik decenijama obilazio i posjetio svako selo, svaku mjesnu zajednicu na teritoriji opštine Petnjica i na taj način pomogao mnogim ljudima. Takođe, donosimo Vam i nastavak razgovora sa privrednikom, Arnesom Latićem.
Multimedijalni projekat „Putevi i raskršća“ realizujemo u saradnji sa Fondom za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.
Rahman Kočan: Fizička aktivnost, boravak na čistom vazduhu, proizvodnja zdrave hrane- to je moj recept
Radio Petnjica: Kako ste se odlučili za medicinu i je li to težak i zahtjevan posao?
Rahman Kočan: Ja sam rođen na selu, moji roditelji su mi savjetovali da upišem Učiteljski fakultet u Nikšiću, međutim nijesam bog zna nešto volio taj posao. U ono vrijeme učitelji su bili sa prutom i baš zbog toga više sam zainteresovan bio za neki zanat ili Medicinsku školu, tako da sam upisao na Cetinje Medicinsku školu, što je za mene bila velika sreća. Učio sam to sa zadovoljstvom, imao sam izvrsne profesore. Dr Milo Vujović koji mi je predavao internu me je naučio za peticu i dao mi peticu kojem sam ja zahvalan i dosta pacijenata odovut trebali su mu biti zahvalni što me je naučio tako dobro. Više je građana koji su bili bolesni i imali problema sa stomakom i ja sam im postavio dijagnozu i izliječio ih. 1968. godine, kada sam završio medicinsku, primio me pokojni Branko Zogović, koji je bio direktor bolnice, a ja tog čovjeka ne volim sjedeći da pomenem, nego volim da ustanem zbog toga što je taj doktor bio vrhunski stručnjak i organizovao preventivu. Takođe gdje god postoji osmogodišnja škola otvorio je zdravstveni punkt, napravio je novi dio zdravstvene stanice i ambulantinu zgradu i Petnjica je dobila stalnog ljekara. Ne mogu da shvatim da je u današnje vrijeme većio dio mlađe populacije neosiguran i da nema zdravstveno osiguranje kad pođe kod stomatologa da popravi zub ili uradi protezu.
Radio Petnjica: S obzirom na to da ste dugogodišnji zdravstveni radnik za kojeg je cijeli Bihor čuo i znao, možete li nam reci nešto više o tradicionalnoj medicini koja se prenosila sa koljena na koljeno?
Rahman Kočan: Po meni medicina je stara koliko i čovječanstvo. Kao dijete sam imao problema sa slijepim crijevom i tata me je vodio kod ljekara, a majka kod vračara, ali ne možemo svi bit ljekari i travari. Moj stric Sadrija Kočan koji je bio nepismen čovjek, on je bio specijalista za zube i bio stomatolog u to vrijeme. Kakva anestezija- nije je imalo, a bila je bruka da plačeš u to vrijeme, ako bi vadio zub sve bi obrukao.
Radio Petnjica: Odakle njima to znanje?
Rahman Kočan: Pa to je od starijih prenošeno sa koljena na koljeno. Recimo imala je žena u Palamara, koja je znala da baje i s travama liječi. Po meni je bajanje najprimitivniji način liječenja, jer duvanjem hladnog vazduha na bolno mjesto, ublažava se bol gledano sa medicinske strane. U narodu se kaže „razvijen mu je pupak“- to je za savremenu medicinu glupost, ali se sve radilo kada nije postojala savremena medicina, to se liječilo pomjeranjem ili učenjem na vodu. Takođe kod ujeda zmije se koristila brojanica koja se učila. Tradicionalna medicina- slivanje strave, recimo pas je ujeo nekog i kod njega sada postoji strah, pođe da slije, poenta je u tome što osobu slivanje strave psihički rastereti do te mjere da nestane strah i strava je uspjela. Pošto sam operisao kamen u žuči, povećan mi je bio šećer i u razgovoru sa jednim doktorom preporučio mi je da, ako mogu, obezbijedim domaći pšenični hljeb, tako da je tradicionalna medicina bila dosta raznovrsna u tom periodu.
Radio Petnjica: Znamo da volite da pješačite. Imate li neku poruku za naše gledaoce i slušaoce, da možda više rade na sebi i više fizičke aktivnosti kako bi pobijedili mnoge bolesti? I što bi poručili mladima danas?
Rahman Kočan: Fizička aktivnost je spas, kao i boravak na čistom vazduhu, meni je hobi poljoprivreda i to bi svakom preporučio. Da proizvodimo zdravu hranu. Toliko toga ima zdravog kod nas što nam je Bog i priroda podarili samo da uberemo plodove i da iskoristimo.
Radio Petnjica: Za sami kraj da li se možete sjetiti možda neke anegdote ili pošalice iz vaše bogate karijere?
Rahman Kočan: U jednoj porodici, gdje sam pošao da dam terapiju kao medicinski radnik, pored ukućana, imao sam još tri dodatna neobična pacijenta, a tu su bili pas, jagnje i ovca- to je da čovjek ne vjeruje, ali se može sve to provjeriti. Imao sam raznovrsno šarenilo u poslu. Meni ovi medicinski današnji propisi izgledaju smiješno i liče mi na onaj film ,,Ko to tamo pjeva“.
Arnes Latić: Avgust je najbolji za posao
Radio Petnjica: Da li je istinita formulacija da taksisti sve znaju?
Arnes Latić: Naravno da nije tačna formulacija. Mi čujemo kroz posao neke priče, kroz komunikaciju, ali nas to ne interesuje. Ono što je važno, to je komunikacija tokom vožnje. Kroz naš posao imamo smiješnih, zanimljivih situacija, korisnih, i mnogo toga se dešavalo.
Avgust mjesec je veoma poslovno jak i naša dijaspora tokom ljeta dođe u zavičaj i mi smo pretprani sa poslom i pored svojih ličnih obaveza. Dešavalo se u jednom danu da je bilo 140 poziva i desi se da jedna mušterija nekoliko puta pozove u toku dana.
Radio Petnjica: Imate li vremena za kafu u toku ljeta?
Arnes Latić: Ljetnja sezona nam traje od juna pa do polovine septembra. U toku tog vremena, rijetko možemo izdvojiti vremena za privatne stvari. Uvijek bude druženje u proljećnom vremenu, a sezona je posebna u Petnjici.
Radio Petnjica: Na koji način funkcionišete kada imate previše posla?
Arnes Latić: Imao sam zakazanu vožnju iz Rožaja, na preporuku naših Bihoraca. U pola dvanaest uveče sam preuzeo i da se vozi za Bihać kako bi stigli do tri sata. To mi je jedna od najdužih vožnji. Bio je mjesec Ramazan. Nakon sat pauze, krenuli smo da se vraćamo, loše vrijeme, a umoran i iscrpljen. Stigao sam normalno do Rožaja. Već ujutru u pola šest imao sam zakazanu vožnju za Podgoricu na aerodrom a pritom stranku ostavio u pola četiri ujutru u Rožaje. Kući sam odmorio sat vremena, šok za organizam. Poslije te vožnje, produžio sam za Budvu, onda sam morao da odspavam.
Radio Petnjica: Šta kažu kući kad te nema toliko dana?
Arnes Latić: Dešava se da ne spavam kući, jedan dio vremena spavam u vozilu nekoliko sati. Ručam, odmaram i sve u hodu. Pođem i na svadbu ali sa zakašnjenjem od nekoliko sati i opet ujutru opet na put, ali gura se. Jednom sam se zadesio u Podgorici i toliko je toplo bilo da ni klima nije pomagala. Jedva sam čekao da dođem do Petnjice, da osjetim svjež vazduh. Koliko god da radim i iscrpim se, kad dođem kući dovoljno mi je da oko pet sati odmorim.
Radio Petnjica: Da li je potrebno da se više uradi na polju infrastrukture?
Arnes Latić: Imamo veliki problem sa ogradama, koja je uz ivicu asfalta. Ne znam zašto ali to je veliki problem, jer veoma je teško razmjenjivanje sa većim vozilom a za mala auta, nekako se provučemo. Ono što mi zapadne za oko- to su velike količine smeća koje se nalazi pored puta.
Radio Petnjica: Aktivno učestvujete na društvenom planu, da li imate dovoljno vremena da ispratite društvene aktivnosti?
Arnes Latić: Imam nevladinu organzaciju i kroz svoj posao uvidio sam da ima dosta naroda koji je potreban pomoći. Radili smo humanitarne akcije, čistili smo smeće i nastojimo da zajednički riješimo te situacije.
