Džip klubovi Bihor i Baćo organizuju džipijadu “Beauty of Bihor” 11. avgusta ove godine. Okupljanje i prijave su na platou ispred Centra za kulturu u osam časova a polazak je zakazan za 10:00 časova.
Kotizacija je 30 eura po osobi
Kontakt telefoni:
Latić Edin +382 694 56 874
Mensur Hodžić +382 69 808 565
Petnjica je jedina opština u Crnoj Gori koja nema nikakvu autobusku liniju, pa čak ni prolaznu.
Saobraćajno slijepo crijevo Petnjica je postala onog trenutka kada su počeli problemi u beranskom autoprevoznom preduzeću „Simon vojaž“.
Do tad su postojale redovne linije ne samo prema administrativnom sjedištu, već i prema udaljenim mjesnim centrima.
„Još nekadašanjeg nekadašnjeg Ivangradprevoza, pa preko Jugoprevoza, i sve do stečaja u Simon vojažu, postojali su redovni polasci više puta u toku dana. Od odlaska u stečaj Simon vojaža, jedini način da idete prema Beranama, i iz Berana dalje, je ako imate sopstveni automobil, ili da plaćate taksi“, kazao je odbornik u lokalnom parlamentu Zaim Ličina.
On kaže da to predstavlja udar na džep stanovnika ovog kraja, jer nema svako auto, a nema ni svako novca za taksi.
„A i ako imate automobil, morate ići u Berane da sipate gorivo, jer u Petnjici ne postoji benzinska pumpa. Vi možete doći do Petnjice, i to je kraj, slijepa ulica“, dodao je Ličina.
Prema njegovim riječima, ovaj kraj to nije zaslužio i dugo je bio zapostavljen.
„Imamo katastrofalnu putnu infrastrukturu. Prema mjesnim centrima Bor ispod Pešteri, i prema Trpezima na drugoj strani. Ovdje je država bila prisutna samo od izbora do izbora“, navodi on.
Ova malena varoš, kaže on, nema čak ni kiosk, a po dnevnu štampu se odlazi u Berane.
„Jedina trafika zatvorena je krajem devedesetih godina. Imamo ambulantu i poštu, ali do Petnjice nikada nije stigao optički kabl, tako da nemamo brzi internet“, priča Ličina.
Petnjica danas ima nekoliko kafana, i još toliko prehrambenih prodavnica.
Malena varoš ima svega četiristo-petsto stanovnika, ali je zato Bihor po površini mnogo veći od nekih drugih postojećih opština u Crnoj Gori, sa sto sedamdeset četiri kvadratna kilometra.
U dvadeset pet sela prema posljednjem popisu živi nešto preko šest hiljada stanovnika, u šta mnogi sumnjaju da je realno.
Neki smatraju da se sa povratkom statusa opštine „malo zakasnilo“ jer je veliki ljudski potencijal otišao iz ovih krajeva prije dvadeset i više godina, te da danas još najmanje jedna, ako ne i dvije Petnjice žive u Luskemburgu i drugim zapadnoevrospkim državama.
U Petnjici danas ima svega dvije stotine zaposlenih. Od toga, skora pola privatnoj fabrici košulja.
Petnjičani gaje nadu i uzdaju se u veliki broj malih preduzeća iz oblasti poljoprivrede, drvoprerade i turizma, i u razvoj ovih oblasti.
Da bi turizam mogao biti značajna šansa za Petnjicu, govori i činjenica da se na njenom području, nedaleko od same varoši nalazi najveće arheološko nalazište u Crnoj Gori iz doba eneolita, Torine, odnosno Radmanska klisura, koje je do sada potpuno nevalorizovano.
Na području Bihora arheolozi su ranije locirali još nekoliko značajnih gradina i lokaliteta, kao što je Bihor grad.
U Petnjici se nalazi i jedinstvena džamija na Balkanu iz 15. vijeka, koja je troetažna. Rekonstruisana je prije dvije decenije.
„Da bi nešto od ovog bilo valorizovano, potrebno je saobraćajno otvaranje. Osim ovog prema Beranama, moraju se otvoriti novi putni pravci sa dvije trake i prema Bijelom Polju i prema Rožajama“, savjetuje Ličina.
Ovaj stanovnik Petnice i odbornik u lokalnom parlamentu ističeda treba popraviti druge puteve koji vode do razuđenih sela, pa tek onda razmišljati o bilo kavom razvoju.
Predsjednik SO Petnjica Mehmed Adrović zakazao je četranestu redovnu sjednicu lokalnog parlamenta.
Adrović je predložio sljdeći dnevni red:
Sjednica će se održati 03.07.2024. godine (srijeda) u zgradi Opštine (sala Skupštine Opštine), sa početkom u 11h.
Sjednicu možete pratiti uživo na našem You tube kanalu
Predstavnici Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) posjetili su Zdravstvenu stanicu Petnjica koja pripada ZU Dom zdravlja „Dr Nika Labović” Berane. Prilika je iskorištena kako bi predali Jasmini Garčević, ljekarki koordinatorki te ustanove, donaciju u vidu postera za Zdravstvenu stanicu.
Na posterima je predstavljen dio aktivnosti CDPR-a u borbi protiv raka prethodnih godina, kao i pušenja koje je svakako jedan od glavnih dokazanih uzroka njegovog nastanka. Tu prvenstveno mislimo na rak pluća, ali nažalost ni ostale vrste raka nisu imune na kancerogene materije koje sadrži duvan i štetnost konzumiranja duvanskih proizvoda.
Među poklonjenim posterima osim onih o problemima pušenja i borbe protiv raka su i oni koji propagiraju i preventivno podstiču fizičku aktivnost i zdrav život.
Na posterima je tako prikazana aktivnost u borbi protiv raka koju već 23. godine sprovodi CDPR po cijeloj Crnoj Gori. Poklonjeni korisni i lijepi posteri su stoga donirani da ukrase prostorije ljekarskih ordinacija i sestrinskih soba u ZS Petnjica i seoskim ambulantama koje joj pripadaju Vrbica, Bor, Savin Bor, Trpezi i Tucanje. Prostori sada svakako izgledaju lijepi,
uredni i ugodni, kako za zaposlene tako i za pacijente koji koriste njihove usluge.
Najbolji učenici završnih razreda devet osnovnih škola sa područja Bihora, te Police i osnovne škole na Skarepači kod Rožaja i ove godine bili su gosti ZK Bihor u Luksemburgu.
Za razliku od prethodnih godina – ovaj put učenici su boravili šest dana i za to vrijeme posjetili istorijsko kulturne destinacije u Luksemburgu, kao i Valigator park u Francuskoj i veliki zoološki vrt u Amnévilleu, također u Francuskoj, a domaćini ni ove godine nisu propustili priliku da učenici i njihovi nastavnici posjete veliki šoping centar u gradu Sarbrikenu u Njemčkoj.
Oko dvadesetak članova ZK Bihor bili su sve vrijeme njihovog boravka na usluzi gostima i potrudili se da im ova posjeta Luksemburgu, u znak zahvalnosti za njihov odličan uspjeh, ostane u dubokom pamćenju i trajna uspomena iz vremena kada su završili osnovnu školu i spremali se da ukoroače u novo razdolje života, koje, po pravilu, nudi bezbroj novih izazova.
Za skoro sve učenike ovo je bilo prvi put da lete avionom.
Tokom boravka u Luksemburgu – jedan broj uglednih vlasnika restorana porijeklom iz Bihora i Crne Gore ugostili su učenike, njihove nastavnike i članove ZK Bihor koji su bili u njihovoj pratnji. I nije im prvi put, to je postala njihova praksa, jer – preko deset godina, čine isto, te je red da pomenemo njihova imena:
– Safet Sajo Adrović, vlasnik restorana“ L'Inconnu“ u gradiću Šengenu, na obali rijeke Mozel (Moselle) koja razdvaja teritoriju Luksemburga i Njemačke;
– Sabahudin Saba Rastoder, vlasnik restorana „Chez nous“ u gradu Šiflonžu (Schifflange);
– Senad Kalač, vlasnik restorana „ Snack palas“, Esch sur Alzette, kao i Anes Rujević, a firma „M.E.T.“ u vlasništvu Amara i Merlina Muhović je i ove godine sponzorisala za učenike, nastavnike i njihove vodiče – članove ZK Bihor ručak u Megdonalsu u gradu Foecu (Foetz);
– Eldin Zeljo Murić, također je iz svog restorana donirao jednu večeru za učenike, nastavnike i aktiviste u ovom projektu.
Mersudin Mita Ličina, predsjedni FK „Union 05“ iz grada Tetonža ustupio je kombibus za prevoz fudbalera koji je sve vrijeme bio na raspolaganje ZK Bihor.
Silva Latić, potrudila se, kao i godinama unazad, da, sa svojim autom, u svim prilikama bude uz učenike.
Sastav najboljih učenika i njihovih nastavnika činili su: Anisa Ajdarpašić – Tucanje, Lina Muratović – Petnjica, Ajša Osmanović – Trpezi, Daris Agović – Vrbica, Adela Škrijelj – Savin Bor, Belma Mulić – Goduša, Anisa Skoko – Sušica, Dalida Erović – Lozna, Daris Popara – Godijevo, Andrijana Đurišić – Polica, Mirsad Kalač – Skarepača/Rožaje.
U njihovoj pratnji bili su nastavnici Nermina Nina Softić i Sakib Mušović.
A onda je došlo vrijeme povratka
„Sve što je lijepo kratko traje“ bila je zajednička ocjena učenika i njihovih nastavnika dok su se pozdravljali sa njihovim domaćinima – rukovodstvom i članovima ZK Bihor iz Luksemburga, koji će, sasvim je sigurno, i narednih godina činiti isto, dajući tako do znanja zavičaju i zemlji porijekla da misle i da će misliti na njih.
F. Softić
Nevladina organizacija Sjeverna zemlja, realizuje projekat ,,No waste, more chance” koji se finansira sredstvima EU, uz kofinanisranje Ministarstva Javne uprave.
