Na Ponoru otvoreno izletište sa ljetnjikovcem
Otvoreno XI Bihorsko kulturno ljeto
NELJO JE ŽIV
U znak sjećanja na velikog zaljubljenika u kartašku igru „Zing“ Nedžiba Nelja Cikotića, koji je veći dio života proveo u Luksemburgu i bio aktivan član ZK Bihor, ovo udruženje je 7. jula organizovalo tradicionalni memorijalni turnir „Nedžib Neljo Cikotić“.
Ove godine prijavilo se petnaest ekipa koje su raspoređene u grupe od po tri ekipe. Turnir je u prostorijama ZK Bihor otpočeo u 9h30 kako je i zakazano.
Predsjednik udruženja Remzija Hajdarpašić otvorio je turnir i pojasnio propozicije takmičenja, napominjući da ZK Bihor nikada ne može i neće zaboraviti one koji su se, na razne načine, srcem borili i bore da udruženje, u svim svojim segmentima, iz godine u godinu pomjera vlastite granice, kako je i pepoznato u cijelom svijetu.
Takmičenje je proteklo u izuzetvo lijepom ambijentu, gdje su, pored pokazivanja vještina u kartanju, iskrile i humorističke opaske koje su sve vrijeme utopljavale ovu vrstu druženja.
Na kraju izdvojili se najbolji takmičari ovog turnira:
III mjesto: Delija Ramdedović i Muzafer Šabotić (treći red)
II mjesto: Halil Sijarić i Saudin Sako Pačariz (drugi red)
I mjesto: Jasmin Miko Šabotić i Alen Mehović (prvi red)
Pobjednicima je, pored diploma, pripao i prelazni pehar.
Njegujući na ovaj način sjećanje na neprikosnovenog kralja zinga može se s pravom zaključiti – Neljo je živ!
S. R.
U Rožajama organizovano polaganje za žuti pojas članova Karate kluba iz Petnjice
KUD ,,Bihor” oduševio u Vojvodini i Hrvatskoj
Počinje XI Bihorsko kulturno ljeto
Desetka za dobrodošlicu: Škrijelj tri godine u Vorskli
ČLANOVI DŽIP KLUBA “BAĆO” USPJEŠNI NA DŽIPIJADI U PODGORICI
Članovi džip kluba ,,Baćo” Petnjica osvojili drugo mjesto u kategoriji SOFT II na održanoj džipijadi u Podgorici.
Petnjički džip klubovi Bihor i Baćo organizuju džipijadu Beauty of Bihor 11. avgusta
Džip klubovi Bihor i Baćo organizuju džipijadu “Beauty of Bihor” 11. avgusta ove godine. Okupljanje i prijave su na platou ispred Centra za kulturu u osam časova a polazak je zakazan za 10:00 časova.
Kotizacija je 30 eura po osobi
Kontakt telefoni:
Latić Edin +382 694 56 874
Mensur Hodžić +382 69 808 565
Petnjica jedina opština bez autobuske linije
Petnjica je jedina opština u Crnoj Gori koja nema nikakvu autobusku liniju, pa čak ni prolaznu.
Saobraćajno slijepo crijevo Petnjica je postala onog trenutka kada su počeli problemi u beranskom autoprevoznom preduzeću „Simon vojaž“.
Do tad su postojale redovne linije ne samo prema administrativnom sjedištu, već i prema udaljenim mjesnim centrima.
„Još nekadašanjeg nekadašnjeg Ivangradprevoza, pa preko Jugoprevoza, i sve do stečaja u Simon vojažu, postojali su redovni polasci više puta u toku dana. Od odlaska u stečaj Simon vojaža, jedini način da idete prema Beranama, i iz Berana dalje, je ako imate sopstveni automobil, ili da plaćate taksi“, kazao je odbornik u lokalnom parlamentu Zaim Ličina.
On kaže da to predstavlja udar na džep stanovnika ovog kraja, jer nema svako auto, a nema ni svako novca za taksi.
„A i ako imate automobil, morate ići u Berane da sipate gorivo, jer u Petnjici ne postoji benzinska pumpa. Vi možete doći do Petnjice, i to je kraj, slijepa ulica“, dodao je Ličina.
Prema njegovim riječima, ovaj kraj to nije zaslužio i dugo je bio zapostavljen.
„Imamo katastrofalnu putnu infrastrukturu. Prema mjesnim centrima Bor ispod Pešteri, i prema Trpezima na drugoj strani. Ovdje je država bila prisutna samo od izbora do izbora“, navodi on.
Ova malena varoš, kaže on, nema čak ni kiosk, a po dnevnu štampu se odlazi u Berane.
„Jedina trafika zatvorena je krajem devedesetih godina. Imamo ambulantu i poštu, ali do Petnjice nikada nije stigao optički kabl, tako da nemamo brzi internet“, priča Ličina.
Petnjica danas ima nekoliko kafana, i još toliko prehrambenih prodavnica.
Malena varoš ima svega četiristo-petsto stanovnika, ali je zato Bihor po površini mnogo veći od nekih drugih postojećih opština u Crnoj Gori, sa sto sedamdeset četiri kvadratna kilometra.
U dvadeset pet sela prema posljednjem popisu živi nešto preko šest hiljada stanovnika, u šta mnogi sumnjaju da je realno.
Neki smatraju da se sa povratkom statusa opštine „malo zakasnilo“ jer je veliki ljudski potencijal otišao iz ovih krajeva prije dvadeset i više godina, te da danas još najmanje jedna, ako ne i dvije Petnjice žive u Luskemburgu i drugim zapadnoevrospkim državama.
U Petnjici danas ima svega dvije stotine zaposlenih. Od toga, skora pola privatnoj fabrici košulja.
Petnjičani gaje nadu i uzdaju se u veliki broj malih preduzeća iz oblasti poljoprivrede, drvoprerade i turizma, i u razvoj ovih oblasti.
Da bi turizam mogao biti značajna šansa za Petnjicu, govori i činjenica da se na njenom području, nedaleko od same varoši nalazi najveće arheološko nalazište u Crnoj Gori iz doba eneolita, Torine, odnosno Radmanska klisura, koje je do sada potpuno nevalorizovano.
Na području Bihora arheolozi su ranije locirali još nekoliko značajnih gradina i lokaliteta, kao što je Bihor grad.
U Petnjici se nalazi i jedinstvena džamija na Balkanu iz 15. vijeka, koja je troetažna. Rekonstruisana je prije dvije decenije.
„Da bi nešto od ovog bilo valorizovano, potrebno je saobraćajno otvaranje. Osim ovog prema Beranama, moraju se otvoriti novi putni pravci sa dvije trake i prema Bijelom Polju i prema Rožajama“, savjetuje Ličina.
Ovaj stanovnik Petnice i odbornik u lokalnom parlamentu ističeda treba popraviti druge puteve koji vode do razuđenih sela, pa tek onda razmišljati o bilo kavom razvoju.