OO SDP PETNJICA: OPŠTINSKA VLAST MORA DA RIJEŠI PITANJE JAVNOG PREVOZA

0

Građani Opštine Petnjica se već duže vrijeme bore sa problemom koji se tiče javnog prevoza. Posljednjih nekoliko sedmica čak ne postoji linija koja saobraća na putu Petnjica-Berane ili Berane-Petnjica, kao ni od Petnjice prema najudaljenijim mjestima u opštini: Savin Bor, Vrševo, Vrbica, Johova voda, Poroče…

Petnjički odbor Socijaldemokratske partije pita da li u Crnoj Gori ili u bilo kojoj drugoj zemlji postoji opština čiji su građani suočeni sa činjenicom da u 21. vijeku ne mogu dobiti osnovnu uslugu, uslugu javnog prevoza i da su prepušteni samima sebi.

“Takođe, želimo da pitamo čovjeka koji drži monopol nad javnim prevozom-pogotovo u našoj Opštini, da li će nastaviti sa ovakvim načinom ispoljavanja lokalpatriotizma ili će konačno prestati da sagledava lične interese i preduzeti nešto po pitanju ovog problema”, pitaju iz OO SDP Petnjica.

U saopštenju ovog odbora se dalje ističe da su svjesni činjenice da u Petnjici živi veliki broj ljudi koji su u poodmaklim godinama i da zbog nedostatka autobuske linije do Berana često ne mogu doći do ljekara i dobiti adekvatnu ljekarsku pomoć.

“Petnjica je  prije čak 50 godina imala daleko uredniji i organizovaniji prevoz putnika i đaka, pa se pitamo-da li mi to sa razvojem i napretkom idemo naprijed ili unazad? OO SDP Petnjica apeluje na nadležne da sto prije preduzmu nešto po ovom pitanju i omoguće građanima Petnjice bar najosnovnije uslove za život jer smo svi svjesni da ni njih nemamo. Ovaj problem bi se mogao riješiti donošenjem odluke Opštine po kojoj bi se regulisao prevoz do najudaljenijih mjesta kombi prevozom, uz određene uslove. Mi vjerujemo da bi ovakvo rješenje bilo od velike pomoći građanima”, stoji u saopštenju OO SDP Petnjica.

OPASNOST: OVO JE NAJTEŽA GODINA ZA PČELE

0

Za petnjičke pčelare 2016. godina ostaće upamćena kao jedna od najtežih otkako se bave pčelarstvom. Osim praznih okvira u košnicama oni se susreću sa ozbiljnim problemom kako sačuvati svoje pčelinjake. Kako kažu iz Udruženja pčelara “Bihor” Petnjica, ova godina je po kazivanju starih pčelara bila jedna od najtežih za pčelare u poslednjih 50. godina jer skoro ništa od izvora hrane pčela nije medilo. Zato iz udruženja apeluju da pčelari hitno pristupe prihrani pčelinjih društava.

“Molim sve pčelare da posvete u ovim danima svu pažnju svojim pčelinjacima da pregledaju pčelinja društva jer u košnicama nema hrane, a što je još gore, kao svim živim bićima tako i pčelama pada imunitet pa se već u okolnim opštinama već pojavila “Američka kuga”. Zato apelujemo na pčelare da posvete maksimalnu pažnju pčelinjim zajednicama i da što prije pristupe prihrani, jer nema više čekanja da se nadamo da nešto zamedi, jer za to je već kasno. Prije nekoliko dana smo imali sastanak sa svim  predstavnicima udruženja sa sjevera Crne Gore, gdje smo uputili apel Vladi u Crnoj Gori, jer ako nam Vlada ne pomogne pčelinji fond će se prepoloviti. Pčelama treba davati sirup u razmjeri 1-1 i davati pčelama u hranilice kako bi dopunjavale hranu’’, kazao je predsjednik udruženja pčelara “Bihor” Petnjica Sabro Ramčilović.

D.B.

SUICID NA RATE

Kada sam dobila mogućnost da pišem nedjeljnu kolumnu za web Portal Radija Petnjica, bila sam puna elana. Mislila sam, da je taj angažman koji sam u sebi osjećala, prisutan i kod ljudi koji žive tamo.

Mislila sam, da su ljudi i dalje dobri, časni i dostojanstveni, kao što je to bilo nekad prije.

Mislila sam, da su im vrijednosti koje su naslijedili od svojih roditelja i prošlih pokoljenja ostale iste.

Međutim, što više pratim svakodnevna dešanja, sve mi postaje jasnije, da ovo nije ta Petnjica koja mi je ostala u sjećanju. Ovo nije Petnjica, u koju sam kao malo dijete rado dolazila više puta godišnje, osjećala istinsku slobodu i dobrotu svojih najmilijih, a i nepoznatih. Mir, dobrota, sloboda: To su atributi, koje u 2016-toj nemaju konotaciju sa Petnjicom. Licemjerje, novac, lični interes, imidž i moć: To su valute sa kojima se danas po ulicama i domovima Petnjice trguje. To primjećujem kada je riječ o selu mog porijekla, a o Petnjici i da ne govorim. Sve me to ljuti i jako mi smeta, te mi na kraju ne preostaje ništa drugo već da opominjem, apelujem i molim da to JEDNOM VIŠE PRESTANE. Na žalost moram reći, da šanse za Petnjicu stoje loše sve dok je ovakva kakva je: pasivna, negativna i jadna. Samo kada je riječ o tome da se istakne, kako država ne pomaže i kako dijaspora ne investira, tu su svi energični i stavljaju prst u ranu. Ljudi moji, rana u kojoj prčkate je VAŠA, a ne rana dijaspore i države. Ovakvim ponašanjem samo sebi štetite i ne postižete ništa. Ovo što radite je suicid na rate.

Svi znaju, šta fali, šta se mora raditi, ali niko da počne. Zar to nije osnovni zadatak jednog političara, a i čovjeka inače? Da promjeni to, što mu smeta, što nije u redu, što se treba promjeniti? Evo vam mali spisak od onoga u šta treba investirati:

– poboljišanje zdravstvenih prilika u Petnjici

– Vatrogasna služba

– opšti izgled petnjičkog centra itd.

Političari sve to znaju, ali čekaju, da im neko dođe pa sve stavi „na gotovo“. Zar nije velika sramota u ovako elementarnim stvarima biti tako pasivan i lijen? Zašto se ne potrudite za donacije? Zašto ne pokrenete neke akcije? Vrijeme je više! A ako niste u stanju, onda vratite status i budite opet dio Petnjice, ovako joj samo štetite.

Već po neke čitaoce zamišljam kako se ljute i misle „ de vrati se, pa uradi bolje“… A ja vas pitam: Gdje da se vratim ili da se vrate drugi mladi ljudi? Gdje ja i dijaspora da investiramo ? U šta da investiramo, u koga? Desilo se ono o čemu sam mislila  da se nikada neće desiti – natjerali ste me da skinem ružičasto-crvene naočare i konačno vidim sve svijetlo i jasno.  Vi nećete promjene, jer vam je jadikovanje mnogo ugodnije i lakše. Ma što da radite, neka rade drugi, a vi ćete sjediti i komentarisati, napadati, spletkariti i biti naivni jer vi nikada nijeste krivi.

Čudan ovaj naš Bihor, čudni ljudi žive tamo. Od puste ljubomore i prazne priče nemaju vremena da spasu sebe, da sami sebi pomognu. A i što bi, uvijek su drugi krivi, i u najgorem slučaju imaju dijasporu, kao dežurnog klovna, koja je tu čak i kad cirkus napusti našu malu varoš.

 

ODRŽANO “VEČE KULTURNE BAŠTINE” U PETNJICI

0

Sinoć je u Sali Centra za kulturu u Petnjici a u okviru Bihorskog kulturnog ljeta, održano „Veče kulturne baštine“. Ovo je bila prilika da se petnjičkoj publici predstavi i približi sadržaj časopisa Komuna čija je bila promocija.

U prisustvu predsjednika opštine Samira Agovića, predsjednika skupštine Adnana Muhovića, direktorke Direktorata za zaštitu kulturne baštine Crne Gore Anastazije Miranović, direktora Direktorata za medije Crne Gore Željka Rutovića, Amera Ramusovića direktora i glavnog i odgovornog urednika časopisa Komuna, kao i brojnih gostiju iz svijeta književnosti, slikarstva, manifestaciju je otvorio Braho Adrović nabrajajući sva kulturno-istorijska i arheološka nalazišta na području opštine Petnjica naglašavajući da sve to opravdava epitet manifestacije. Prisutnima se obratila i Anastazija Miranović pričajući o kulturnoj baštini Crne Gore njenom stanju i izazovima pred kojima se nalazi, ističući da se crnogorska kultura temelji na vrijednostima tradicije, istorije i vrijednostima savremenih iskustava uz uvažavanje različitosti kulturnih izraza svojstveni stvaralaštvu i kulturnoj baštini.

„Valorizacija kulturnog identiteta mora biti zasnovana na spoju tradicionalnog i savremenog. Savremeni pristup kulturi podrazumijeva jačanju dijaloga svih nosioca aktivnosti u ovoj oblasti radi poboljšanja sistemskih okvira i izgradnji inoviranog pristupa kulturnoj baštini i unapređivnaja kulturno-umjetničkog stvaralaštva. Kulturna baština predstavlja osnov nacionalnog identiteta i njen razvoj mora biti zasnovan na potpunom poznavanju istorijskih, kulturnih i drugih vrijednosti i prepoznavanje opasnosti za kulturnu baštinu. Neadekvatno korišćenje kulturne baštine može nanijeti nepopravljive štete kulturnoj baštini“ istakla je između ostalog Anasazija Miranović, dodajući da jačanje kadrovskih kvaliteta jeste obaveza države.

Ona je u svom govoru još istakla o kulturnoj baštini na sjeveru Crne Gore i pobrojala sve ono od značaja što se nalazi na teritoriji Petnjice i planove za u budućnost, svjesni da Ministarstvo za kulturu je svesno svih resursa i da su već prihvaliti tri projekta vezana za kulturnu baštinu Bihorskog kraja.

Željko Rutović– direktor Direktorata za medije Crne Gore je istakao da nikada u istoriji civilizacije nikada snaga i uloga medija nije bila jača nego li danas. On je pohvalio časopis Komunu i dodao da je to rijedak incident ne samo na prostorima Crne Gore već i šire. „Rijetko je štivo koje od svoje prve do poslednje stranice se brine o specifičnosti multikulturalnog bića Crne Gore. ovdje će te naći štiva i poruke i pouke kojih nema u mnogo bogatijim i snažnijim medijima. Svaka stranica je na svoj način rudarska i posvećena stranica sa fotografijama koje su po prvi put objavljene“ između ostalog je kazao Rutović i dodao da je Komuna svevjeka, sve vremena i nad vremena.

Glavni i odgovorni urednik časopisa Komuna, Amer Ramusović se zahvalio svima onima koji su pomogli da se promoviše časopis koji nije profitabilni časopis, časopis koji zagovora multikulturalnost. „Kulturno nasleđe je kultni prostor i prema njemu se treba odnositi sa kultom. Narod koji nema svoju kulturnu baštinu je beskućnik. Još je katastrofičnija sudbina onog naroda kao što je crnogorski, čije ključeve njegovog nasleđa drži tuđa ruka. Država koja nema svoje kulturno blago i vlasništvo nad njim, nije država“ kazao je Ramusović i pojasnio sam naslov časopisa sa podnaslovom za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine Crne Gore, dodajući da komuna znači opšti-zajednički. Vezani i okrenuti smo kulturnoj baštini crnogorskih opština pa samim time i Bihorskom kraju i Petnjici“ između ostalog je istakao Amer Ramusović direktor i glavni i odgovorni urednik časopisa Komuna.

Veče kulturne baštine bilo je ispunjeno Izložbom eksponata –Torine, insertima iz dokumentarnog filma „Bošnjačka epika u svijetlu djela Avda Međedovića i Muratage Kurtagića“, autora Braha Adrovića, , a Esad Merulić je svojim numerama uljepšao ovu manifestaciju.

Organizatori su Centar za kulturu, dok su suorganizatori beranske nevladine organizacije „Spona“ i „OKSI“.

OO BDZ: ŠTA TREBA JOŠ DA IZGORI DA BI OPŠTINA REAGOVALA

1

Povodom požara koji su se protekle godine desili na teritoriji opštine Petnjica u kojima su pričinjene velike materijalne štete na privatnim i javnim dobrima, oglasili su se iz OO BDZ Petnjica. Oni pitaju nadležne u Opštini šta još treba da izgori da bi se u Petnjici formirala Služba zaštite i spašavanja.

“Pitamo  Vladu Crne Gore, da li su vlasti u Opštini Petnjica toliko neaktivne da zatraže od nadležnih državnih institucija formiranje neophodnih službi za normalno funkcionisanje opštine Petnjica? Počev od filijale MUP-a za upravne poslove, Službe zaštite i spašavanja, Poreske uprave, Zavoda za zapošljavanje, saobraćajne policije i niza ostalih neophodnih institucija u Petnjici. Pitamo vlasti u Opštini Petnjica da li Vlada Crne Gore nema sluha ako ste vi iz Opstine Petnjica inicirali formiranje svih ovih službi? Da li Vlada Crne Gore namjerno sabotira i odugovlači neke projekte od vitalnog značaja za razvoj Petnjice? Prevashodno mislimo na razvoj putne infrastrukture, i na nužnu izgradnju magistralnih puteva od Petnjice prema Beramama, Bioču Rožajama i Tutinu. Ove pravce vam pominjemo iz razloga sto ste ih u izbornoj kampanji koristili za ubjeđivanje Bihoraca da vas glasaju. Posljednji nemili događaj kada je na imanju poznatog petnjičkog domaćina izbio požar, nas je natjerao da se zamislimo da li se nešto moglo spasiti da su vatrogasna kola bila na svega 500 metara od domaćinstva koje je zahvatio požar. Gospodo iz vlasti u Opštini Petnjica koliko vam još vremena treba se dogovorite ko će koji resor voditi i da konačno ljudi osjete benefite koje je Opština dužna da im obezbijedi”, stoji u saopštenju OO BDZ Petnjica.

OO SDP: PETNJICI HITNO TREBA HITNA POMOĆ

2

Reagujući na nedavnu posjetu Petnjici minstra zdravlja Budimira Šegrta, OO SDP Petnjica kažu da ta partija unazad duže vremena ukazuje na to da je Petnjica jedina opština u Crnoj Gori koja nema organizovanu 24-časovnu zdravstvenu zaštitu na institucionalan način u vidu Službe Hitne medicinske pomoći.

“Čak i opština Gusinje koja je taj status dobila nakon Petnjice je taj vid zdravstvene zaštite za svoje građane obezbijedila. Vidimo da lokalna vlast taj problem iz neznanja ili nehtjenja uopšte ne registruje i stoga vjerovatno i ne reaguje na način primjeran tom problemu, već improvizujući kojekakve modalitete zamagljuju oči svojim građanima, koji ne dobijaju na taj način minimum sigurnosti kakvu imaju građani ostalih opština. Napominjemo da je udaljenost najbliže Hitne pomoći koja se nalazi u Beranama do pojedinih petnjičkih mjesta i preko 40 km i da je krajnje poražavajuće i za ministra zdravlja, koji drugi put dolazi bez konkretnog rješenja za ovaj problem, a i za lokalnu vlast koja je dozvolila da prođe ovoliko vremena a da narod u Petnjici i dalje bude u smislu dostupnosti zdravstvene zaštite građani drugog reda”, stoji u saopštenju petnjičkog odbora SDP.

Oni smatraju da je u oblasti zdravstvene zaštite Petnjici prioritet otvoriti službu Hitne pomoći u punom kapacitetu bez bilo kakve improvizacije.

“Pozivamo ministra ako je ovaj put mogao doći sa pratnjom ovoliko „crnih“ službenih automobila kojima se voze direktori domova zdravlja, sledeći put u Petnjicu dođe „bijelim“ autom službe Hitne pomoći koje će koristiti Hitna pomoć Petnjice za potrebe građana. Očekujući Vas u Petnjici prije izbora „po službenoj dužnosti“ makar još jednom, nadamo se da će ,narodski rečeno, za građane Petnjice biti „treća sreća“ i da će sada već višegodišnje insistiranje OO SDP-a Petnjice za formiranje Hitne pomoći uroditi plodom za vašeg mandata”, stoji na kraju saopštenja OO SDP Petnjica.

U NEDJELJU KNJIŽEVNI SUSRETI

U nedelju, 24.7.2016.godine održaće se književni susreti “SENT”- Enesa Halilovića
Učestvuju: Enes Halilović i mladi pisci
Petnjica, sala Centra za kulturu – 14 i 30.
Organizator: NVO Centar za kulturu Bihor

Prenos na  talasima Radija Petnjica

IZLIVANJE KROVNE PLOČE NA ZGRADI OPŠTINE

1

Danas su radnici „Tehnogradnja“ iz Pljevalja započeli izlijevanje krovne ploče na zgradi Opštine u Petnjici. Radovi teku planiranom dinamikom a današnjim izlijevanjem ploče, ovaj objekat će da dobije svoj konačni izgled. Kako su saopštili iz ove firme portalu radija, ono što predstoji u narednim danima je postavljanje krovnog pokrivača, radovi na unutrašnosti, struja, voda, stolarija…

D.B.

VEČE KULTURNE BAŠTINE PETNJICI

0

U okviru Bihorskog kulturnog ljeta, u petak, 22. jula, u Petnjici će se održati Veče kulturne baštine, kada će, pored ostalog, biti obavljena i promocija časopisa Komuna.

Manifestacija će biti otvorena u 20. časova, u Sali Centra za kulturu Petnjica, a organizatori su istoimena Javna ustanova, dok su suorganizatori beranske nevladine organizacije „ Spona“ i „OKSI“.

Tokom manifestacije, prisutnima će se obratiti Anastazija Miranović– direktorka Direktorata za zaštitu kulturne baštine Crne Gore i Željko Rutović– direktor Direktorata za medije Crne Gore i Amer Ramusović direktor i glavni i odgovorni urednik časopisa Komuna

Veče kulturne baštine biće ispunjeno Izložbom eksponata –Torine, insertima iz dokumentarnog filma „Bošnjačka epika u svijetlu djela Avda Međedovića i Muratage Kurtagića“, autora Braha Adrovića, osvrtom na „ Crnogorsku kulturnu baštinu danas- stanje i izazovi“ i promocijom časopisa Komuna, a Esad Merulić će svojim numerama uljepšati ovu manifestaciju.

 

MERUSDIN MITA LIČINA: BIHORAC SAM OD GLAVE DO PETE

U 48 emisiji Putevi i Raskršća gost je bio predsjednik FK Union 05 Tetange iz Luksemburga, Mersudin Mita Ličina.

MERSUDIN MITA LIČINA

Zanimljiva je priča o tome kako sam došao u Luksemburg. Krenuo sam za Švedsku i došao kod rođaka, Škrijelja da se pozdravimo jer krećem na put. On mi je tada rekao da ne idem za Švedsku, već da odem kod njegovog brata Hajriza, kojeg nikad u životu nisam vidio. Krenuo sam za Švedsku i svratio kod sestre u Beograd. Negodovala je i ona što idem u Švedsku, ali bila je uz mene jer sam tako odlučio. Odemo mi na autobusku stanicu i vidimo, nas trojica, da tek za nedelju dana ima autobus za Švedsku. Tada se sjetim priče mog druga iz Podgorice i dođemo na ideju da odemo za Luksemburg. Tako je i bilo, uđemo u autobus za Luksemburg i eto, ostanemo ovdje.

Iako nisam porastao u Bihoru, ja sam ponosan što nosim to ime. Porijeklom sam iz Radmanaca i Bihorac sam od glave do pete. Volimo mi našu Crnu Goru, ali ne možemo da zaboravimo zbog čega smo je napustili. Ipak, sve moje najbolje i najsrećnije se dogodilo ovdje u Luksemburgu, ovo je moja prva domovina. Mi ne zaboravljamo našu drugu domovinu i pomažemo Bihoru koliko možemo, nadam se da to i oni vide.

Napustio sam Podgoricu i, kao i većina, pošao trbuhom za kruhom. Nesreća koja je zadesila staru Jugoslaviju natjerala me da odem. Bavio sam se fudbalom i proveo godinu dana u Budućnosti, potom 6 mjeseci u Crvenoj Zvezdi. U Turskoj sam igrao godinu i po dana, pola godine u drugoligaškom timu Kaftal Sport, a godinu u Ankari. Bio sam veliki talneat, ali sam imao nesreću što sam se povrijedio vrlo mlad i to me koštalo profesionalne fudbalske karijere. Prestao sam da se bavim fudbalom 1991. godine, vratio sam se iz Turske i 1992. kada sam došao u Luksemburg, počeo sam ponovo da igram. Međutim, ta ista povreda me koštala da 10 godina ostavim fudbal, ali sam redovno pratio utakmice.

Zatim, 2002. godine, u klubu u kom su vlasnici Italijani, bilo je 10-ak naših fudbalera i imali su našeg trenera, Selimović Hasipa. Kada me je Selimović pozvao da im pomognem, pomislio sam kako ću im pomoći sa svojih 110 kila. Međutim, u zadnjoj utakmici dao sam spasonosni go i  u tom klubu proveo sam 3 godine. Za te 3 godine ekipa je iz četvrte prešla u drugu ligu. Zatim me opet zadesila povreda, a potom i operacije. Tada sam dobio šansu da vodim ekipu, i deceniju sam trener ili predsjednik kluba.

Naravno da ima u Luksemburgu ljudi koji vjeruju u stereotipe o Balkancima, ipak mi važimo za ljude sa ratnih područja. Međutim, ima ljudi koji cijene i poštuju nečiju prošlost i rad. Ja sam desetak godina direktno ili indirektno u ovom klubu. Poznaje me dosta ljudi iz raznih zemalja, kao i odlazeći predsjednik. Radio sam u klubu kao trener i kao sportski direktor. Osim mene, dva Luksemburca su bili kandidati za predsjenika kluba, međutim, ja sam izabran, od strane predsjednika opštine i ostalih. Nisam mogao sam sve da vodim, trebao mi je partner za pomoć prilikom vođenja kluba i Rahim, koga svi znamo kao Kero, pomaže mi u tome već godinu dana. U početku su Luksemburžani gledali skeptično na naše vođenje kluba, ali naši konkretni rezultati su se pokazali. Sada ljudi znaju kome su prepustili klub i vjeruju nam.

Ne treba zaboraviti da, kada smo počeli da vodimo klub imali smo samo 6 bodova na tabeli, mnogo smo zaostajali iza ostalih. Kebo i ja smo uložili mnogo novca, osvojili smo u proljećnom dijelu 17 bodova i bili peti na tabeli. Međutim, kao ono kad voz prođe trčiš za njim, ali ne možeš da stigneš. Prvo smo morali da dovedemo novog trenera, jer je Selimović otišao iz ličnih razloga. Sin mu igra u drugom klubu pa je on htio to da prati. Došli smo na ideju na povjerimo to našem Esku Trubljaninu. Ipak ima 6 godina iskustva. Obnovili smo igrački kadar, doveli 13 novih igrača, veliki smo novac uložili. Nadamo se da će sledeće godine svi da slave naš povratak u drugu ligu. Što si veći rang, veći su sponzori. Što si niži rang, manja je posjećenost na stadionima, nema sponzora, ljudi te ne prate. Sve ćemo da učinimo da se vratimo u drugu ligu, jer imamo dobre uslove. Imamo 3 fudbalska terena, šteta je da ostanemo u trećoj ligi.

Sada imamo veliku pomoć od zavičajnog kluba Bihor, prepoznali su, učestvuju i mi se puno zahvaljujemo. Ovaj isti klub je igrao protiv Petnjice prije 3 godine, kada je slavio 100 godina postojanja. Veliko breme vučemo za sobom, ali vučemo kako treba. Treba da nam bude ovo klub spajanja, a ne razdvajanja.

Dodao bih još nešto, naš grad se pobratimio sa Ulcinjem. Naredne godine, na poziv gradonačelnika Ulcinja pripreme ćemo obaviti u tom gradu. Sada smo zakazali prijateljsku utakmicu protiv Budućnosti, zatim protiv Petrovca, a nadamo se da ćemo posjetiti i Petnjicu.

(Cijeli razgovor možete poslušati na YouTube kanalu Radija Petnjica.)