PREDSJEDNIK OPŠTINE PETNJICA U POSJETI ZK „BIHOR“ IZ LUKSEMBURGA

0

Predsjednik Opštine Petnjica – Samir Agović, u okviru posjete dijaspori Bihora u Luksemburgu, zajedno sa koordinatorom Centra za socijalni rad u Petnjici – Rifatom Rifkom Skenderovićem, večeras je posjetio ZK „Bihor“, gdje ga je u prostorijama ovog kluba dočekao veliki broj članova ovog udruženja i drugih predstavnika udruženja i asocijacija čiji članovi dolaze iz petnjičkog kraja, te jedan broj vlasnika uspješnih preduzeća, porijeklom iz Bihora i Crne Gore.
Zahvaljujući mu na posjeti, predsjednik UO ZK „Bihor“  inženjer Esko Halilović,  koji je i otvorio ovaj zajednički sastanak, pozdravio prisutne i najavio temu sastanka: Opština Petnjica, tri godine kasnije – a misli se na povratak statusa opštine i funkcionisanje lokalne uprave. Najavio je predsjednika Opštine koji je, pozdravljajući prisutne, izjavio:
     – Evo već treći put od povratka statusa našoj opštini kako posjećujem dijasporu Petnjice i Crne Gore u Luksemburgu, ali ovaj put, imajući u vidu vaš prijateljski i savjestan odnos prema zavičaju i Crnoj Gori, to činim sa  posebnom radošću i zadovoljstvom. Bio sam posebno sretan kada smo putem medija obaviješteni kako ste proslavili Desetogodišnjicu povratka nezavisnosti Crne Gore. Ponosni smo na vas – rekao je Agović i dodao:
    – Vi ste odnedavno pojačani imenovanjem počasnog konzula Crne Gore u Luksemburgu – gospodina Remzije Camića; poznavajući ga znam koliko će učiniti na boljitku i uspostavljanju što boljih odnosa između ove dvije države, a od toga ćemo svi imati koristi.
    Predsjednik Agović je govorio i o odnosu Crne Gore prema novoformiranoj opštini i naglasio da se iz godine u godinu iz državnog budžeta izdvaja sve više sredstava, tako da je za ovu godinu iz kapitalnog budžeta Crne Gore odvojeno dva miliona i dvjesta osamdeset hiljada za kapitalne projekte u ovoj opštini.
Govorio je o izgradnji zgrade opštine u Petnjici, koja je u toku i ostalim infrastrukturnim objektima, naglašavajući posebno značaj izgradnje putnih pravaca koji Petnjicu otvaraju prema svijetu.
Predsjednik je ovom priliko uručio simboličan  poklon za sva udruženja – zastavu opštine Petnjica, što je primljeno sa posebnim oduševljenjem i ovacijama.
Skupu se obratio i počasni konzul Crne Gore u Luksemburgu – Remzija Camić koji je u svom nadahnutom obraćanju istako zadovoljstvo briljantnim aktivnostima udruženja u Luksemburgu čiji članovi dolaze sa prostora Crne Gore. Čestitao je predsjedniku opštine Petnjica na svim uspjesima koji su do sada ostvareni u ovoj mladoj opštini i istakao kako je savršeno svjestan kroz šta se sve prolazilo da bi se došlo do ovoga što se danas ima – rekao je između ostalog konzul Crne Gore u Luksemburgu – Remzija Camić.
Rifko Skenderović je govorio o socijalnom stanju građana opštine Petnjica i istakao nekoliko vrlo teških socijalnih slučajeva i naglasio da čine sve da se takvi problemi rješavaju na najbolji mogući način.
U ime udruženja skupu su se obratili sa svojim konkretnim prijedlozima vezano za buduću saradnju kako u Luksemburgu tako i sa zavičajem predsjednici drugih udruženja:
Ispred udruženje Kooperacija Luksembur – Crna Gora obratio se Alija Sijarić, a u ime udruženja Luksemburg – Crna Gora – Ismet Muhović.
      Ostatak sastanka prošao je u srdačnom i prijateljskom razgovoru, a čuo se i veliki broj konstruktivnih prijedloga kako dalje i kako da nam bude bolje.
Predsjednik opštine je puna dva sata odgovarao na pitanja prisutnih, a onda se druženje nastavilo uz piće i večeru.

 F. S.

SJUTRA OMAŽ ISMETU REBRONJI

0

Omaž Ismetu Rebronji biće sjutra održan u biblioteci “Radosav Ljumović” u Podgorici, u sa početkom u 20 sati. Biće riječi o univerzalnim i zavičajnim refleksijama u književnom djelu bihorskog pjesnika, prozaiste, esijste, etimologa, antologičara…

Učestvuju: Faruk Dizdarević, prof. dr Ljiljana Pešikan Ljuštanović, Bogić Rakočević, Mirsad Rastoder i gimnazijalci Ognjen Sekulić, Hana Rastoder i Jasmin Ličina.
Moderator večeri biće Vesna Šoškić.
Organizatori su Centar za kulturu Bihor (NVO)Petnjica, Ratkovićeve večeri poezije i Narodna Biblioteika “Radosav Ljumović”.
Ismet Rebronja (1942-2006) bio je pjesnik, prozni pisac, esejista, antologičar, etimolog…
Rođen je 26. juna 1942, u selu Goduša, Crna Gora, a preminuo 1. maja 2006. godine u Novom Pazaru gdje je živio i radio. Ostavio je iza sebe obimno književno djelo od 14 štampanih naslov. Dobar dio tih naslova štampan je posthumno, preciznije ostala su još tri rukopisa koji čekaju izdavače.
Rebronja u svojim djelima, kao arheolog istražuje kulture, od antičkog i rimskog iskustva, preko slovenskog mitotvorstva i panteizma, do trajanja u islamskoj civilizacijskoj tradiciji. I sve to pjesnik povezuje sa Bihorskom magijom-inspiraciom. Rebronja u svojim knjigama priziva Homera i Herodota, Euripida i Seneku, Jesenjina i mnoge druge istorijske ličnosti kao sagovornike i svjedoke o neminovnosti ljudskog toka u kojem će se tražiti i nove generacije čitalaca.
U Crnoj gori se malo zna o Ismetu Rebrronji i ovo veče je pokušaj buđenja da se, povodom decenije od ismetovog odlaska iz svakodnevice, skrene pažnja na njegovo vrijedno djelo koje svakako pripada i crnogorskoj kulturnoj baštini.
U književnoj zaostavštini Ismeta Rebronje, ima rukopis koji je naslovio “Etymologicon”, koji sadrži blizu 2.000 odrednica, tumačenja izvorišta i mutacije riječi. Štampanjem ovoga djela pružilo bi se stručnoj javnosti izvanredno zanimljivo i korisno štivo, a time bi se na dostojan način obilježila i desetogodišnjica njegove smrti.
Štampane knjige Ismeta Rebronje:
Knjiga rabja, pozija, MRZK, Pljevlja, 1972; Izložba, poezija, ZK, Novi Pazar, 1976; Gazilar, poezija, Nolit,Beograd, 1978; Sreda i Sreda kći, poezija, BIGZ, Beograd, 1983; Paganska krv, poezija, SKZ, Beograd, 1986; Beli unuci, roman, Prosveta, Beograd, 1986; Keronika, poezija, BIGZ, Beograd, 1991; CI (101) priča, proza, DMD, Novi Pazar, 1994; Jesen praznih oraha, poezija, Prosveta, Beograd, 1997; Lirika (sa Farukom Dizdarevićem), Izbor iz poezije Ilijasa Dobardžića, CK, Bijelo Polje, 2001; Kad forminga ne dosvira, poezija, Gradac, Raška, 2002; Latice primule, Antologija poezije i proze Bošnjaka u Srbiji i Crnoj Gori, Arka, Smederevo, 2003; Suze Lejle Šehović, DK, Priboj, 2003; Budi nešto da ne budeš ništa (sa M. Kolaković) poslovice i izreke, AI, Novi Pazar, 2004. Posthumno štampane knjige: Sinje more, poezija, CK, Plav, 2006; Pad Grčke, proza, Koraci, Kragujevac, 2007; Magnet i Algebra, poezija, NB, Tutin, 2007. (prvo izdanje); Nulla insula, poezija-izbor, MRZK, Pljevlja, 2007; Sokratov pas, etim. eseji, Almanah, Podgorica 2009; Magnet i Algebra, poezija, CK, Bijelo Polje, 2010. (drugo izdanje).
Neobjavljene knjige: “Etymologicon”, etimološki rječnik; Glava cara Nićifora, roman; Varoš sinova Abdulahovih, roman; Psi su najbolji ljudi, sjećanja.

NE ZABORAVITI DOPRINOS DIJASPORE

0

Bošnjačka dijaspora Crne Gore u Švajcarskoj i Humanitarna organizacija “Bratska ruka” organizovale su 28. maja proslavu povodom desete godišnjice crnogorske nezavisnosti. Istovremeno, proslavljeno je 20 godina rada humanitarne organizacije “Bratska ruka”.
Proslavi u sportskoj hali u Šlirenu u blizini Ciriha prisustovalo je, prema ocjeni organizatora, više od 500 ljudi. Među zvanicama su bili – direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović, predsjednik skupštinskog odbora za međunarodne odnose i iseljenike Miodrag Vuković, ambasador Crne Gore u Švajcarskoj Damir Grbović, predsjednik opštine Šliren Toni Brilman, i predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.
Čestitajući desetogodišnjicu nezavisnosti, predsjednik Bošnjačke dijaspore Crne Gore u Švajcarskoj, Esmir Rastoder naglasio je da su Bošnjaci iz Švajcarske na referendumu dali veliki doprinos obnovi crnogorske državnosti.
„Takođe želim da čestitam svim članovima Humanitarne organizacije “Bratska ruka” 20 godina postojanja, nesebičnog i neumornog rada“, kazao je Rastoder.
Mitrović je rekao da Crna Gora nikada neće i ne smije zaboraviti doprinos dijaspore u obnovi nezavisnosti.
„Toga dana, kao i nebrojeno puta do tada vi ste stali uz svoju maticu i pokazali da su, iako su daleko, srca naših ljudi uvijek u zemlji u kojoj su se rodili i iz koje su potekli“.
Tokom večeri posvećene domovini, Humanitarna organizacija “Bratska ruka” predstavila je dio aktivnosti kojima pomaže ljudima u zavičaju.
„Proteklih 20 godina “Bratska ruka” je djelovala bez prekida, a pored humanitarnog rada značajno je pomagala institucije kao što su škole, bolnice i domovi zdravlja“, rekao je Ljutvija Pepić, predsjednik Humanitarne organizacije “Bratska ruka”.
Naše iseljenike u Švajcarskoj i njihove goste, pored ostalih, zabavljali su članovi Kulturno umjetničkog društva “Bihor” iz Petnjice i etno grupa “Svilenica” iz Rožaja.
Nataša Novović, TVCG

ENVER LATIĆ: INTERES NAŠEG KOMŠIJE JE I NAŠ INTERES

Enver Latić je bio gost Radija Petnjica i emisije “Putevi i raskršća”. Završio srednju teološku školi, Višu poslovnu, diplomirani menadžer, trenutno na master studijama. Radio je izvjestan period u opštini Berane, povremeno odlazi u inostranstvo radi obezbjeđivanja finansijske egzistencije, član Bošnjačke stranke. 

Rad u službi menadžmenta u opštini Berane je za mene jako važan i ostavio je dubok trag. U tom periodu sam vidio sve mogućnosti na koji način se jedna mlada opština, kao što je Petnjica, može razvijati. Kada sam ostao bez posla, usled sistematizacije, sporazumnim raskidom ugovorom, morao sam ići vani da radim kako bih obezbijedio egzistenciju. Radeći tako u evropslim zemljama, gdje je sistem sređen, sreo sam puno naših ljudi koji su pravi primjer uspješnosti.

PRELAZAK IZ DPS U BS

 

Kažem vam, dok sam radio u opštini Berane dosta sam naučio o funkcionisanju lokalne samouprave. Teško je preći put  od ideje do same realizacije. Različiti su razlozi za to, od nestručnosti i neobrazovanosti do ograničenosti političkim interesima. Naravno, ovo govorim uopšteno za cijeli prostor Balkana, jer kod nas ljudi ne shvataju da interes našeg komšije i naš interes. Ako uspijemo da međusobne političke i bilo koje druge, razmirice smirimo i ako budemo radili u opštem interesu, onda će biti i uspjeha. Bio sam član DPS-a i izašao sam iz te partije zbog toga što su pojedinci, bilo o čemu da se radi, asfaltiranju puteva, rekonstrukciji niskonaponske mreže, uzeli su sebi za pravo da odlučuju gdje će i kada biti urađeno. Pokušao sam da naprvim kompromis sa njima i kada sam vidio da mi nije uspjelo, onda sam napustio i sada sam član Bošnjačke stranke.

TEOLOŠKA ŠKOLA

Bio sam u situacijama da pitam ljude, iz raznih evropskih država, ko im je predsjednik a oni ne znaju. Imaju bitno za život, niko na njih ne utiče. Kod nas, ako nije neko politički aktivan ili podoban, teško da može stručnom spremom, školom, znanjem ili zvanjem biti zaposlen. Uticaj moje bike na mene je bio presudan pa sam se opredijelio za srednju teološku školi. Inače, ona mi u svemu može biti uzor. Tek od tada sam uvidio da vjerski orjentisani ljudi vode računa o sebi, o svom komšiji, opštoj situaciji u zajednici pa i šire. To me povuklo da upišem tu srednju školu. Kroz školovanje sam stekao veliko znanje koje je kod nas teško sprovesti u praksi. Kod nas se vjera pogrešno tumači. Vjera je nešto drugo a ne ono što pojedinci sebi daju za pravo.

(Cijeli razgovor možete poslušati na YouTube kanalu Radija Petnjica)

CRNOGORSKI KRALJ BANANA IZ BERANA: KAKO JE RASTODER POKORIO EVROPU

2

Izet Rastoder, biznismen crnogorskih korijena nastanjen u Sloveniji, predsjednik je firme Rastoder Group, čija je osnovna djelatnost distribucija svježeg voća i povrća.

Ova grupacija šesti je u svijetu, a najveći na Balkanu distributer banana, po čemu je Rastoder i prozvan “evropskim kraljem banana”. Izet je rođen u Beranama u Crnoj Gori 1962. godine. Iz ovog siromašnog kraja odeslio je 1986. godine u Ljubljanu. U posao s bananama ušao je prije više od 20 godina, kada je lansirao poznati brend “Derby” banana a njegova firma iz Slovenije je samo prošle godine ostvarila promet od oko 250 miliona maraka.

Put banana

13348855_10209764358211876_332571955_nNjegov najznačajniji partner svakako je američka multinacionalna korporacija “Dole”, koja je ujedno i najveći trgovac bananama na svijetu. Rastoder banane kupuje u Ekvadoru i Kosta Riki, kao i u ostalim zemljama Centralne i Južne Amerike, a prodaje ih u Sjevernoj i Južnoj Americi, arapskim zemljama, Evropi i Rusiji. Na tržištu arapskih zemalja, Rastoder je uspio pobijediti poznatu i moćnu kompaniju Chiquita.

Rastoder posjeduje veliki logistički centar u Ljubljani, odakle snabdijeva širu regiju od Milana preko Beča do Budimpešte.

Jednom je za slovenske medije izjavio da banane kupuje u Južnoj Americi, unutar pet dana od berbe, potom ih brodom transportuje 20 dana do luke Kopar nakon čega ih vrlo brzo mora prodati.

– Banane moraš prodati u sedam dana, jer deveti dan one prodaju tebe. Ako ih do tada ne prodaš, bacaš ih. Težak je to i vrlo rizičan posao, i malo se tko time želi baviti – jednom je objasnio Izet za hrvatske medije.

Pored banana, bavi se i distribucijom citrusa i drugog tropskog voća, koje predstavljaju značajan izvor prihoda za Rastoder Group.

Investirao u BiH

Slovenski biznismen je 2015. godine u naselju Halilovići u općini Novi Grad Sarajevo otvorio veliki distributivni centar pod okriljem kompanije MMDI Group i tom prilikom je rekao da se u BiH isplati ulagati.

S izgradnjom distributivnog centra, “kralj banana” planira snabdijevati BiH sa svojim brendom “Derby” banana, ali cilj mu je i da sakupi poljoprivredne proizvođače iz BiH i da njihove proizvode prodaje u našoj zemlji, regionu i Evropskoj uniji.

Najavio je da će mu fokus u budućnosti biti otkup proizvoda od malih farmera u BiH.

– BiH ima neiskorišten veliki kapacitet u poljoprivredi. Poljoprivreda u BiH nedovoljno je iskorištena, a ljudi moraju shvatiti da je zapravo ključ razvoja zemlje – kazao je tada Rastoder.

Ucijenio Luku Kopar

Osim posla sa bananama, Izet Rastoder je bio i vlasnik fudbalskog kluba Olimpija Ljubljana. Javnost u Sloveniji šokirao je početkom 2014. godine kada je Luku Kopar ucijenio da plati 250.000 eura na ime sponzorskog ugovora sa Olimpijom ili će u protivnom svoj promet banana prebaciti u Rijeku.

On je istakao da ovo nije bila ucjena, već samo poslovna ponuda. Prije godinu, Rastoder je poznatom srpskog biznismenu Milanu Mandariću prodao Olimpiju Ljubljana za 4.000.000 eura.

http://faktor.ba/crnogorski-kralj-banana-iz-berana-kako-je-rastoder-pokorio-evropu/

(K. S./Faktor.ba)

PUTEVI I RASKRŠĆA – 40. EMISIJA

PREDSTAVNICI OPŠTINE PETNJICA U POSJETI MALINARIMA IZ ARILJA

0

Krajem prošle sedmice, a na poziv nacionalnog udruženja malinara Crne Gore, grupa od 25 članova iz Crne Gore je boravila u posjeti opštini Arilje kako bi se upoznala sa malinarima iz ove opštine. Priliku da upozna malinare u opštini Arilje, koja je poznata po proizvodnji maline, iskoristio je Adis Ličina, savjetnik predsjednika za poljoprivredu opštine Petnjica. „Mogu vam reći da su utisci izvanredni. Opština broji negdje oko 20 hiljada građana i skoro svako domaćinstvo se bavi malinarstvom. Tako mala opština a broji preko 250 hladnjača. Godišnji prihod od malina koje se uzgajaju u ovoj opštini jeste oko 40 miliona eura, a ako se tome doda da je budžet opštine Arilje četiri miliona, mislim da je to podatak koji sam za sebe govori sve.  Posjetili smo nekoliko poljoprivrednih proizvođača, a jedan od njih posjeduje hladnjaču u koju je uložio preko 300 hiljada eura. Kapaciteta je 300 tona, posjeduje malinjak od tri hektra. Već je sada skoro povratio uložena sredstva“, izjavio je za portal Radija Petnjica, Adis Ličina i iskoristio priliku da se zahvali nacionalnom udrženju malinara koji su ga pozvali da bude dio grupe koja je boravila u posjetu malinarima u Arilju.

Grupu su činili predstavnici Ministarstva poljoprivrede, savjetodavne službe iz Berana, Bijelog Polja, Andrijevice. Petnjica je bogom data za razvoj malinarstva, tako da će lokalna samouprava već tokom ove godine organizovati niz predavanja za sve one koji budu zainteresovani da se bave ovom djelatnošću.

DENIS BOŽOVIĆ

TRADICIONALNO DRUŽENJE EX-YU DIJAPORE “LUKSEMBURG – 2016.”

0

Udruženje Luksemburg-Crna Gora, na čelu sa presjednikom udruženja Ismetom MUHOVIĆEM, organizuje 11. Juna 2016. godine tradicionalni susret EX-YU dijaspore na fudbalskom stadionu u Petanžu uz bogat muzičko-zabavni i sportski program.

U muzičko – zabavnom programu će nastupati poznati pjevač narodne muzike Ferid AVDIĆ iz Bosne i Hercegovine, nova zvijezda iz Luksemburga Eldin-Eka DURAKOVIĆ  kao i Goran Vratnica iz Belgije. Naravno, neizbeježan je i nastup KUD « EVROPA » iz Luksemburga pod vođstvom Rafeta KOŽARA.

Za sportski dio manifestacije predviđen je DRUGI  MEMORIJALNI TURNIR U MALOM FUDBALU posvećen tragično nastradolom Mehu AGOVIĆU iz Vrbice. Očekuje se učesće velikog broja ekipa, sastavljenih od ljudi sa prostora bivše Jugoslavije kao i ekipa  sastavljenih od drugih stanovnika Luksemburga. Obezbijeđene su nagrade za pobjednike turnira, kao i prelazni pehar.

Organizatori skupa najavljuju veliku ponudu jela sa roštilja, jagnjećeg i telećeg pečenje ispod sača kao i raznovrsna ponuda pića a članice udruženja «IZVOR» će kao i svake godine obogatiti ponudu sa tradicionalnim poslasticama – raznim pitama , mantijama i kahfom.

Pozivaju se ljudi sa prostora bivše Jugoslavije da sa svojim familijama dođu na fudbalski stadion u Petanže i budu dio lijepe i dobro organizovane manifestacije.

Svi su dobro došli. Ulaz za djecu je besplatana a za odrasle 10 eura.

Za vise informacija kontaktirati :

Ismet MUHOVIĆ, telefon broj :+352621400 036

Halil AGOVIĆ,      telefon broj : +352 661 610 720.

PORTAL RADIJA PETNJICA NAKON KRATKOG PREKIDA OPET U FUNKCIJI

0

Portal Radija Petnjica u većem dijelu dana pa i prethodna dva dana nije bio dostupan, jer smo imali problem sa hosting provajderom, na šta nijesmo mogli uticati. IT ekipa Radija Petnjica i portala će u nerednih nekoliko dana obezbijediti stabilnost sistema kako bi vi, poštovani slušaoci i čitaoci mogli da budete informisani i kako bi uživali u zvucima zavičajnog radija iako ste hiljadama kilometara daleko.

Moguće je i u nekoliko narednih dana da bude povremenih prekida pa vas zato molimo da uvažite razloge otežanog djelovanja i da ćete biti i dalje uz nas.

REDAKCIJA

FAIZ SOFTIĆ: JA SAM ČOVJEK SA TRI DOMOVINE

Književnik Faiz Softić je bio gost “Radija Petnjica” i emisije “Putevi i raskršća”. Ovo je drugi dio razgovora.

DIJASPORA

Naša komunikacija sa lokalnom samoupravom funkcioniše samo kada su u pitanju neke donacije. Onda kada doniramo, tada i komuniciramo. Istina, s vremena na vrijeme posjeti nas neko iz lokalne samouprave, ali posjete nas ljudi iz Crne Gore, BiH.. Znaju za Zavičajni klub “Bihor“ i naše aktivnosti. Naš klub ima blizu 200 članova, naravno, ima još ovdje udruženja čiji članovi vode porijeklo otuda. Ljeti, kada dođem u Petnjicu, uvijek bude nekih razgovora i to budu vrlo korisni razgovori, nikada se oni ne svode na praznu priču, već se uvijek se iz tih naših susreta stvori neka ideja, koja se kasnije implementira. Sve balkanske zemlje gledaju na svoju dijasporu kao na nekoga ko će im pomoć, što je i donekle normalno.

ODLAZAK

Moj odlazak iz Crne Gore je vrlo tužan put, jer nijesam pravo iz CG otišao u Luksemburg. Srednju školu završio sam u Mostaru a studije u Sarajevu. Početkom rata su djeca otišla iz Sarajeva za Beograd pa iz Beograda za Crnu Goru, a otuda prema Njemačkoj i zaustavili se u Luksemburgu. Supruga i ja cijele godine nijesmo zanali gdje su djeca. Tek nakon godinu smo dobili informaciju i to od francuskih novinara koji su dolazili u Sarajevo. Supruga je došla kod njih 94. godine, a ja godinu kasnije, i to s namjerom da se vratim. Mogu vam reći da kada sam dobio papire za boravak, nijesam bio srećan jer sam znao da ću ostatak svog života provest odvojen od nečega što sam smatrao svojim. Ovo vam kažem da vidite kako su izgledali putevi onih od kojih se sada nešto očekuje, da vidite kako je izgledao njihov dolazak u Luksemburg. Ima tu mnogo neveselih priča od ljudi od kojih se očekuje da pomognu svoj zavičaj i svoju Crnu Goru.

PISANJE

Imao sam sreću da je moj roman 2002. godine preveden na francuski jezik i to mi je odmah promijenilo status. Imam dvoje djece, koji su svoji ljudi, završili škole i rade. Imam petoro unučadi, i ono što mogu da kažem to je da nijesam uspio da se obogatim, ali sam uspio da napišem šest knjiga i da ih objavim. Sve one su bile u najužem izboru za najbolju knjigu BiH, a jedna je to i bila. To je moje bogastvo. Ne živim loše, živim kao pisac i u Bosni i ovdje. Pisac jako dobro živi od svoga rada poslije svoje smrti.

DOMOVINA

U Crnoj Gori budem kada i u Bosni. Mene za Crnu Goru vežu bezbroj rodbinskih i prijateljskih veza, a imam bosansko državljanstvo. Kada su me pitali u jednom intervju čiji sam pisac -crnogorski, bosanski ili sandžački, odgovorio sam da sam pisac onog ko me čita i ko me hoće. Ja imam tri domovine, a to su BiH, Crna Gora i Luksemburg. Eto može se reći da sam čovjek sa tri domovine.

PORUKA

Moja poruka za kraj bi mogla da ide u dva pravca: onim mlađim ljudima iz CG, iz Petnjice i Bihora, poručio bih da se približe knjizi, literaturi, jer čitajući nam pomaže da bolje izađemo na kraj sa našim vlastitim sudbinama. Druga poruka jeste svima onima koji planiraju i namjeravaju da napuste zavičaj da je bolje jedan euro na kućnom pragu, nego dva pred tuđom kućom.

(Cijeli razgovor možete poslušati na YouTube kanalu Radija Petnjica.)