CENTAR ZA KULTURU PETNJICA: DANAS PREDSTAVA “BOING BOING” U OKVIRU BIHORSKOG KULTURNOG LJETA

0

Danas, 24.09.2024. godine u okviru XI Bihorskog kulturnog ljeta u Centru za kulturu Petnjica biće organizovana predstava ,,Boing Boing”

Predstava će početi u 18:00h

Predstavnici omladinskog Centra za mlade iz Luksemburga u posjeti Radiju Petnjica 

0
Proteklog vikenda, predstavnici Centra za omladinu i rekreaciju Bonnevoie boravili su u Petnjici I posjetili prostorije Radija Petnjica.
Kako su nam saopštili oni su do sada boravili u desetak zemalja širom svijeta, a njihova misija i cilj omladinskog centra u Bonnevoie (Luksemburg) je stvoriti prostor za susrete i slobodno vreme za mlade od 12 do 26 godina. U isto vreme, misija centra je da osnaži mlade kroz aktivnosti, kreativne, sportske i umetničke projekte. Pored toga, tim od socialnih radnika nudi usluge savetovanja i individualne pomoći sa ciljem socijalne
reintegracije marginalizovanih grupa ili pojedinaca.
,,Projekti zadnjih godina su bili putovanje u Japanu, Kanadu, Dubai, Polska, i tako dalje. Ove odine je jedan projekat bijo u Crnoj Gori. U Jun je bila jedna grupa dobrovoljno u Berane u
Dnevnom centru za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama da farbaju vanjsku ogradu. Jedna druga grupa je bila od 10. do 16. Septembra u Crnoj Gori da poseti drzavu i da nastavi dobrovoljan rad u Dnevnom centru u Berane. Nazalost loše vrijeme nije dozvolijo da se nastavi farbanje ograde. Grupa je iskoristila vrijeme da poseti Tivat, Kotor, Lovćen, Rijeku Crnojevića, Biogradsko Jezero, Plavsko Jezero, Jerinina Pećina, Jasikovac.” Saopstio je Zijad Agović, predstavnik omladinskog kluba i vaspitač.
E.B.

DAN SJEĆANJA NA HEROJA BIHORA MAHMUTA ADROVIĆA

0
Delegacija UBNOR-a Petnjica u sastavu: Safet Pljakić, predsjednik UBNOR Petnjica, Isad Adrović, sekretar UBNOR-a Petnjica i kolektiv OŠ ,,Mahmut Adrović” položili su cvijeće na spomen obilježnje u znak sjećanja na lik i djelo Mahmuta Adrovića, koji je stradao 16. septembra 1943. na mučki način, a po kojem OŠ u Petnjici, ponosno nosi njegovo naziv.

,,Danas smo se ovdje okupili da odamo počast borcu za antifasitičke ideje, koji je na ovaj dan založio svoj život za pravdu i bolje sjutra za sve generacije” istakao je predsjednik UBNOR-a Petnjica Safet Pljakić
E.B.

Karate klub Petnjica: Počeo upis novih članova 

0
Sad već prepoznatljivi Karate klub Petnjica, vrši upis novih članova.
Iz kluba su nam Saopštili da su zadovoljni odazivom djece do sada, takođe su istakli zahvalnost donatorima i sponzorima, bez kojih ovaj klub ne bi mogao funkcionisati, a to su:
ZK Bihor, Bihor s.ar.l. Edin Latic, MET Ero Muhovic, EHH braca Halilovic, Inter Pieces Ramdedovic Sadat i Elvir,  Eko Construction Durakovic Elvis i GTS Peinture Enis Coso Muratović zbog kojih će klub poslovati bez finansijskih problema narednih šest mjeseci. Takođe su istakli zahvalnost i onih donatorima koju su htjeli ostati anonimni.
Za više detalja oko upisa djece u karate klub Petnjica možete se obratiti predstavniku kluba Almiru Pucaru.
E.B.

ODRŽANI VI PETNJIČKI KNJIŽEVNI  SUSRETI-„ORFEJI BIHORA“

0

Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista

 

Da poezija i proza imaju duboke korijene i bogatu tradiciju u Petnjici i Bihoru, pokazali su ovogodišnji VI Petnjički književni susreti – „Orfeji Bihora,“ održani 21. septembra 2024. godine sa početkom u 18 časova u sali Centra za kulturu Petnjica.

Manifestaciju je svečano otvorio predsjednik opštine Petnjica, Samir Agović, koji je naglasio: „Petnjica je kroz svoje mnogobrojne programe i kulturne manifestacije dokazala svoju snagu, ne samo tokom ove godine, već i tokom protekle decenije. Reprezentativni poslenici kulture poput Sinana Tiganja i Mirsada Rastodera svijetle kao primjer kako se kulturna baština može unaprijediti i očuvati.“

 

Nakon srdačnih riječi predsjednika Agovića, uslijedilo je inspirativno kazivanje o Ćamilu Sijariću iz eseja koji je govorio Petar Arbutina.

 

U poetskom karuselu, svoj doprinos dali su brojni ugledni književnici i pjesnici, uključujući: Braha Adrovića, Božidara Proročića, Saladina Dina-Buradžovića, Editu Dautović, Envera Muratovića, Zumbera Muratovića, Reha Ramčilovića, Mustafu Balje, Kristinu Babić, Kemala Musića, Gordana K. Čampara, Safeta Hadrovića-Vrbičkog, Faruka Šabotića, kao i Anu Ičević-Vuković.

Za pjesnike koji nisu bili u mogućnosti prisustvovati, prikazani su video zapisi njihovih poetskih i proznih ostvarenja na velikom platnu, čime je omogućeno da i njihov glas odjekne ovom svečanom večeri.

 

Kazivanje stihova i odlomaka iz proze budilo je u publici snažne emocije, ispunjavajući prostor Centra za kulturu Petnjica ne samo riječima već i duhom onih koji su ih izgovarali. Svaka pjesma, svaki red proze nosio je u sebi težinu prošlih vremena, nostalgične slike zavičaja, ali i refleksije koje su probljeskivale poput iskri vatre života. Publika je, uronjena u tokove lirskih i pripovjedačkih glasova, prolazila kroz čitav spektar osjećanja – od uzbuđenja i radosti, do dubokog promišljanja i melanholije. Bilo je trenutaka kada su riječi odzvanjale poput starih, dobro poznatih melodija, dok su drugi stihovi i rečenice otvarali nove horizonte i ćerali prisutne na dublje razmišljanje o životu, sudbini i ljudskoj prirodi. Svaki odlomak i svaki stih bili su poput šapata duše, povezujući stvaraoce i publiku u zajedničkom doživljaju kulturnog nasljeđa i umjetničkog izraza, dok su se aplauzi nizali kao odgovor na silinu emocija koju su izazvali u srcima gledalaca.

 

Na kraju ove nezaboravne književne večeri, direktor Centra za kulturu Petnjice, Sinan Tiganj, uputio je završne riječi zahvalnosti svim učesnicima, uručivši im priznanja, zahvalnice i knjige. Između ostalog, istakao je:

 

VI Petnjički književni susreti još jednom su potvrdili da je Bihor dom istinskih kulturnih veličina i da ova manifestacija ima čvrsto uporište u očuvanju i promovisanju naše bogate književne tradicije. Ovdje, đe se poetsko-prozni duhovi đe svaka riječ odjekuje sjećanjima na naše velikane, poput Ćamila Sijarića, mi nastavljamo da njegujemo duh pisane riječi. Naša misija je da sačuvamo tu vatru, da je prenesemo na buduće generacije, jer je književnost nešto što nas je gradilo kroz generacije.

 

 

 

 

 

ZAKAZAN ZBOR GRAĐANA MJESNE ZAJEDNICE TUCANJE

0

Predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović sazvao je  ZBOR  GRAĐANA MJESNE ZAJEDNICE „TUCANJE“

 Dnevni red:

 Izvještaj o radu Savjeta Mjesne zajednice „Tucanje“ za prethodni mandat

  1. Sprovođenje izbora za organe mjesne zajednice “Tucanje“
  2. Izbor Savjeta mjesne zajednice “Tucanje“
  3. Izbor predsjednika Savjeta mjesne zajednice “Tucanje“
  4. Izbor Nadzornog odbora mjesne zajednice “Tucanje“
  5. Razno

Zbor građana se može održati i na njemu se mogu donositi punovažne odluke ako zboru prisustvuje najmanje 3% punoljetnih građana nastanjenih na području mjesne zajednice. Zbor građana odlučuje većinom glasova prisutnih.

 Pozivaju se građani mjesne zajednice „Tucanje“ da dana 27.09.2024.godine prisustvuju zboru građana i učestvuju na sjednici koja će se održati u prostorijama kulturnog centra- Rosulje sa početkom u 16:00 časova

 NAPOMENA: Neophodno je da građani koji prisustvuju Zboru građana posjeduju važeći identifikacioni dokument (ličnu kartu ili pasoš).

 

 

 

GODUŠKA JEREBASMA

0
Hajruša, koju smo svi zvali tetkom, (a to nam i jest bila – rodica naše nane)sa svojim kćerkama i unukom Dadom, privremeno stanovala je kod nas u kući u Rožajama. Doselile su iz Goduše radi posla i školovanja, a njihovi povratci iz sela uvijek su bili posebni trenuci. Goduša je bilo mjesto gdje je moj otac rođen, a svaki njihov povratak bio je prilika da donesu dio zavičaja. Uvijek bi donijele nešto iz sela – ječmeno brašno, jabuke korke, suhe šljive, ili mladi sir, ali ovaj put su donijele kruške jerebasme i vodu sa studenca.
Sjećam se tog trenutka dobro. Dok su iz korpe vadile namirnice, moj otac je naglo zastao, mirisao je vazduh kao da mu je ruža ispred nosa. Iz korpe je dopirao onaj poznati miris kruške koji je odmah prepoznao i probudio uspomene na prošlost.
„Jerebasma, što zamirisa!“ uzviknu je, a u očima mu se pojavila sjajna iskra nostalgije. Tetka Hajruša je krušku polako vadila, kao da je htjela da on što duže uživa u tom mirisu, koji ga je vraćao u djetinjstvo.
Kada mu je dodala krušku, čvrsto je ščepao, brzinom svjetlosti, kao da drži nešto neprocjenjivo. Zagrizao je, a u tom trenutku, suza mu se skotrljala niz obraz. Gledala sam ga, znajući da to nije suza zbog kruške, već zbog svega što je ona nosila sa sobom: mirise, okuse i slike iz njegovog djetinjstva, iz sela koje je ostavio prije mnogo godina. U njegovom pogledu vidjela sam tugu, ali i ljubav prema svakom dijelu tog dijela brdovitog Balkana, gdje je proveo dvadeset godina svog života.
Dok je obrisao suzu, tetka Hajruša je izvadila flašu vode i pruži mu je. „Jule, proguni,“ rekla mu je, pružajući flašu tako da je on mogao da je dohvati s kauča. Pogledao je u flašu, nasmijao se kroz suze i reče: „Šta da progutam?“ – začudjeno će, a Hajruša mu je odgovori: „Vodu sa studenca.“
Studenac je bio najhladniji izvor u njihovom selu. Taj gutljaj vode nije bio obična voda. To je bila voda koja je nosila uspomene, koja ga je vratila kroz vrijeme, kao da je sve ponovo proživljavao. Pijući tu vodu, mogla sam vidjeti kako se osjetio okrijepljen, kao da se vratio u mladost, u one dane kada je bio bezbrižan, kada su brda i livade Goduše bili njegov život..
Samo što je popio posljednji gutljaj vode, tetka Hajruša iz torbe izvadi duhan i polako motajući cigaru maše glavom kao da hoće da mu zaustavi patnju, baš kao što je to uvijek radila kada bi ga vidjela nervoznog. Pogledali su se, i kao da su oboje razumjeli da im je taj trenutak bio dragocjen i poseban, bez riječi. Tetka mu dodade cigaru, a on je sa lijevim rukom na prsa, uze desnom rukom sa osmijehom, veseo sretan. Zapalili su oboje, povukli prvi dim i samo tiho sjedili, uživajući u toj jednostavnosti a sreći.
Miris duhana i dim što se polako dizao i primao šašovcima plafona zajedno s mirisom kruške jerebasme, ispunili su sobu. U tom trenutku, čini se da su svi prošli dani, sve godine nostalgije, tuge i sreće stali u jednu cigaru i jednu krušku. Zajedno su bez riječi rekli sve jedno drugom, kao da ih je sve ono što su izgubili i pronašli kroz život povezalo u tiho razumijevanje.
Esma (Jusufova) Lukač Muratović

“FK PETNJICA” NE MORA DA BRINE ZA SVOJU BUDUĆNOST: VIŠE OD 100 DJEČAKA NA STADIONU U GUSARAMA

0

Protekle sedmice,na stadionu u Gusarama, najmlađi članovi Fudbalskog kluba Petnjica, dječaci rođeni 2011. godine i mlađi, ugostili su svoje vršnjake iz FK Ibar iz Rožaja i Akademije Gusinje iz Gusinja.

,,Najmlađe kategorije našeg fudbalskog kluba,djecaci 2011,2012,2013,2014 i 2015 godiste,trenutno broje 40 članova,sto je svakako podatak za ohrabrenje,da nas fudbalski klub ima svoju buducnost.
Evo već dva mjeseca naši djecaci marljivo rade sa svojim trenerom Anelom Muratovicem, kako bi u narednom periodu predstavljali nas fudbalski klub kroz različite uzrasne kategorije.
Utakmice sa Fk Ibar i Akademijom Gusinje su bile pravi praznik za oči, kada je u dva dana, na terenu u Gusarama svoje fudbalsko umijece pokazalo preko 100 dječaka, raznih uzrasta, iz Petnjice, Rozaja i Gusinja.
U narednom periodu,nasi dječaci će odmjeriti snage sa vršnjacima iz Akademije Berane, OfK Berane i našim prijateljskim klubovima iz Bijelog Polja,a biće i učesnici velikog turnira mladjih kategorija u Rožajama.
,,Našim djecacima želimo puno uspjeha u radu uz zelju da nas naredne godine,akobogda,dostojanstveno predstavljaju u pionirskoj ligi Udruzenja klubova Sjever”, saopšteno je iz Uprave FK Petnjica.
ERIS BABAČIĆ

OBILJEŽEN DAN OSNOVNE ŠKOLE “MAHMUT ADROVIĆ” U PETNJICI (FOTO)

0
OŠ “Mahmut Adrović” u Petnjici dana 16.09.2024.godine obilježila Dan škole. Ime ovog istaknutog Bošnjaka, borca za pravdu i borbu protiv fasizma utisnuto je na tabli ulaza škole negdje poslije Drugog svjetskog rata, a zasigurno ponosno stajalo sve ove godine. Iz ovih školskih klupa izašli su brojni doktori nauka, magistri, istaknute ličnosti. Sve ovo bio je povod da razgovaramo sa direktorom ove osnovne škole Almirom Pljakićem.
“Škola je taj naziv dobila negdje poslije Drugog svjetskog rata, a u kontinuitetu škola postoji od 1921. godine, iako prvi pisani podaci govore da je školstvo na prostoru Gornjeg Bihora počelo odlaskom Osmanlija, negdje oko 1914. godine. To ne znači da se stanovnici ovog kraja nisu školovali i prije, jer su i tada postojale organizacije koje su se bavile isključivo obrazovno-vaspitnim temama, odnosno obrazovanjem naroda ovog kraja”, ističe Almir Pljakić.
Škola trenutno broji oko 150 učenika sa četiri područna odjeljenja koja su u sistemu ove obrazovne institucije.
“Sloga kuću gradi, a perspektiva je uvijek u mlađem kadru koji donosi potrebne savremenije inovacije u obrazovni sistem, završava Pljakić.
“Podmlađujemo kompletan svoj kadar. Imamo veoma mladu ekipu razredne nastave, imamo i u predmetnoj nastavi jedan dobar tim.Takođe, vannastavno osoblje je dio našeg tima i bez njih nastavni proces u našoj ustanovi ne bi bio zaokružen. Mogu da se pohvalim da naša škola generacijama unazad ima veoma dobre i obrazovane nastavnike. Iz ovih prostorija sam izašao i ja kao osnovac, a tu je i na stotine visokoskolaca, desetine magistara, kao i doktora nauka. Zaista mogu da kažem da je Bihor bio rasadnik tih, “sijača prosvjetne misli”. Nastavnici vrhunski i adekvatno obavljaju svoj dio posla”, završava Almir Pljakić.
ERIS BABAČIĆ

BIHORSKO KULTURNO LJETO: ODRŽAN TURNIR U STONOM TENISU LICA SA INVALIDITETOM (VIDEO)

0
U proteklih nekoliko dana u okviru XI Bihorskog kulturnog ljeta održan je turnir u stonom tenisu i pikadu u organizaciji NVU ,,Lica sa invaliditetom Petnjica” na paltou ispred Lovačkog doma u Petnjici.
Turnir je brojao 12 takmičara, takmičari su imali priliku da se prijave za dva individualna sporta, pikado i stoni tenis. Pored učesnika iz Petnjice, učećše u Turniru su uzeli i takmičari iz drugih crnogorskih gradova: Nikšić, Plav, Berane i Rožaje.
Takmičari su imali priliku da se bore za prva tri mjesta, koja su nosila nagrade u vidu pehara i medalje.
Pikado:

1. Muhamed Kalač
2.Branko Đurović
3. Zoran Đurđić

Stoni tenis:
1. Sadik Taraniš
2.Denis Ramdedović
3.Anida Ramović

Jedan od organizatora i predsjednik NVU,,Lica sa invalididtetom” Petnjica Denis Ramdedović je istakao zahvalnost prema lokalnoj samoupravi na pomoć u organizaciji, kao i Centru za kulturu Petnjica.
VIDEO NA LINKU: 
ERIS BABAČIĆ