U proteklim danima, Komunalno preduzeće aktivno je radilo na nekoliko lokacija na području opštine Petnjica.
“Izašli smo u susret firmi Crnagoraput – Štrabag i privremeno sanirali dva velika oštećenja na magistralnom putnom pravcu u Podvadama i regionalnom putnom pravcu u Trpezima.
Takodje smo radili na lokalnom putnom pravcu Petnjica-Godočelje, uklonili zid koji se srušio na put i znatnom dužinom istog putnog pravca iskopali kanale za odvodnjavanje atmosferskih voda.
Radovi na tom putnom pravcu se nastavljaju i danas, kao i u narednih dana”, kazali su iz petnjičkog Komunalnog preduzeća.
Humanitarna akcija koju je sa grupom prijatelja pokrenuo Mirsad Hadrović, a u saradnji sa portalom Radija Petnjica, juče je privedena kraju.
Samohrani otac troje maloljetne djece sa Savinog Bora, Muhamed Rastoder, zbog teške životne situacije i podizanja troje djece, nije u mogućnosti da se posveti obezjeđivanju novčanih sredstava potrebnih za pristojan život svoje djece.
Da problem bude još veći, po osnovu zakona njemu je ukinuta novčana nadoknada koju se primao a koja mu je itekako značila za kućni budžet samo zbog toga što je zakonom predviđeno da lica na koja se vodi zemlja, ne mogu da je ostvare. Muhamed nije u mogućnosti zbog djece da obrađuje zemlju i sve žalbe koje je pisao ministarstvu, bile su neuspješne.
Zahvaljujući humanosti Bihoraca, kako sa područja opštine tako i dijaspore, njegova djeca su dobila nove mobilne telefone, tablet, novi TV uređaj, internet modem sa plaćenih šest mjeseci računa i sada, Mirnesa (11), Dženana (9) i Mirza (8 godina), imaju skoro pa sve ono što imaju njihovi vršnjaci i sada mogu neometano da prate online nastavu. Kako je izjavio Mirsad Hadrović prilikom uručivanja poklona, desilo se jedno pravo malo čudo i da se postiglo barem 80% onog što se bilo zamislilo.
„Za manje od mjesec dana, uspjeli smo da prikupimo nekoliko hiljada eura i to ćemo investirati u kuću i za njihov svakodnevni život. Obećali smo i tehničke stvari i to smo završili zahvaljujući dobrim ljudima. Kao i mnoge druge akcije, i ovu možemo računati uspješnom i zaista su Bihorci, i oni koji nijesu Bihorci a uključili su se u ovu akciju, pokazali tu dimenziju svoje humanosti. Ovo je priča naša, svih nas. Naprotiv, pratićemo situaciju i dalje stanje ove porodice. Opremićemo drugi sprat kuće da tu bude malo više komfora“, istakao je između ostalog Mirsad Hadrović.
Ono što ostaje to je da nadležna institucija, Ministarstvo rada i socijalnog staranja, iznađe rješenje i mogućnost i da obezbijedi Muhamedu Rastoderu stalno mjesečno primanje kako bi sa te strane bio rasterećen i mogao da se posveti uzgajanju i odrastanju svoje djece. „Ova akcija ne amnestira državu.
Država je dužna da vodi brigu o socijalno ugroženim građanima. Nećemo stati, slaćemo zahtjeve prema ministarstvu. Ovdje su u pitanju siročad“, naglasio je Mirsad Hadrović.
Akciji pomoći, među brojnim humanim ljudima, priključila se i petnjička lokalna uprava i predsjednik opštine Samir Agović a svoj doprinos su dali kupovinom novog mobilnog telefona za jedno od troje djece.
Regionalni putni pravac Berane – Trpezi – Kalači, zbog visine snježnog prekrivača i lošeg održavanja od strane službe koja je zadužena za ovu dionicu, put se nalazi u lošem stanju kada je u pitanju odvijanje saobraćaja.
Kako su javili portalu radija učesnici koji često koriste ovaj putni pravac, radi se visini snijega sredinom kolovoza koji nije uklonjen pa postoji problem prilikom saobraćaja da niži automobili, na nekoliko kritičnih mjesta, donjim dijelom automobila kače snijeg koji je skoro pretvoren u led.
Juče je u Petnjici, u organizaciji Centra za kulturu i Opštine Petnjica, održano VII Opštinsko takmičenje recitatora za osnovne i Srednju mješovitu školu.
Takmičenje je otvorio predsjednik opštine, Samir Agović koji je izrazio zadovoljstvo što i u prilikama izazvanim pandnemiiom, uz poštovanje epidemioloških mjera, Centar za kulturu organizovao tradicionalnu manifestaciju takmičenje recitatora škola sa područja opštine. „Književnost odnosno poezija kroz ljudsko trajanje i civilizaciju uvijek je izdvajala one koji su najbolje pisali stihove i kazivali ih. U mnogim epohama mnoge revolucije i mnogi pokreti su nastajali upravo zato što su bili nadahnuti književnošću, odnosno poezijom. Želim da vaša poezija, koju ste vi kazivali nadahne vaše drugare i sve nas da jedino znanjem i umjetnošću možemo naprijed“, istakao je između ostalog Samir Agović na otvaranju.
Tročlani žiri u sastavu profesorka maternjeg jezika Samira Rastoder iz Rožaja, profesorka matenjeg jezika Irena Ivanović iz Berana i Izet Erović iz Bijelog Polja, dugogodišnji prosvjetni i kulturni radnik. Učešće u ovogodišnjem takmičenju je uzelo 28 takmičara koji su bili podijeljeni u tri kategorije: I – kategorija od I do V razreda, II – kategorija od VI do XI razreda i III – kategorija Srednja mješovita škola u Petnjici.
U I – kategoriji, prvo mjesto je osvojila Ajša Latić učenica IV razreda OŠ „Mahmut Adrović“ iz Petnjice, drugo mjesto je pripalo Minei Adrović najmlađem takmičaru (II razred) OŠ Savin Bor a treće mjesto je osvojila Nejla Latić, učenica V razreda OŠ „Mahmut Adrović“ iz Petnjice
Kategorija od VII do XI razreda, prvo mjesto je osvojila Amini Kočan, učenici VII razreda OŠ „Mahmut Adrović“ iz Petnjice, drugo mjesto je pripalo Azemini Skenderović, učenici VII razreda OŠ „Trpezi“ dok je treće mjesto osvojila Alma Adrović, učenica VI razreda OŠ Savin Bor.
U kategoriji Srednje mješovite škole, prvo mjesto je osvojila Hana Muratović učenica III razreda srednje ekonomske, drugo mjesto je pripalo Šejla Huremović učenici IV Gimnazije dok je treće mjesto osvojila Almina Ličina učenici II razreda Ekonomije.
Organizator je pobjednicima obezbijedio prigodne nagrade.
Predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović je u emisiji Hronika Petnjice demantovao navode da ide za Tursku. On je rekao da to nikada nije izjavio.
“Tvrdim da to nikada nijesam izjavio, jer želim da živim ovdje, moj cilj je moj Bihor, Berane, moja Crna Gora. Imao sam kada i gdje da odem. Ostao sam ovdje i devedesetih, danas sam ovdje i planiram da do kraja svog života ostanem u Bihoru”, rekao je Agović.
Uvodna tema bile je sumiranje aktivnosti u toku prethodne zime.
ZIMU ISKORISTILI ZA PRIPREMU ZA GRAĐEVINSKU SEZONU
Predsjednik Agović je istakao da je lokala uprava zimski period iskoristila u pripremama i izradi projekata, strategija i planova za predstojeću građevinsku sezonu. On je dodao da će rezultati rada veoma brzo biti vidljivi.
„Naše aktivnosti su bile permanentne na održavanju puteva u zimskim uslovima. Ponosni smo na to što smo uspjeli, bez obzira na stanje u Komunalnom preduzeću, gotovo dotrajalu mehanizaciju ali smo uspjeli da održimo čiste puteve“, kazao je Agović.
On je istakao da je prvog aprila, na dan HMZ u Crnoj Gori u Petnjici otvorena jedinica za Hitnu i medicinsku pomoć.
„Imali smo zadovoljstvo da prvog aprila u Petnjici otvorimo jedinicu za HMZ. Želim još jednom da se zahvalim svima koji su pomogli da se otvori Hitna pomoć u Petnjici, najprije državnim institucijama, ali i našim donatorima“, kazao je Agović i istakao da je proces otvaranja tekao sporo.
On je najavio da će lokalna uprava raditi na tome da Petnjica dobije i Dom zdravlja.
Za predstojeću građevinsku sezonu, Agović je istakao da postoji niz projekata za čiju realizaciju očekuju podršku državnih instituacija.
OČEKUJEMO POMOĆ DRAŽVE ZA VELIKE PROJEKTE
„Svjedoci ste da smo, čim su vremenske prilike dozovlile, počeli izgradnju i adaptaciju prostora na gradskom stadionu, gdje smo iskoristili dobru volju FS i Dejana Savićevića da nam pomogne sa 30 hiljada eura. Opština je uložila pet hiljada eura, a očekujemo donaciju od pet hiljada eura kako bi zaokružili finansijsku konstrukciju na stadionu.
Kada je u pitanju razvoj infrastrukture, već smo nekoliko tendera raspisali i očekujemo po okončanju te procedure, da će se nastaviti radovi na uređenju terena. U završnoj fazi smo za tender za izgradnju rasvjete i trotoara i na uređenju centra Petnjice.
Sredstva smo obezbijedili iz lokalnog budžeta u iznosu od 150 hiljada eura, tako da očekujem da ćemo brzo imati izvođača radova na terenu. Takođe smo obezbijedili 30-tak komada sitne mehanizacije za poljoprivrednike gdje će opština participirati sa 60% sredstava”, rekao je Agović i dodao da će lokalna uprava nastaviti sa projektima koji se finansiraju iz kapitalnog budžeta CG.
“Ovdje mislim na završetak radova na izgradnji biljnog prečišćivača, a napominjem da je preko 60% radova. Čekamo da konačno bude realizovan i projekat izgradnje transfer stanice. Prije nekoliko dana su započete aktivnosti na tom projektu, a sredstva su obezbijeđena preko EU fondova prekogranične saradnje. Ovim će se stvoriti pretpostavke da bude manje otpada na našim livadama, rijekama ali i pod uslovom da se naši građani odviknu da odlažu otpad tamo gdje mu nije mjesto”, rekao je predsjednik opštine.
NASTAVLJAMO MODERNIZACIJU LOKALNIH PUTEVA
On je najavio da će biti nastavljeni radovi na modernizaciji lokalnih puteva.
“Ono što u ovom trenutku mogu da kažem to je da su sigurna jedino sredstva koja smo opredijelili lokalnim budžetom. Sve ostalo ćemo vidjeti kako će biti. Neizvjesno je kolika i kakva će biti podrška sa nivoa države. U nacrtu Budžeta nema jasnih pozicija i finansijskih opredjeljenja za našu opštinu. Mi ćemo insistirati da sredstva za Petnjicu budu opredijeljena za nastavak dinamičnog razvoja. Nema ni jedan razlog da tako ne bude, osim ukoliko ne bude drugačijih stavova i opredjeljenja prema opštini Petnjica, ali mislim da Petnjica zaslužuje da ima podršku u kontinuitetu, jer se Petnjica tretira kao vrlo slabo razvijena zbog višedecenijskog zastoja u razvoju“, istakao je Agović.
On je govorio i o električnoj energiji i problemu čestih nestanaka struje u opštini.
NE MOŽEMO DA UTIČEMO NA POBOLJŠANJE NAPAJANJA STRUJOM
“Lokalna uprava ne može da utiče mnogo na te stvari, ali smo poslali veliki broj dopisa nadležnima. Ubijeđen sam da ne bi bilo kvarova da su elektro vodovi osigurani prije dolaska neveremena”, kazao je Agović.
Tema razgovora bili su razvojni projekti, kao što su putevi Petnjica-Bioča, Podvade-Kalače, Petnjica-Tutin.
“Imali smo intezivnu komunikaciju sa Upravom javnih radova kada se tiče projektne dokumentacije Petnjica-Bioča. Opšta je konstatacija da se suviše dugo otegla izrada glavnog projekta. Dobio sam uvjeravanja da će se projektna dokumentacija vrlo brzo završiti.
Kada je u pitanju drugi putni pravac, Podvade-Kalače, mi smo to kandidovali kao prioritet i očekujem da će se nastaviti rekonstrukcija regionalnog puta R20. Vjerujem da će se u ovoj godini aktivnosti na toj dionici nastavaiti i do kraja godine očekujem završetak dijela puta do Rudeša.
USKORO PROJEKTNA DOKUMENTACIJA ZA PUT PETNJICA – BOR
Očekujemo snažni podršku za infrastrukturne projekte, jer su oni važni za razvoj Petnjice. Sa lokalnog nivoa radimo na trećem putnom pravcu, koji će u perspektivi povezati Petnjicu i Tutin.
Izdvojili smo sredstva za izradu projektne dokumentacije za putni pravac Petnjica-Bor i radićemo u nekoliko faza. U prvoj fazi izdvojili smo 25.000 eura za izradu projektne dokumentacije i očekujem da će uskoro biti završeno”, kazao je predsjednik Agović.
U opštini Petnjica, trenutno ima šesnaest klizišta na četiri putna pravca – Petnjica-Mraj brdo, Petnjica-Bioča, Petnjica-Savin Bor i lokalni putevi u Trpezima i Vrbici.
“Učinićemo sve što je u našoj moći da saniramo klizišta kako bi se nesmetano odvijao saobraćaj. Opština u ovom trenutku nema sredstva za sanaciju i obratiće se nadležnim institucijama za pomoć”, kazao je Agović.
Nakon infrastrukturnih tema predsjednik je govorio o aktuelnim političkim temama.
“Budžet nije još usvojen. U nemogućnosti smo da koristimo sredstva za razvojne projekte. Mi smo nastojali i bili intezivni u komunikaciji i kandidovanju projekata. Nismo dobili povratnu informaciju ni sa jedne adrese. Žalim što našim građanima po prvi put u ovo doba godine ne mogu da predstavim jasnu situaciju i ne mogu biti precizan kako ćemo i koliko podršku ćemo dobiti iz kapitalnog budžeta.
Naša potraživanja su realne potrebe i ne tražimo višak samo tražimo da se završi započeto, a tek onda da razmišljamo o novim projektima”, kazao je predsjednik Agović.
DIJASPORA DOKAZALA LJUBAV PREMA CRNOJ GORI
Predsjednik se dotakao aktulene teme a to je najava Vlade Crne Gore da iseljenicima, odnosno dijaspori oduzme pravo glasa u Crnoj Gori.
“Moram da vam kažem da sam vrlo zabrinut sa takvim najava i takvim projekcijama. Najprije, ne vidim razlog zašto se u ovom trenutku otvara to pitanje. Druga stvar koja je vrlo važna i bitna jeste da nije bilo apsolutno potrebno da se ulazi u nešto što bih ja nazvao veliki rizik ne samo ljude koje potencijalno mogu izgubiti pravo glasa već ili pravo na državljanastvo, nego i zbog Crne Gore. Vjerujem da je svima u Crnoj Gori poznato da nije naša dijaspora ta koja je u nekim krugovima obilježena kao glavni krivac što je 2006. godine Crna Gora postala suverena. Mislim da svako ko tako misli, itekako griješi. Naša dijaspora je pokazala sve ovo vrijeme da je izuzezno vezana za Crnu Goru, za jedinu domovinu i za sve projekte koji su se ticali humanitarnih aktivnosti i ekonomskog razvoja Crne Gore itekako ogroman doprinos bio naše dijaspore. Svakako da je Petnjica kao opština poznata po tome da ima brojnu dijasporu i sasvim je sigurno ukoliko bi se ovakve najave obistinile, da veliki broj naših ljudi bio pogođen time da nema pravo glasa, nema pravo na državljanstvo a ja odgovorno tvrdim znajući i boraveći često u našim klubovima po zapadu i u kontaktima i raznim sastancima, okruglim stolovima, da veliki broj naših ljudi nema državljanstvo države u kojoj sada trenutno živi. Dakle, ne možemo govoriti da imaju dvojna državljanstva i da ih skrivaju. Ogroman broj ljudi je isključivo vezan za Crnu Goru i Crna Gora im je jedina domovina. Znam jedno da je praksa u Evropu, pa i u tim državama gdje je anglo-saksonska demokratima najviše razvijena, da mnogi ljudi imaju pravo glasa u državama u kojima žive na lokalnim izborima ali da svakako glasaju u svojim matičnim država na izborima koji se tiču nivoa ili lokalnog nivoa. I to ništa nije smetnja. Mislim da takav model mora da slijedi Crna Gora bez obzira na današnju situaciju i pokušaj da se na neki način ignoriše ovaj stav naših ljudi iz dijaspore koji se energično odupiru protiv toga. Naravno da imaju našu podršku, lično i moju i lokalne uprave. To su temeljna prava, to su prava koja ne smije niko da naruši. Dobro znamo das mo ovdje često imali prilike da razgovaramo sa našim ljudima i svjedoci smo koliko je naša dijaspora spremna bila i ulagala u ekonomskom smislu za razvoj Crne Gore. Mnogo je hotela, motela napravljeno po primorju. Mnogo je napravljeno turističkih kapaciteta, od Ulcinja, Bara i Budve. To su zaista višemilionske investicije. Mislim da bi, ako bi se desilo ovo što se danas zagovara, mnogi ljudi bili ljuti na takav stav, da bi svoj novac, a to bi bilo velika šteta, ulagali u neke druge prostore. Ja mislim da o izmjenu i dopunama ovog zakona i o državljanstvu i o prebivalištu, mora se poves temeljna i suštinska javna rasprava gdje će se morati uvažiti ovi argument i argument ljudi koji apsolutno imaju pravo za ova koja se bore jer su to fundamentalna ljduska urođena prava. Ne možemo govoriti ni okakvim zamjenama teza. Ovdje se isključivo radi da će najveći broj ljudi u Crnoj Gori, koji su u dijaspori, upravo iz ovih područja kao što je Petnjica, Bijelo Polje, Plav i Gusinje, izgubiti to pravo i to pravo zaista bi bilo nepravedno prema njima jer su pokazali da vole Crnu Goru i da oni smao pomažu Crnoj Gori. Sjetimo se samo početak pandemije. Sjetimo se samo koliko je bilo humanosti kod tih ljudi da su samoinicijativno se organizovali i pružili podršku. Ne samo u Petnjici, već i u Crnoj Gori. Takvi ljudi su nam potrebni i takvi ljudi nam trebaju. Mi smo svjesni da ti ljudi nijesu otišli zato što su željeli da odu nego sui z određenih razloga, ekonomskih, političkih, bezbjedonosnih, odlazili sa ovih prostora ali se nikada nijesu odvojili od svoje države, od svog zavičaja i ja, uvijek sam zaista bio oduševljen i to ću vazda činiti njihovim odnosom prema zavičaju, prema Crnoj Gori i njihovoj spremnosti da nam pomognu. Postoji razlika u prebivališti i boravištu. Naši ljudi borave tamo ali naši ljudi nemaju pravo glasa. Prva/druga generacija, ne govorim o trećoj generaciji, ne govorim o ljudima koji su rođeni tamo, ne govorim o ljudima koji su integrisani tamo u potpunosti. Naši ljudi su vezani za Crnu Goru i naši ljudi su vezani za ovaj prostor tako das am energično protiv i na takve diskriminacije ukoliko se to desi. Bio sam zagovornik i termina dijaspora. Mislim da je to adekvatan termin, da je opšte prihvaćen termin i u EU i u demokratskom svijetu a da ovo što se desilo sa terminom iseljenici, najviše sada može da posluži ovoj drugoj opciji koja zagovara da ti ljudi nemaju nikakve veze sa Crnom Gorom i da praktično nemaju nikakve veze. Ta jezička varijacija, po mom mišljenju, nije prikladna i mislim das mo trebali da zadržimo termin dijaspora i da je to nešto što je opšte prihvaćeno i što se u EU itekako razumije i tumači i što je opšte prihvaćeno. Zaključiću time, dobro je što je sada vlada odustala od toga. Očekujem da to bude zaista iskren stav da se ne žuri po tom pitanju i da se nevraća u makar onom obimu i onom nagovještaju da će doći do takvih promjena važećih zakonskih propisa”, istakao je Agović koji je prokomentarisao da ministar Sekulović povodom izjave da dijaspora sebi pomaže, istakao da minister nema pravovremenu informaciju. “Jedna takva informacija nije adekvatna posebno nije adekvatna u uslovima kada su ljudi najviše iskazali potrebu da pomognu Crnoj Gori, kada je bilo najteže. Tako da ili nema dobru namjeru ili nema dobre informacije. Mi imamo te informacije. Mi smo jedina opština koja na kvalitetan način sarađuje sa dijasporom i u posjedu smo svih tih informacija koje su relevantne i koje su apsolutno tačne tako da je mnogo toga i zaista mi je žao što se nikada nije na pravi način vrednovao to što je uradila dijaspora u ekonomskom i humanitarnom smislu u kvalifikaciji, obimu, stepenu i načinu pomoći prema Crnoj Gori i prema ljudima koji žive u Crnoj Gori. Mi to u opštini Petnjica imamo i mi smo veoma zahvalni. Vladamo dosta preciznim podacima i posebno ističem ono što su hamanitarne aktivnosti naše dijaspore. To je veliko a sve ostalo što se tiče ekonomskog patriotizma, izgradnje turističkih kapaciteta na primorju, mislim da to najviše pogoduje budžetu Crne Gore. Vrlo dobro znamo kako se puni budžet, kako se kroz realizaciju određenih projekata kroz system, finansijsko stanje u Crnoj Gori popravlja kroz svježi novac koji dolazi od strane naše dijaspore”, istakao je Agović.
NEĆE BITI POLITIČKIH PROMJENA U PETNJICI
Oni su pokazali da vole Crnu Goru i konstanto je pomagali u kriznim situacijama”, kazao je Agović.
Predsjednik je takođe podsjetio da je u Petnjici ovo izborna godina kao i da u Bihoru neće biti političkih promjena.
“Još uvijek je rano da se govori o lokalnim izborima, ali vjerujem da su naši građani upoznati sa svim prilikama u Petnjici i Crnoj Gori i da će to biti presudno za njihov treći izbor u opštini Petnjica”, rekao je na kraju Agović.
Dio centra Petnjice, danas će ostati bez vodosnadbijevanja u terminu od 10 do 11h
Iz Komunalnog preduzeća, saopštili su da zbog kvara na vodovodu kod džamije i zamjene dotrajalih ventila, dio Petnjice koji se snabijeva tim cjevovodom, danas će ostati bez vode u terminu od 10 do 11 časova.
Proteklog vikenda na Savinom Boru, u neposrednoj blizini osnovne skole, bačen je dio uginule svinje.
Jedan od mještana se zatekao na licu mjesta, fotografisao i slike poslao portalu radija.
Na fotografijama se vidi da je riječ o domaćoj svinji. Prednji, glaveni i grudni se jasno vidi a očevidac tvrdi da se takođe jasno vidi da je zadnji dio tijela odsječen.
Kako je ostatak svinje završio pored škole i šta je sa ostatkom, to ostaje misterija.
U Zdravstvenoj stanici Petnjica u toku je vakcinacija građana opštine Petnjica od infekcije COVID-a 19.
Tokom vakcinacije u Zdravstvenoj stanici Petnjica, građani imaju mogućnost da se vakcinišu kineskom vakcinom Sinopharm i Astra Zenekom.
U razgovoru za portal Radija Petnjica, nadležni u Zdravstvenoj stanici u Petnjici kazali su da je trideset pacijenata primilo prvu dozu kineske vakcine, koji su takođe izvršili revakcinaciju i to je ukupno šezdeset doza kineske vakcine, dok je 60 pacijenata primilo prvu dozu vakcine Astra Zeneka i njihova revakcinacija će biti u prvim danima maja mjeseca.
Iz Zdravstvene stanice Petnjica istakli su da poslije primanja vakcina zaštite od COVID-a 19, nije bilo neželjenih dejstava i da se građani, koji su primili vakcine osjećaju dobro.
Iz Zdravstvene stanice kazali su da su zadovoljni odazivom građana za vakcinaciju kao i dinamikom na koji način se izvodi vakcinacija u Petnjici.
Zainteresovani građani opštine Petnjica za primanje vakcine u zaštiti od COVID-a 19, mogu se javiti svom izabranom doktoru.
Juče su fudableri Petnjice u gostima savladali ekipu Gusinja sa 5:1.
Nakon prošlog četvrtka kada su deklasirali Brskovo (7:1), Petnjičani nastavljaju sa pobjedničkim nizom i čvrsto grabe ka baražu koji vodi do druge lige.
U jučerašnjoj utakmici najraspoloženiji za igru je bio mladi desni bek, Sava Pešić, koji je postigao dva gola od kojih je jedan posebno atraktivan, postignut popularnim “makazicama”.
Sa dva pogotka mu se pridruzio i napadač petnjičana, Stefan Ćulafić. Svoj prvijenac za Petnjičane postigao je Ivan Tomašević, novajlija u timu, prelijepim golom iz slobodnog udarca.
Domaćin je uspio da u jednom trenutku smanji na 2:1 ali to je bilo sve.
Na kraju konačnih 5:1 za nastavak pobjednicke serije. U sledećem kolu, u subotu, FK Petnjica u Gusarama dočekati ekipu Pljevalja.
Magistar ekonomije iz Rožaja Seid Hadžić novi je direktor Uprave za saradnju sa dijasporom, saznaje Standard. On će zamijeniti dosadašnjeg direktora Predraga Mitrovića i biće u VD stanju do daljnjeg.
Hadžić je potpredsjenik Stranke pravde i pomirenja
SeidHadžić, rođen je 14. 03. 1986. godine u Rožajama. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu dok srednjoškolsko obrazovanje nastavio u Novom Pazaru i kao učenik generacije završio je medresu “Gazi Isa – beg ”.
Diplomirao je na fakultetu za Menadžment i poslovnu ekonomiju 2009. godine, na Internacionalnom Univerzitetu u Novom Pazaru. Nakon završetka osnovnih upisao je i master studije koje je okončao master radom na polju klasterizacije i poslovnog udruživanja.S tudent je treće godine doktorskih studija.
Svoje poslovno iskustvo počeo je u privatnom sektoru kao menadžer međunarodnog poslovanja, nakon toga je radio na funkciji pomoćnika menadžera kancelarije Sandžačke biznis asocijacije. Sekretar je Fakulteta za islamske studije bio šest godina, a sada na pomenutom Fakultetu trenutno obnaša funkciju menadžera.
Prema zvaničnoj biografiji, bavi se biznisom, uspješno rukovodi preduzećem koje je osnovano kao produkt udruženog kapitala, ideja i iskustva.
