Na vijest o smrti bihorskog Don Kihota: ZBOGOM DOBRI ČOVJEČE, HAĆIME DURAKOVIĆU

0

Prije dva dana je u Rožajama, u Crnoj Gori, u 94. godini života, preselio na pravedniji svijet poznati Bihorac, koji je podjednako živio u Bihoru i Rožajama – Haćim Duraković, rođen u selu Trpezi, opština Petnjica.
Iako mu je kao diplomiranom ekonomisti, odmah po završetku studija, a i kasnije, nuđeno da ode iz zavičaja i nuđeni mu razni poslovi u struci širom Crne Gore – on se vjerno držao svog rodnog Bihora, gdje je cijeloga života osmišljao razne programe i iz sve snage podupirao razvoj ovoga kraja.

Haćko je bio očit primjer kako se i koliko treba svako od nas boriti da opravdamo postojanje na ovom svijetu. On je, zanemariši koliko će ga šta koštati, davao sve od sebe da se život u Bihoru pomjeri nabolje.
Otvarao je mini fabričke pogone, zamljoradničke zadruge, borio se za iskorištavanje hidropotencijala rječica iz zavičaja i duboko vjerovao u uspjeh onoga što je radio.

Bio je jedan od devet sinova oca Šefta, imučnog Bihorskog gazde, za koga je znala cijela Crna Gora i Sandžak.

Za vrijeme kralja Aleksandra, kome bi se u Kraljevini rodio deveti sin – dobivao je od kralja kumstvo, pa kada se i Šeftu rodi deveti sin Haćim – za kuma dobi lično kralja Aleksandra.

U ovom našem kratkom, prolaznom životu u više navrata sam se sastajo sa Haćimom i bio u prilici da slušam njegove mudre poruke koje su se duboko ticale života u bihorskim vrletima.
Bio mu je poseban užitak leći na livadi i odspavati… i na taj način se sve više priblažavao rodnoj grudi, vjerujući kako je čovjeku svoj zavičaj najtopliji dušek.

Haćim Duraković

Zbogom dragi Haćime.
I danas teku tvoje bistre rijeke – potočanjke; tvoja  Popča, tvoja Radmančica, tvoja Vrbička i tvoja Trpeška rijeka, žubore između bihorskih brda, a kao da plaču, ili te uspavljuju u tvoj vječiti san.
Faiz SOFTIĆ

HAKIJIN ZID NA PONORU, SVJEDOČANSTVO BORBE BIHORACA ZA EGZISTENCIJU

0

Za neke priče i nije potreban sagovornik. Dovoljno je samo stati pored onog što je čovjek za života napravio, i, eto priče.

I ne samo one novinarske, već one istinske, sudbonosne i životne priče koju jedan čovjek u borbi za egzistenciju, nesvesno napiše svojim radom.

Sve je u oku posmatrača.

Selo Ponor, zaseok Kožari, osim onog prepoznatog planinskog šarma, nosi sa sobom i priču kako su ljudi vodili borbu za stvaranje uslova kako bi održali svoju porodicu i domaćinstvo. Ako bi danas neki turista iz zapadne civilizacije, posjetio ovaj zaseok, već na samom ulazu prvo što bi pomislio to je da su mještani, atrakcije radi i obogaćivanja svoje tursitičke ponude, napravili mini kopiju Kineskog zida.

Međutim, taj prvi utisak se gubi onog momenta kada se stane tik uz Hakijin zid i baci pogled sa jedne i druge strane – dok na jednoj su šiblje, kamenje i drače, na drugoj strani dominira travnata površina, livada…

Činjenica je da je život na selu neizvjestan i težak a imanje na selu značilo je pouzdano utočište u svako doba. Posebno je težak bio ljudima na prostorima gdje obradivog zemljišta nije bilo dovoljno. Morali su da ulože ogromnu fizičku snagu, da vade kamenje nebi li dobili obradivu površinu.

Znao je to Hakija Kožar. Stoga je, u nedostatku obradive površine, svoje imanje bogato kamenom krečnjakom, narodski rečeno – trijebio. Kamen po kamen, mali/veliki, nosio je Hakija i naslagao bez vezivnih sredstava duž svog imanja ne da bi se ogradio od komšija, već da bi stvorio što više obradivog zemljišta. Taj napor je bio ogroman ali, želja da se obezbijedi, prehrani i podigne porodica, bila je jača od umora i težine kamenja.

Danas, dok posmatramo ovaj zid, svima nama oslikava tu energiju ljudi i njihovu borbu za bolje sjutra. Količina kamena koja je ugrađena u preko 300 metara zida duž imanja, govori nam da svaki izlazak iz kuće, domaćin bi iskoristio kako bi uklonio kamen i tako stvarao stopu po stopu zemlje za zasijavanje uglavnom žitarica koje su najpogodnije za ovo planinsko selo. Visina zida, njegova debljina i dužina, govore nam da je znao Hakija i za umor i da ga je zid naučio da odmori ali ne i da odustane.

Skoro pa svakodnevno, kamen po kamen sa imanja je nalazio svoje mjesto obodom. Trud, rad i energija ovog Hakijinog zida nam govori da je on vidio budućnost na selu a nije na odmet da podsjetimo da u nekim zapadnim zemljama, život na selu se smatra kao vrhunac aristrokratskog života. I za kraj, bude krivo čovjeku što se danas više pažnje posvjećuje onim zidovima koje su izgrađivali Rimljani u odbrambene svrhe nego li o ovim zidovima naših ljudi koji su slika teških vremena i borbi za život na svojim imanjima.

DENIS BOŽOVIĆ

(VIDEO) PETNJICA: POČELI RADOVI NA PUTU U ZASEOKU KOŽARI NA PONORU

0

Delegacija Opštine Petnjica na čelu sa Samirom Agovićem, predsjednikom opštine, u petak je obišla radove koji se izvode u zaseoku Kožari, na Ponoru.

Naime, riječ je o radovima koji se izvode na izmještanju dijela trase lokalnog puta. Tom prilikom, Agović je istakao zahvalnost dijaspori na uloženim sredstvima na davanju velikog doprinosa.

„Zajednički smo konstatovali da je izmještanje trase bilo nužno i građani će dobiti mnogo kvalitetniji put, bez pedencija i bez mogućnosti da u zimskim mjesecima bude sniježnih nameta i bez stvaranja ozbiljnih problema u zimskim mjesecima. Sa ovim aktivnostima nećemo stati i opština je dužna da omogne ovom mjestu. To smo radili i ranije, ali nastavićemo sa puno pažnje da pratimo situaciju na prostoru Ponora i da pomažemo, u skladu sa svojim mogućnostima, realne zahtjeve naših građana.

Želim da se zahvalim dijaspori koja je pokazala bezbroj puta, primjer kako se voli svoj zavičaj i svoje mjesto i da ljudima uopšte nije teško da budu solidarni i na visi zadatka“, između ostalog je istakao predsjednik Agović i saopštio da će lokalna uprava u toku ove godine pomoći građanima da riješe svoj dugogodišnji realni zahtjev kada je u pitanju asfaltiranje i izvjesno je da će ugraditi obećanih 500 metara asfalta.

U ime organizatora i rukovodioca akcije, Esad Kožar se zahvalio na posjeti i obećanju za 500 metara asfalta kao i svim ljudima iz dijaspore zahvaljujući i kojima su se prikupila sredstva u iznosu od 40 hiljada eura i radovi otpočeli.

DENIS BOŽOVIĆ

BEZ POSLJEDICA: KAMION SA GRAĐEVINSKIM MAŠINAMA SKLIZNUO SA PUTA

0

Da je put i putna infratruktura jedan od osnovnih uslova za život, pokazuje i primjer, tačnije slučaj na putu koji vodi prema Ponoru, koji se na sreću završio bez posljedica.

Naime, građevinska ekipa iz Berana koja treba da vrši proboj i nasipanje puta u zaseoku Kožara na Ponoru, prilikom transporta teških građevinskih mašina, skliznuo je sa kolovozne trake i završio pored puta.

Nakon intervnecije i vađenja mašine na kolovoz, bez posljedica su nastavili prema Kožari kako bi realizovali radove na dogovorenom projketu.

DENIS BOŽOVIĆ

KLIZIŠTE U PODVADAMA SE ŠIRI, UGROŽENA I DRUGA TRAKA

0

U iščekivanju idealnog rješenja za klizište na putnom pravcu Gusare – Podvade, građanima Petnjice ostaje da svakodnevno svjedoče kako se klizište širi.

Sada je već i golim okom vidljiva svakodnevna promjena na ovoj lokaciji tako da je upitno do kada će se moći koristiti druga traka za odvijanje saobraćaja iz bezbjedonosnih razloga.

Iz Bemax-a su najavili da rade na iznalaženju trajnog rješenja za ovu lokaciju.

D.B.

SANIRANJE ODRONA: RADIĆE POTPORNI ZID NA PUTU PREMA PECKU

0

Petnjčka lokalna uprava želi da iskoristi pogodne vremenske prilike pa je u fokus pažnje svog djelovanja stavila saniranje oštećenih putnih pravaca, klizišta i odrona.

„Na zahtjev MZ Radmance, radićemo na sanaciji odrona koji je ugrozio lokalni put Petnjica – Pecko. Naš stručni tim je obišao teren i dao svoje mišljenje kako i na koji način se kvalitetno može sanirati ovaj odron. Radi se o odronu kojeg je prouzrokovala rijeka Radmančica a kao najbolje rješenje opredijelili smo se da tu bude izgrađen potporni kameni zid jer se u praksi pokazalo da je, kako iz finansijskih tako i iz građevinsko-tehničkih razloga, ovakav pristup rješavanju problema najoptimalniji“, istakao je predsjednik opštine, Samir Agović i dodao da će nastaviti u kontinuitetu da rješavaju jedan po jedan problem kada je u pitanju sanacija klizišta i odrona kao i samih makadamskih puteva.

DENIS BOŽOVIĆ

ZAPOČETI RADOVI NA REALIZACIJI PROJEKTA “UREDIMO I ČUVAJMO DIVAN BAŠTU”

0

Nevladina organizacija „Centar za seoski razvoj”  iz Petnjice započela je realizaciju projekta uljepšavanje Divan bašte u Petnjici.

Predsjednik te nevladine organizacije Enver Rastoder kazao je za portal Radija Petnjica vodeći se željom i potrebom za vraćenjem sjaja Divan bašte da je realizacija projekta „Uredimo i čuvajmo Divan baštu počela sa realizacijom.

„Smatramo da je ovo način kako bi se uljepšala a pritom zaštitila Divan bašta,  kao i da opomenenmo nesavjesne vozače koji se automobilima parkiraju na platou Divan bašte.

Divan bašta je predviđena za prostor urbanog dijela i ona kao takva treba da bude u kojem se može prodivanit, a ne parkirati automobil“, kazao je Enver Rastoder.

„Vjerujem da ćemo sa još detalja upotpuniti njen izgled a zamoliću ovim putem Komunalnu policiju da povedu računa da se u narednom peridou ne devastira prostor Divan bašte.

Iznaći ćemo rješenje da uradimo nekoliko detalja, kao što je sadnja zimzelenog drveće iznad Divan bašte, da postavimo reflektor suprotno od Divan bašte, kako bi bila spremna za ljetnju pozornicu.
Nakon dužeg vremena, danas je  puštena voda na česmi u Divan bašti.
Danas su postavljene saksije, posadiće se još cvijeće, pa će Divan bašta u potpunosti zasijati i biti ukras Petnjice“, zaključio je predsjednik NVO „Centar za seoski razvoj“ Enver Rastoder.

Postavljanje novih saksija pomoglo je i Komunalno preduzeće Petnjice.

ENKO KORAĆ

 

U PETNJICI OTVORENA HIDROMETOROLOŠKA STANICA

0

Ispred administrativne zgrade u Petnjici, danas je otvorena stanica za mjerenje vremenske prognoze.

U naredom periodu, Petnjica će biti uvrštena na sajt Zavoda za hidrometeorologiju

Na otvranju prisustvovao je direktor Zavoda za hidrometeorologiju Crne Gore Luka Mitrović kao i predsjednik Opštine Samir Agović sa svojim saradnicima.

Predsjednik Opštine Samir Agović zahvalio se direktoru Zavoda za hidrometeorilogiju  na saradnji i podršci u otvarnaju stanice i kazao da će lokalna uprava i Zavod za hidrometeorologiju u naredom periodu imati još bolju saradnju.

„U kontekstu klimatskih promjena, našoj Opštini će značiti podaci koji se tiču klime i klimatskih dešavanja a u perspektivi želimo da otvorimo nekoliko hidoloških stanica.

Loklana uprava je nastojati da u ovoj situaciji pomogne i da zajedničkim naporima kako bi stvarali uslove i bili ravnopravni sa svim opštinama u Crnoj Gori“, kazao je Agović.

Predsjednik je istakao da će se poljoprivrednicima sa područja Petnjice unaprijediti kvalitet prognoze, kako bi svoje radove planirali da urade u skladu sa vremenom.

Predsjednik je zaključio riječima da očekuje plodnu saradnju u narednom periodu.

Direktor zavoda za hidrometeorologiju Luka Mitrović, istakao je da razvijajuću hidrometeorološki sistem u planu aktivnosti definisao je otvaranje hidrometeorološke stanice u Petnjici.
„Nama je cilj da što više ovakvih stanica otvorimo, prije svega razvijanje našeg sistema kvalitene prognoze i podataka.

Za lokalnu upravu će biti korisno što će na vrijeme dobijati podatke o klimatskim elementima, koji su važni za ovaj kraj kao što su: temperatura, padavine, vlažnost vazduha i za početak to je dovoljno, kako bi se napravila klimatska slika na ovom području“, zaključio je direktor Zavoda za hidrometeorologiju Luka Mitrović.

ENKO KORAĆ

 

PETNJICA: GROM POMAŽE I INSANIMA I HAJVANIMA

0

Više od četrdeset godina radnog staža i nešto više od deset godina kako je otišao u penziju, Rahman Kočan, popotrebi i dalje obilazi i radi ono što voli – da pomaže ljudima.

Rahmana svi znaju po nadimku „Grom“ a ono što ga još krasi to je – laka ruka, pacijent i ne osjeti ubod igle.

Dovoljan je jedan poziv da Grom ode kod doktora, uzme prepisanu terapiju i sa svojom medicinskom opremom, zaputi se kod pacijenta, ma gdje da se nalazi i pruži neophodnu pomoć za ublažavanje bolova.

„I insanima i hajvanima. Toliko dugo sam radio da danas imam osjećaj da su mi svi rod. Imao sam slučaj da u jednoj kući, pacijenti mi budu, majka, sin, njihov pas, ovca i jagnje“, u šaljivom stilu uvijek Rahman odgovara.

VATROGASCI UGASILI POŽAR NA TRPEŠKOM BRDU

0

Na regionalnom putnom pravcu Podvade – Trpeško brdo u mjestu Selište, došlo je do požara koji je prouzrokovan nesavjesnošću građana.

Služba zaštite i spasavanja je pravovremeno reagovala i spriječila potencijalno uništavanje šume.

Odmah pored Trpeškog brda, u MZ Lagotori još jedan problem koji su napravili nesavjesni mještani. Odvodni kanali pored puta, zbog vožnje van kolovozne trake, su zatrpani, pa su učesnici u saobraćaju primorani da prave alternativne puteve. Ovoga puta preko starog groblja koje nije ograđeno.

U potoku pored groblja odložen je, bolje reći, bačen veliki broj ukrasa sa mezarja čime je devastirana životna okolina.