Još jedan  književni dragulj  ugledao je svjetlost dana i obogatio  scenu bihorskog literarnog stvaralaštva.  U pitanju je roman “Oči u tami”, autora Faruka Šabotića Fara.

Izdavač je Centar za kulturu Petnjica. Urednica, lektorica, recenzentkinja je mr Mirsada Bibić –  Šabotić. Knjiga je obogaćena i recenzijom mr Biljane Vukmanović.  Kompjuterski slog rad je Damira Skarepa. Planirana je promocija u Petnjici tokom aprila mjeseca.
Mr Biljana Vukmanović:

Dominantna slika sela s kraja XX vijeka na sjeveroistoku Crne Gore čini jedinstveni okvir u koji pisac vješto umeće priču u slikama porodice čija tragedija počinje iznenadnom smrću glave iste te porodice – oca Dada, čiji je odlazak u Njemačku trebao da znači izbavljenje iz siromaštva. Taj trenutak nagovještaj je borbe koja predstoji a čiji je nosilac starica Hanka, najupečatljiviji i emotivno najsnažniji lik u romanu sa kojim sve počinje, traje i završava.
Mr Mirsada Bibić – Šabotić:

Ovaj Šabotićev prvijenac ima specifične  umjetničke domete, koji se ogledaju u zanimljivoj idejno-tematskoj niti i intrigantnoj motivskoj strukturi, tako da ovi elementi snažnim  nabojem  bude emocije  prilikom čitanja i svaka pročitana strana  je izazov za čitanje sljedeće.

Za naš portal autor se obratio budućim čitaocima:

U ovim ludim vremenima, kad svaka lijepa riječ može nekog motivisati i donijeti mu osmijeh na lice, odlučih da ovu dugo čuvanu priču podijelim sa vama. Nadam se da će svako ko je pročita naći bar nešto za sebe, nešto što će ga učini bar malo duhovno bogatijim. Trudio sam se da pišem autentično, našim dijalektom, pa kakav on bio, a nama je najbolji. Knjigu sam, kako se može i pročitati iz moje poruke u njoj, posvetio nekom ko mi podari kakvo – takvo djetinjstvo i mogućnost da uopšte živim, da stvaram i pišem, nekom ko je svoj dio život žrtvovao za mene, za nas, i ko me sigurno posmatra negdje sa neba, negdje iz dženetskog vrta.

Biografija

Faruk Šabotić  Faro  rođen je 30.04.1965 godine u selu Tucanje, opština Petnjica. Osnovnu školu je završio u rodnom selu, a srednju u Beranama,  tadašnjem Ivangradu.

Na Sarajevskom univerzitetu je diplomirao na Odsjeku za hemiju i ekonomiku domaćinstva. Radio je jedno izvjesno vrijeme u prosvjeti. Krajem osamdesetih godina prošlog vijeka odlazi u Švajcarsku u kratku posjetu rodbini i ostaje sve do danas. S obzirom na to da nije rođeni Švajcarac, nije bio u mogućnost da radi kao pedagog u tamošnjim školama iako  je državljanin Švajcarske od 1995. godine. Faruk nastavlja školovanje na jednom od fakulteta u Cirihu i stiče diplomu i zvanje auditora, to jest revizora i već trideset godina radi u oblasti sigurnosti kvaliteta i odgovarajućih svjetskih normi, na raznim funkcijama kao kvalitet inžinjer, kvalitet mendžer i kvalitet inspektor.

Bavio se i edukacijom  kadrova za kvalitet i svjetske norme u oblasti medicine, farmacije, sigurnosnog sistema, automobilske industrije i drugih grana. Edukovao je kadrove po evropskim i svjetskim stnadardima.

Autor je nekoliko pjesama kao i jednog kompletnog muzičkog albuma. Desetak godina je radio muzičke spotove a  pohađao je i privatnu muzičku školu „Zdravko Velkovski“ u Cirihu.
Od studentskih dana piše poeziju kao i tekstove za narodnu muziku.
„Oči u tami“ je njegov prvi roman.

U radnoj posjeti opštini Petnjica boravila je delegacija Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore.

Sstanku su prisustvovale dr Vesna Lakušić, direktorica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, PR Tamara Radunović.

Tema sastanka je bila upoznavanje sa uslovima za otvaranje podstanice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Petnjici.

Na sastanku je istaknuta nužnost ostvaranje podstanice u Petnjici.

Predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović je kazao da je lokalna uprava nekoliko puta upućivala dopis i tražila od nadležnih da se podstanica otvori a sve sa ciljem povećanja kvaliteta zdravstvene zaštite građana Petnjice.

„Zakonski uslovi stekli su se prošle godine, mi smo ovo pitanje ponovo aktualizirali i poslali zahtjev novoj ministarki zdravlja Jeleni Borovinić Bojović za otvaranje ove stanice.

Našim tragom išle su i druge lokalne sredine koje nemaju podstanicu, tako da smo na sihronizovan način uspjeli da ponovo pokrenemo ovo pitanje“, kazao je predsjenik Opštine Samir Agović.

Ono što je značajno za sastanak jeste da je je dr Lakušić sa njenim timom obišla prostorije u Zdravstvenoj stanici, koje su predviđene za podstanicu i konstatcija je bila da su prostorije adaptirane i primjerene za tu djelatnost.

„Adaptiranost prostorija je jako bitna i sada je na potezu ministarstvo. Nakon urađene sistematizacije i raspisivanja javnog oglasa za zapošljavanje, kako ljekara tako i srednjeg medicinskog kadra prilika je da se konačno u Petnjici otvori stanica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć.
Koliko je to važno za naše građane, suvišno je govoriti“, istakao je Samir Agović.

Na sastanku akcentovani su slučajevi  u nedostatku Hitne pomoći koje je za rezultat imalo fatalne posljedice za živote građana Petnjice.
Sa ovim, prisutni su istakli da će se riješiti akutni problem kada je u pitanju zdravstvena zaštita građana Petnjice.

„Vjerujem da će se u Petnjici vrlo brzo otvoriti podstanica, obzirom da postoje preduslovi kao i da je uručena donacija hitnog medicinskog automobila od porodice Ćamila Ramdedovića, koje se može koristiti u prvim danima rada ove itekako važne službe za naše građane“, kazao je prvi čovjek Opštine.

Na sastanku je konstatovano da je lokalna uprava u Petnjici opterećena time što ima razruđena sela, staračka domaćinstva i što takav vid zdravstvene zaštite je nužno potreban iz najprije ovih razloga, a to je da najstarijim stanovnicima zdravstvena zaštita je prijeko potrebna.

„Na taj način, građani Petnjice osjetiće boljitak u zaštiti zdravlja i da će Zavod za hitnu medicinsku pomoć, kroz otvaranje filijale u Petnjici biti koristan za mlade kadrove, posebno srednje medicinske struke i očekujem da će se nekoliko naših ljudi zaposliti. Uz to, imaćemo nekoliko porodica koje će imati egzistenciju zbog toga što će biti radno angažovani na poslovima u jednoj ovakoj organizaciji.

Dr Vesna Lakušič apostrofirala je da joj je želja da stanica bude aktivna u Petnjici. Uvjerila se u podatke koje smo iznijeli. Stekao sam utisak da je doktorica odlučna da sa svoje pozicije da veliki doprinos kako bi se stanica u što kraćem roku otovrila.
Spremi smo da ponudimo benefite za naše ljekare u smislu da će lokalna uprava i država obezbijediti stambeni prostor“, kazao je Samir Agović.

N kraju, prvi čovjek Opštine zaključio je uz očekivanje da će nakoj izvještaja koji će sačiniti dr Lakušić biti upoznato ministarstvo i da očekuje brzu reakciju Ministarstva zdravlja za potrebom građana Petnjice da dobije zdravstvenu zaštitu.

ENKO KORAĆ

Povodom 28. godina od otmice u Štrpcima danas je u BIjelom Polju na spomen obilježju položeno cvijeće u znak sjećanja na ovaj zločin.

“Apelujemo nadležne da istraju u rasvjetljavanju ovog slučaja i kažnjavanju počinioca.

Danas mi koji pripadamo bošnjačkom narodu, treba da budemo svjesni svog postojanja i svog načina djelovanja i rada u svim uslovima”, kazao je predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović u Bijelom Polju.

On je podsjetio da se prije 28. godina disio strašn zločin u kojem su stradali nevini ljudi i to samo zbog toga što su bili Bošnjaci.

“Danas smo uz porodice stradalih, ali to ništa njima ne znači ukoliko nadležni ne kazne počinioce”, rekao je Agović.

Podsjećamo da otmica putnika iz voza “Lovćen” na liniji Beograd – Bar, dogodila se 27. febrara 1993. na lokalnoj Željezničkoj stanici Štrpci, kada je srpska vojska iz Višegrada izvela iz pomenutog voza 20 putnika od kojih su 18 bili Bošnjaci, jedan Hrvat i jedno neidentifikovano lice.

ENKO KORAĆ

1 of 3