Sekretarijat za lokalnu upravu opštine Petnjica, donijela je Program javne rasprave na temu:
Nacrt Odluke o godišnjoj naknadi za korišćenje prostora za bespravne objekte
Nacrt odluke o obezbeđivanju alternativnog smještaja
Nacrt odluke o komunalnom opremanju građevinskog zemljišta
Pozivaju se zainteresovani predstavnici političkih partija, mjesnih zajednica, nevladinih organizacija, građani, privredna društva da uzmu učešća u razmatranju ovog plana i to:
24.02.2021.god. za mjesne zajednice i građane u 09.30h
24.02.2021.god. za privredna društva i nevladine organizacije u 10.15h
24.02.2021.god. za političke stranke u 12.00h
Sa predlozima navedene odluka zainteresovani učesnici mogu se upoznati u prostorijama Sekretarijata za lokalanu upravu opštine Petnjica, radnim danima u vremenu od 10 do 13 časova.
Predlozi, primjedbe, sugestije i mišljenja na Nacrt odluka, mogu se saopštiti usmeno ili predati u pisanoj formi u prostorijama Sekretarijata za lokalnu upravu opštine Petnjica.
Oko petnaestak Bihoraca iz Kamnika i Ljubljane, iz Slovenije, svojim novčanim donacijama, obezbijedili su prevoz za sedam učenika Srednje mješovite škole u Petnjici za naredna tri mjeseca školske godine.
Halil Beljov Agović
„Šest učenika sa područja Orahova i jedan učenik iz Azana, koji nijesu imali prevoz do škole, mi, Orahovci smo prikupili novčana sredstva i angažovali privatno lice da svaki školski dan ove učenike vodi do škole i nazad. U naredna tri mjeseca, ovi učenici neće imati problema sa prevozom. To smo obećali i to smo ostvarili. Osim ove akcije, mi učestvujemo i u akciji lokalnog puta prema Orahovu gdje smo u fazi prikupljanja sredstava. Situacija sa prevozom učenika nam je bila kao hitna i vanredna akciju i morali smo da reagujemo, jer smo prepoznali problem i obećali da ćemo da sve uradimo kako bi olakšali našim učenicima putovanje do redovne nastave“, izjavio je Halil Beljov Agović iz Kamnika, ističući da im je želja da se ljudi obrazuju, da steknu znanje jer je obrazovanje u prvom planu.
Donatori sredstava za prevoz su: Erfat Agović, Halil Beljov Agović, Zeno Ragipov Agović, Šemsko Agović, Harun Agović, Almira i Agović Hajrudinović, Ramo Agović, Bili Agović, Raho Agović, Maho Agović, Mujadin Agović, Misini Agović, Senad Agović, Edin Halilov Agović, Felja i Ivo Jokić.
Povodom međunarodnog dana maternjeg jezika koji se svuda u svijetu obilježava 21. februara moja malenkost i profesor crnogorskog jezika i književnosti DijanaTiganj smo priredili prvu panoramu savremenog pjesništva Bošnjakinja Crne Gore ,,Lirski zinet.”
Izdavači panorame su Crnogorski kulturni forum sa Cetinja i Centar za kulturu Petnica. Obostrani doprinos multikulturi i afirmaciji ženskog pisma ali i stvaralaštvu Bošnjakinja ogleda se kroz 23 autorke i to: Šefka Begović-Ličina, Bela Isović-Džogović, Ismeta R. Krcić, Muratka Ećo-Nurković, Esma Lukač-Muratović, Senka Rastoder, Mirsada Bibić-Šabotić, Mirveta Islamović. Mirsada Herović, Munevera Sutović, Nadija Rebronja, Dina Murić, Feratović Sajma, Mensura Adrović- Rastoder, Vildana Krcić, Selvija Ferizović, Šejla Hoti-Kajić, Dijana Tiganj, Amra Tahirović, Tea Selimaj, Zerin Murić, Amina Kuč, Jasmina Krcić.
Ovom prilikom dajem izvod iz zajedničkog predgovora nas priređivača.
Lirski Zinet
Panorama savremenog pjesništva Bošnjakinja Crne Gore nastala je kao ideja priređivača i plod zajedničkog rada i pristupa. Neophodnost nastajanja jedne ovakve knjige ogleda se u tome što je žensko pismo i stvaralaštvo Bošnjakinja Crne Gore bilo decenijama marginalizovano i neopravdano zapostavljeno u domenu kulture.
Postojanje jedne ovakve panorame je iskrena želja priređivača da predstave autentično žensko stvaralaštvo Bošnjakinja koje je često nedovoljno afirmisano, a koje je više nego dovoljno vrijedno da se prezentuje na ovaj način i otrgne od zaborava. Iako ga čini nevelik broj autorki različitih generacija, poetičkih načela i stilova, ovaj izbor poezije Bošnjakinja
motivisan je potrebom za povratkom značaja ženske poezije u okviru naše savremene kulturne scene i književnosti, ali i da se na sasvim nov i moderan način promovišu autorke sa područja Crne Gore, Srbije, Luksemburga, Njemačke koje svojim identiteskim postulatima i okvirima pripadaju savremenoj današnjici i matici Crnoj Gori.
Mišljenja smo da su ženska iskustva i ženski svijet toliko autentični da u svojoj poeziji sadrže onaj kosmopolitski duh vječitog traganja. Ovom panoramom poezije želimo obogatiti književnu i kulturnu scenu Crne Gore stvaralaštvom koje izlazi izvan dominantnih literarnih okvira Crne Gore razbijajući sve stereotipe tradicionalističkog ,,dogmatizma” o ženskoj poeziji.
Istraživanje ženske poezije kroz prizmu mnogih pjesnika, naučnika, antologičara, filozofa umnogome tome doprinosi. No moramo biti svjesni da sve ,,tajne” ženske poezije nikada nijesu do kraja otkrivene. Ili kako bi to lijepo rekla američka književnica i pjesnikinja Doroti Parker (1893-1967): ,,Žene nisu stvorene da bi bile shvaćene, već da bi bile voljene” (kao i njihova poezija). Stvaralaštvo pjesnikinja koje su ovdje zastupljenje odvija se van standardnih poetskih diskursa koji su prisutni u poeziji i kulturi.
Sjedinjenjem različitih poetskih procesa poezija je osnažena i upotpunjena probojem feminističkih kulturoloških i književnih teorija i praksi, kao i organizovanim zajedničkim djelovanjem autorki i njihovom poetičkom utemeljenošću. Njihova poezija predstavlja svojevrsni bunt, a ton njihovog izražavanja razobličava sve paradigme i predrasude savremenog društva od patrijarhalnih i konzervativnih shvatanja do ,,hijerarhije” koja im se želi nametnuti.
Poezija ovih pjesnikinja djelimično izlazi iz okvira tradicionalističkog načina izražavanja, njihova poetika nosi i svojevrsnu ženstvenost i otkriva neprekidni izvor emotivnih, a ne metafizičkih stanja. Ljubavna poezija ovih pesnikinja najčešće odstupa od tradicionalističkog ljubavnog stereotipa. Pesnikinje su povezane nevidljivim sponama prošlosti, ali i okrenute ka budućnosti koju žele demistifikovati.
Svojom poetikom prolaze kroz različita životna doba, sjedinjene u životnoj ekspoziciji. Poezija ovih autorki jednostavno u sebi nosi jaku auru i uvodi čitaoca u jedan potpuno (ne)poznati, a opet drugačji emotivni svijet svake od njih. Pjesme nijesu iluzija ni utopija trenutnog, već predstavljaju spektar kolorita kroz viziju lirskih slika. Lirski mozaici trenutaka i raspoloženja koji razotkrivaju žensku senzibilnost i senzualnost izuzetno su značajni za tumačenje poezije.
Autorke u svojim ženskim pjesničkim ,,ispovijestima” razotkrivaju najtananije strane ličnosti pritom stvarajući osjećaj kao da se čitaju njihove lične autobiografije (koje samo pjesnici i mogu da razumiju) i zato se iz tog ugla nameću naslovi i strukture pojedinih pjesama. Belgijski filozof Pol de Man (1919-1983) u svojim zapisima o poeziji podsjeća da je poetska ispovijest pokušaj javnog suočenja unutrašnjeg (alter-ega) koji je potisnut, a što je primjetno i u brojnim pjesmama ove panorame.
Arabeskne kompozicije različitih žanrovskih elemanata poezije u panorami predstavljaju njihove svojevrsne pjesničke autoportrete. Prilikom odabira građe za ovu panoramu vodili smo se potrebom da obuhvatimo što više bošnjačkih autorki koje su vezane za Crnu Goru, ali i principima ličnog doživljaja i senzibiliteta. Ova panorama sadrži izbor iz djela dvadeset i tri bošnjačke pjesnikinje. Kompozicijski ova građa podijeljena je u tri ciklusa, a starosna dob autorki bila je kriterijum za ovakvu podjelu.
Na ovaj način čitaocima je data mogućnost da prate različite generacijske perspektive iz kojih se javlja pjesnička misao. Prvi ciklus obuhvata pjesme osam pjesnikinja koje su rođene u periodu od 1949. do 1970. godine, drugi ciklus predstavlja poeziju sedam pjesnikinja koje su rođene u periodu od 1970. do 1990. godine, dok treći ciklus predstavlja mlađu generaciju bošnjačkih pjesnikinja rođenih u periodu od 1990. do 2001. godine.
Iako je prvenstveno želja bila da građu panorame organizujemo u ciklusima po stilskim i motivskim sličnostima pjesama, ipak smo odlučili da je odabrani kriterijum bolji jer zaista predstavlja jednu hronološki predstavljenu panoramu ženske bošnjačke poezije od polovine dvadesetog vijeka pa do sadašnjeg trenutka.
U poeziji ovih pjesnikinja prisutni su različiti motivi, jezički stilovi, teme što doprinosi estetskoj vrijednosti ove panorame. U njoj nailazimo na pjesme su pjesme koje su zasićene bošnjačkom leksikom i tematikom, ljubavne, deskriptivne i refleksivne pjesme, ali i na one koje ruše tradicionalne horizonte očekivanja u organizacijskom ili tematskom smislu. Prisutne su pjesme pune melanholije, ljubavnih emocija, rodoljubivog osjećanja, ali i refleksija o bitnim egzistencijalnim pitanjima.
Iako su prisutne određene estetske, stilske oscijacije, pa čak i oscilacije u kvalitetu među ovim pjesmama, sve one doprinose da se stvori slika cjelokupnog ženskog pisma koje se javlja u bošnjačkoj književnosti, a koje su koje su povezane sa crnogorskim tlom. Kulturološko-identitetsko-jezička komponenta odabira poezije i predstavljanje autorki doprinose formiranju jasne svijesti vlastitog nacionalnog i etničkog identiteta. Univerzalnost njihove poezije predstavljaju pjesnički prostori kroz koje se traga za sudbinom. U često podijeljenim, a ponekad isprepletenim prostorima Evrope pjesnikinje razasute na sve strane traže svoje pjesničko Ja koje se suočava sa različitim činiocima okruženja, kulture, literature, kao i sa samim sobom.
Zbog toga je veoma važno da u svojoj poeziji sačuvaju svoj lični identitet i autoritet bez obzira na procese pune iskušenja. Važan segment u samoizgrađivanju pjesničkog identiteta jeste uticaj foklorne tradicije, kulture i narodnog predanja na kojem ta kultura počiva. Ovom panoramom poezije Bošnjakinja željeli smo osnažiti pravo na različitost, individualnost i specifičnost. Orfejevski put pjesnikinja od patrijarhalnog i tradicionalnog do modernog, urbanog, racionalističkog uspostavljanja ličnog u odnosu prema ,,sjenkama” prošlosti sublimiran je u ovoj panorami.
Panorama predstavlja jedan od najljepših doprinosa savremnoj kulturi Bošnjakinja i nadamo se da će poslužiti mnogima da žensko pismo bude više popularizovano, ali i bolje predstavljeno u literaturi, kulturi i javnosti čemu smo, kao priređivači, dali nesebičan doprinos i podstakli već postojeće, kao i buduće pjesnikinje da pišu, što nam je i bio jedan od ciljeva.
Dvadesetotrogodišnji Bihorac Erik Ramčilović završio je za velnes i spa terapeuta u Podgorici i Igalu i dobio zvanje maser, terapeut i sertifikat za hidžamu.
Već dugo vremena bavi se masažom i radio je u prestižnim hotelima u Crnoj Gori kao i u inostranstvu. Praksu je obavio u hotelu Splendid u Budvi.
Nakon rada u Luksemburgu i Švajcarskoj, odlučio je da se vrati u svoj zavičaj iako je imao mogućnosti da ostane.
„Od malih nogu imao sam želju da pomažem ljudima i da budem psihoterapeut i terapeut. Nakon okončanja gimnazije, upisao sam učiteljski fakultet potom sam odustao od učiteljskog i odlučio da upišem akademiju za terepautske metode u Podgorici i ostvarim svoju želju“, kazao je Erik.
On kaže da je u toku školovanja shvatio da je taj poziv kao stvoren za njega, a to su potvrdili i mentori.
“Po završetku za masera, odlučio sam da nastavim dalje za velnes i spa terapeuta, okončao sam uspješno i nakon nekog vremena nastavio sam dalje sa edukacijom za hidžamu”, rekao je Ramčilović.
Erik je objasnio šta je to hidžama i kazao da je riječ o drevnoj medicini, staroj hiljadama godina.
„Hidžama je lijek za kompletan naš organizam, gdje pomoću efekta vakuma izvlačimo sve štetne materije iz našeg organizma na površinu. Razlikujemo dvije metode hidžame, suvu i mokru hidžamu.
Razlika je tome je što suvom hidžamom pripremam klijenta tako što iz dubine mišića pokrećem sve štetne supstance i dovodim ih do ispod površine kože i to radimo vakum čašicama i da je to jedan vid anestezije.
Dok mokrom hidžamom sve toksine koje smo prije doveli do ispod površine kože izbacujemo na površinu, gdje se samo oko 5% čiste krvi uz toksine izlazi na površinu“, objašnjava Ramčilović.
Njegova preporuka je Bihorcima da odrade tretman hidžame i ako mnogi misle da im tretman nije potreban.
„U toku tretmana trudim se maksimalno da vodim brigu o klijentu i da klijent bude zadovoljan kako bi tretman ima što bolji rezultat. Želja mi je bila da u svom rodnom mjestu imam svoj salon, a planiram da u narednom periodu opremim ordinaciju koja će se baviti masažom i hidžamom.
U salonu imam sve što je neophodno za rad kako bi uspješno realizovao tretmane po želji klijenta“, istakako je Erik Ramčilović.
U narednom peridou Erik Ramčilović će pružati građanima Petnjice i šire u okruženju terapeutske masaže kao i usluge hidžame
“Preporučio bih potencijalnim klijentima da strah ostave po strani i uvjere se da je hidžama najbolji metod za liječenje i detoksikaciju kompletnog organizma“, zaključio je Erik Rmčilović.
On je pozvao sve Bihorke i Bihorce da mu se bez ustručavanja obrate za dodatne informacije ukoliko žele tretman masaže ili hidžame na broj telefona 069-907-440.
Odjeljenje za poljoprivredu – Opština Petnjica obavjestilo je građane MZ Bor, koji koriste vodu sa vodoizvorišta Suhodanje, kao i građane sela Laze koji koriste vodu sa vodoizvorišta Murovsko vrelo, da je Institut za javno zdravlje Crne Gore izvršio analizu vode sa pomenutih izvorišta i ne preporučuje je koristiti za ljudsku upotrebu, sve dok se ponovljenom analizom ne utvrdi njena zdravstvena ispravnost.
Isplata jednokratne novčane pomoći od 100 eura iz novog paketa podrške privredi i građanima Vlade Crne Gore za I kvartal 2021. godine, a koja se odnosi na nezaposlena lica sa evidencije, počinje danas.
CKB banka će, kao društveno odgovorna banka, vršiti isplate nezaposlenim licima, korisnicima jednokratne novčane pomoći, bez provizije.
Nezaposlena lica sa evidencije Zavoda novac mogu podići sa ličnom kartom na šalterima CKB banke.
Kada su u pitanju korisnici novčane naknade ispod 100 eura, razlika do iznosa od 100 eura, biće isplaćena preko Prve banke obzirom da korisnici novčane naknade već imaju otvorene račune kod ove banke.
Dok se materijalna davanja i penzionerska primanja mogu podići u petnjičkoj Pošti.
U izdanju ZK Bihor iz Luksemburga ovih dana izlazi iz štampe novi 35. broj revije Bihor, koji se, kao i prethodni brojevi štapa u prestižnoj štampariji Merkator iz Bijelog Polja.
I ovaj broj donosi niz zanimljivih tekstova iz Crne Gore i Luksemburga sa specijalnim dodatkom o festivalu „Dani bošnjačke kulture“ koji se tradicionalno održava krajem svake godine u Luksemburgu i na kojem učestvuju poslenici kulture iz Crne Gore i regiona.
U svom tekstu „Riječ urednika“ Faiz Softić piše o natpisu „Nasilje nije privatna stvar“ koji se pojavio na plakatima zalijepljenim na autobusima koji saobraćaju u gradu Differdanžu na jugu Luksemburga, a istoričar Esad Rahić donosi tekst o Starim Beranama, apostrofirajući zatiranje arhitekture koja oslikava kulturu prvih stanovnika ovoga grada.
Revija prenosi tekstove Dragana Bursaća i Jasmina Agića koji tretiraju najnovije nemile događaje u Beranama, a Ado Softić piše o nedavnom iskopavanju kostura sa starog beranskog groblja na kojemu je izgrađena benzinska pumpa i autobuska stanica.
Munir Ramdedović donosi tekst – Revizija zakona o integraciji u Luksemburgu, a Ruždija Kočan piše o vječitoj nostalgiji, vraćanju u zavičaj i neminovnim razočaranjima.
U ovom broju revije može se još pročitati tekst o bihorskom vizionaru Hasanu Ramdedoviću, čije se mudre poruke i određeni projekti na planu urbanizacije sela Lagatore i danas pamte.
Esmir Esko Rastoder iz Švajcarske piše o pomoći doseljenika iz Bihora u Švajcarskoj štrampanju monografije KUD Bihor iz Petnjice.
U ovom broju mogu se još pročitati tekstovi Džemala Dacića, te Violete Jašović koja piše o Haćimu Durakoviću iz sela Trpezi u Bihoru, koji je pored toga što je sedam puta bio udarnik na radnim akcijama širom Jugoslavije, cijeloga života, kao diplomirani ekonomista, brinuo o svom zavičaju pokrećući fabričke pogone i druge akcije od društvenog značaja u svom kraju.
Između ostalih u ovom broju revije pišu mr. Esko Muratović, Gordana Ganić, Dino Burdžović, Burhan Čelebić i Edina Kočan koja donosi tekst o vrsnom karatisti iz Belgije, osvajaču velikog broja medalja i koji će se uskoro, kako se sam nada, boriti pod zastavom Crne Gore.
A u specijalnom dodatku povodom festivala Dani bošnjačke kulture u Luksemburgu, svojim prilozima predstavili su nam se:
Crna Gora: Prof. dr Draško DOŠLJAK, Enver MURATOVIĆ, Braho ADROVIĆ, Đorđe ŠĆEPOVIĆ, mr. Sait ŠABOTIĆ, Džemal DACIĆ, Božidar PROROČIĆ, Ademar Ibrahimović, Šato Ajdarpašić.
Kosovo: Mustafa BALJE, bošnjački pjesnik sa Kosava
BiH: Prof. dr Džemal LATIĆ, Hadžem HAJDAREVIĆ, ak. slikar Džeko HODŽIĆ, Safet SIJARIĆ (BiH/CG) Hrvatska: Prof. dr Izet HOZO (HR/BiH)
Slovenija: Saefadin KORAĆ (SLO/CG)
Luksemburg: Mensura Meca ADROVIĆ (Lux/CG), Faiz SOFTIĆ (LUX/BiH/CG), Ferid MURATOVIĆ (LUX/CG) Holandija: Ivo KOBAŠ (Holandija/BiH)
Njemačka: Prof. dr Harun CRNOVRŠANIN (Njemačka, Srbija-Sandžak) Dino BURDŽOVIĆ (Njemačka Crna Gora) Rifat STANKOVIĆ (Njemačka/ Crna Gora)
Ovaj broj, u tiražu od 800 primjeraka, već je u cijelosti rasprodat i prije izlaska iz štamparije, a dobar dio biće podijeljen i naručiocima u Crnoj Gori, Švajcarskoj, Njemačkoj i, svakako naručiocima u Luksemburgu, a jedan dio će se naći i na poznatim prodajnim mjestima širom Luksemburga.
Danas su pripadnici Komunalne policije sproveli akciju kontrole nošenja maski kao dio mjera propisanih od strane IJZ Crne Gore.
U toku akcije, oni su svako lice bez makse upozorili i evidentirali a usput su dijelili maske. Evidentiranje znači da svaki sledeći put, ukoliko to isto lice ne bude poštovalo mjere i ne bude nosilo masku, podliježe krivičnoj odgovornosti i protiv njega će se podnijeti prekršajna prijava.
Semir Murić, ljeti je dolazio sa svojim četvorotočkašem ljeti, u avgustu kada se održava ljetnja Bihorska džipijada a ovo mu je prvi susret sa Ciglenom zimi.
„Prezadovoljni smo i ono što želim da poručim to je da naši prijatelji iz petnjičkog džip kluba, osim ljeti, organizuju i zimi ovakve susrete. Dosta nas okrivljuju kako uništavamo prirodu. Mi posjećujemo mjesta koja niko ne posjećuje. Što se tiče otpada, mi sve kupimo a čak se dešava da neka mjesta koja obilazimo sredimo i očistimo.
Nijesmo za to da se bacaju limenke, plastiče boce jer tu ima ispaša. Jeste u početku bilo malo problema oko toga ali smo ga riješili tako da niti jedan naš član je upozoren da iz svog auta ne smije izbaciti nikakvo smeće. Osim toga, vršimo humanitarne akcije porodicama koje su ugrožene“; istakao je Semir iz Džip kluba Monster iz Rožaja.
Ako bi se birao najadrenalinskiji vozač, ili možda da upotrijebimo formulaciju njegovih prijatelja i kolega iz kluba – najluđi, onda bi to zasigurno bio Senad Šutković kojeg od milošte zovu Šuka.
Ovaj mladi Rožajac sa svojim džipom, ide samom ivicom izdržljivosti svog ljubimca a i svoje. Što je veća prepreka ispred njega, to je izazov veći i prosto se mora savladat. Šutko nije pričljiv ali, onog trenutka kada zauzmete mjesto suvozača pored njega, onda bude jasno da osim toga što je ekstreman u vožnji, on je itekako ekstremno siguran vozač.
