Grupa poljoprivrednih proizvođača sa područja Petnjice uputila je ponovni zahtjev Ministarstvu poljoprivrede i Vladi Crne Gore da im nadoknade štete koje su pričinjine na njihovim imanjima prilikom prošlogodišnjih vremenskih nepogoda.
Istakli su da su se sa sličnim zahtjevima nadležnim uzaludno obraćali u nekoliko navrata, te da je krajnje vrijeme da se pozitivno odgovori na njihove molbe.
,,Poznato je da je tokom prošle godine u više navrata područje naše opštine zahvatilo nezapamćeno nevrijeme i da su tom prilikom na poljoprivrednim imanjima pričinjene ogromne štete. Jednostavno, naši usjevi bili su sravnjeni sa zemljom, tako da praktično nijesmo ništa mogli da iskoristimo. Sve to je i konstatovala opštinska komisija koja je izlaskom na teren i evidentirala koliko te štete pojedinačno iznose. Rečeno je da će te štete biti nadoknađene u nekom iznosu, ali, i pored brojnih urgencija, iz resornog ministarstva i Vlade na nas niko nije okrenuo glavu. Vidimo da to nije bio slučaj sa opštinama u centralnom dijelu države, što je još jedna potvrda da smo mi na sjeveruzadnja rupa na svirali”.
Zato ponovo apelujemo da nam se štete nadoknade, jer ovo je sramota šta se sa nama radi – u ime poljoprivrednih proizvođača sa područja Petnjice naglasio je Avdulah Muratović.
”ZBOG PROŠLOGODIŠNJIH GUBITAKA NIJESMO U MOGUĆNOSTI DA POČNEMO SA PRIPREMNIM RADOVIMA ZA SADNJU POLJOPRIVREDNIH KULTURA, PA SMO PRINUĐENI DA DIGNEMO RUKE OD OVOG POSLA I BIĆEMO PRIMORANI DA ORGANIZUJEMO PROTESTE KAKO BI NADLEŽNI SHVATILI DA POSTOJIMO“, ISTIČE AVDULAH MURATOVIĆ
Foto: Dan
On je istakao da su zbog prošlogodišnjih šteta i gubitaka dovedeni u situaciju da odustanu od daljeg bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom i da razmišljaju da organizuju proteste ukoliko se ne udovolji njihovim zahtjevima.
S obzirom na to da su cijene sjemena, đubriva i goriva drastično porasle mi zbog prošlogodišnjih gubitaka nijesmo u mogućnosti da počnemo sa pripremnim radovima za sadnju određenih poljoprivrednih kultura. Zato smo prinuđeni da dignemo ruke od ovog posla, jer smo dovedeni u bezizlaznu situaciju. Na kraju bićemo primorani da organizujemo proteste, kako bi nadležni shvatili da uopšte postojimo” istakao je Muratović.
Potrebno više sluha za mlade na selu.
Na području opštine Petnjica je značajan broj mladih ljudi koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom. Međutim, kako navode, nijesu zadovoljni kako nadležne institucije tretiraju njihova zalaganja da na svojim imanjima organizuju život.
-Zbog niza otežavajućih okolnosti Petnjica se godinama suočava sa drastičnim iseljavanjem stanovništva. No, i pored toga ima značajan broj mladih ljudi koji pokušavaju da na svojim imanjima, baveći se poljoprivrednom proizvodnjom, organizuju život. Međutim, nadležne institucije to ne prepoznaju kao nešto vrlo pozitivno, čim izostaju odgovarajući podsticaji da ti mladi ljudi ostanu na svojim vjekovnim ognjištima. Zato bi država morala da ima više sluha za mlade na selu – konstatovao je Avdulah Muratović.
Dodao je da veliki problem predstvalja to što se ne pristupa adekvatnom čišćenju korita rijeka, koje se usled porasta vodostaja izlivaju i plave poljoprivredne parcele.
– Znamo da se iz opštinskog i državnog budžeta izdvajaju značajna sredstva za čišćenje rječnih korita. Međutim, vidno je na terenu da se ti radovi ne realizuju i da rječna korita ostaju netaknuta i zatrpana svim i svačim. Zato rijeke, čim su kišni, lako mijenjaju tok i izlivaju se na parcele koje se koriste za poljoprivrednu proizvodnju. Da se kojim slučajem rijeke čiste onda ne bi imali ovakve štete na usjevima – zaključio je Muratović.
Iz Savjeta mjesne zajednice Polica pozvali su nadležne u Ministarstvu saobraćaja da hitno nalože sanaciju klizišta koje se prije pola godine ponovo pojavilo na novosagrađenom regionalnom putu Berane – Petnjica.
Podsjetili su da se klizište blizu škole na Goraždu iz dana u dan sve više širi i da predstavlja opasnost za vozače, s obzirom na to da se kolovoz suzio i da se saobraćaj odvija samo jednom trakom.
– Prije nekoliko mjeseci teren na putu Berane –Petnjica, u mjestu Goražde, ponovo je počeo da klizi, usled čega je došlo do oštećenja jedne kolovozne trake. Zato se saobraćaj na ovom mjestu odvija krajnje otežano. Da stvar bude još gora, tu nije postavljena ni upozoravajuća saobraćajna signalizacija o oštećenju puta, tako da je naročito noću ovom dionicom rizično putovati. Uz to, svakog momenta može da dođe do novog klizanja zemljišta i do totalne obustave saobraćaja. Zato ponovo apelujemo na Ministarstvo saobraćaja i ostale nadležne institucije da pod hitno preduzmu mjere i nalože da se izvrši sanacija puta na ovom izuzetno kritičnom mjestu. Poručujemo da mi više nemamo vremena za čekanje i da smo spremni da preduzmemo radikalne mjere ako na našem zahtjev ne odgovore pozitivno – kazao je predsjednik Mjesne zajednice Polica Novak Zekić.
Inače, na ovom istom mjestu prije nekoliko godina pojavilo se slično klizište i to odmah nakon detaljne rekonstrukcije pomenutog puta. Poslije toga, nakon što je firma Indel inžinjering uradila analize terena, preduzeće “Bemaks” je saniralo klizište. Tada je sanacija odrona uz značajna ulaganja podrazumijevala postavljanje potpornog zida i ponovnu izgradnje jedne kolovozne trake u dužini od dvadesetak metara. Mještani navode da je nedopustivo da se pored toliko uloženih sredstva na istim mjestu javljaju nova oštećenja kolovozne trake.
– Prvo smo godinu dana čekali da se izvrši sanacija klizišta na novosagrađenom putu. Kad su se nadležni smilovali da konačno odrade sanaciju odrona, pomislili smo da je ovaj problem konačno riješen i da je to kraj saobraćajnim problemima na ovoj dionici puta. Međutim, sada ponovo imamo istu situaciju – istakao je Zekić.
Poslanik i potpredsjednik Demokratske Crne Gore Albin Ćeman je za Radio Petnjica i portal petnjica.me saopštio da će tender za put Petnjica – Bioča biti raspisan u junu ove godine.
“Prema pouzdanim informacijama koje posjedujem, tender za realizaciju projekta na magistralnom putnom pravcu Petnjica- Bioča biće raspisan krajem juna ove godine.
Da bi tender bio raspisan, postojeći projekat mora biti transformisan po eurokodovima, što je trenutno u toku i biće završeno najkasnije do kraja maja”, rekao je Ćeman.
Projektovani iznos novčanih sredstava za realizaciju projekta magistralnog putnog pravca Petnjica-Bioča iznosi 11.000.000 eura.
“Ovaj projekat će se finansirati iz kapitalnog dijela budžeta za lokalnu infrastrukturu i predstavlja drugi projekat po značaju za našu opštinu, odmah poslije projekta vraćanja statusa opštine. Razvoj sjevera, kao i naše Petnjice, je visoko na agendi Demokratske Crne Gore, te stoga želim da iskažem zadovoljstvo, što će se krenuti u realizaciju ovog projekta, koji će pružiti velike mogućnosti u daljem razvoju Petnjice. Radujmo se svi zajedno i gradimo našu Petnjicu za ove i buduće generacije”, rekao je Ćeman.
Putni pravac prema Bioči u izuzetno je lošem stanju. Veliki broj teških mašina i kamiona koji se koriste za dva kamenoloma koji se nalaze na putu do Bioče, razlog je katastrofalnih uslova na ovom frekventnom putu. U mjestu Lješnica, sa većim padavinama, usljed začepljenja propusta dođe do formiranja jezera, što je prava noćna mora za vozače koji prolaze ovom dionicom.
Plan je da od jeseni počne rekonstrukcija, ali su građani veoma skeptični da će se to i desiti. Riječ je o putu koji koriste brojni Petnjičani, ali i oni koji svoje putovanje nastavljaju dalje, jer nemali broj njih koristi ovaj putni pravac kako bi izbjegli radove na ulazu u Berane.
Upućujem čestitku povodom nastupajućeg mjeseca Ramazana svim vjernicima Islamske zajednice u zemlji i dijaspori, reisu IZ CG, Rifatu ef Fejziću, glavnom imamu Medžlisa IZ Petnjica, Huseinu ef Ramčiloviću.
Svijetli mjesec Ramazan je mjesec praštanja, odricanja, mjesec ljubavi prema bližnjem svom porodu, ali i komšiluku, i prema široj zajednici.
Neka ovaj mjesec bude prilika da učinimo dobra djela, jer se samo ona broje, i po njima se sudi o nama. U ovom trenutku misli svih nas su upućene ljudima u Gazi, koji stradaju, pa je naša dužnost da se saosjećamo sa svim ljudima koji su u nevolji i patnji, i koji stradaju.
Jos jednom upućujem iskrene čestitke i želim da mjesec Ramazana bude mjesec mira, lične i porodične sreće u svim našim domovima.
Predsjednik OO SDP Petnjica Eldar Adrović osvrnuo se se na rezultate koje je Petnjica ostvarila u desetogodišnjoj samostalnosti.
U serijalu tekstova koji su dio projekta “Retrovizor” podržanog od Ministarstva kulture i medija pokušaćemo da nađemo odgovore šta je Petnjici potrebno za dinamičniji razvoj, kao i na to šta je do sada urađeno.
Petnjica
RP: Najjači utisak o Petnjici u deceniji za nama, nakon povratka statusa opštine?
ADROVIĆ: Kada govorimo o Petnjici i godinama iza, složićemo se da su uvijek bila prisutna neka turbulentna vremena. Period od ukidanja statusa opštine i nagoveštavanje različitih vidova borbe lokalnog stanovništva za funkcionisanjem na ovim prostorima u nimalo lakim okolnostima.
Dakle, naše stanovništvo se srodilo sa uslovima i neizmjerno jakom borbom, radom i trudom za stvaranje normalnih uslova za život i održavanje porodice i naših tradicionalnih vrijednosti na ovim prostorima.
Inicijativama, udruživanjem, naporima i raznoraznim djelovanjima se dostigao vrhunac u pogledu ostvarenja ponovnog statusa opštine, izmjenama i dopunama zakona o teritorijalnoj organizaciji.
Kao glavni akteri, a takođe i inicijatori sa ostalim subjektima posredstvom prije svega naših Bihoraca koji su bili od uticaja sa dodatnim elanom i idejom za povratak statusa opštine. Sa velikom dozom pozitivnih utisaka i euforije smo prihvatili taj čin novoformiranja i organizacije na ovom području.
Naravno, sa druge strane postojala je doza bojazni za vremenom koje predstoji. Svjesni potrebne organizacije sa razvojnom ideologijom u svakom smislu te riječi.
Mogu slobodno reći, očekivanja su jedno a sve ono što je deceniju iza nas nešto drugo. Posebno za sredinu u kojoj sam rođen, odrastao, gdje i danas radim i posebno se vezujem za ono što je moje, što je naše, što je baš taj Bihor.
Decenija za nama je protekla u administrativnoj organizaciji lokalne samouprave. Prvi koraci, prisutnost omladine, kadrova, ideja, u nekom smislu budu takođe godine utisaka, jer su budili nadu za razvojem i brzim djelovanjem. Nažalost, nedostatak udruživanja je doprinio velikim nedostacima kroz deceniju za nama.
RP: Kako biste opisali trenutnu situaciju u opštini Petnjica u pogledu iseljavanja stanovništva i može li se i kako zaustaviti?
ADROVIĆ: Kao i mnoge opštine na sjeveru Crne Gore, Petnjica je dio kruga i trenda iseljavanja stanovništva. Već dobro poznata praksa odlaska u centralnom i južnom dijelu Crne Gore, a poslednjih godina i Evrope daje sliku i stvara dodatni pesimizam.
Sumiranjem statističkih podataka sa popisa stanovništva koji je bio aktuelan u godini za nama i onog iz 2011 godine nam nagoveštava lošu budućnost, u smislu gubljenja čovjeka odnosno lokalnog stanovništva kao glavnog resursa. Ova činjenica podvlači donju granicu i predstavlja alarm za sve nas koji na neki način bivamo dio sistema, a zaista nam je to i obaveza i amanet preuzet od predaka.
Mislim da je na našim područjima ustaljen vid kratkoročne saradnje i pružanja nekog od vidova pomoći. Osnivanje lokalnih samouprava je prvenstveno radi građana, u cilju stvaranja pogodnijih uslova za život. Dakle, potrebna je saradnja na većem nivou, različitih organizacija koje bi djelovale sa ciljem rješavanja primarnih djelatnosti lokalne samouprave, koje se vezuju za samu strategiju i dati strateški plan za sav ovaj period. U tom smislu, vrlo dobro znamo da je veoma mali procenat preduzetničkih subjekata, koji da budem skroman čine glavnu kariku današnjih gradova i država. Opština kroz svoje službe, uz saradnju sa državom i međunarodnu saradnju treba jačati preduzetnički duh, u smislu savjetovanja, edukacije i direktnim ulaganjem.
Dodatno mislim da je ključna potreba usmjeriti velike napore u privlačenju stranih investitora u pogledu lakših uslova za njihov boravak i ulaganje u našu opštinu.
Takođe, danas imamo već visokopozicionirane Bihorce u svijetu. Ostvareni kao dobri preduzetnici i biznismeni i na mnogim drugim poljima u visokokotiranim sistemima evropskih država. Tako da vjerujem da treba dodatno omogućiti i stvarati povoljne uslove i okolnosti prije svega za komunikaciju i njihovo investiciono ukorjenjavanje. U zadnjem periodu me posebno raduju inicijative naše dijaspore za ulaganjem u realnom sektoru.
Mogu slobodno reći kao što je vrlo dobro poznato, da mi ne raspolažemo velikim brojem stanovništva koji je ovdje svakodnevno prisutan.
Napori koji su možda trošeni, kao i sredstva za neke nesvrsishodne projekte su nadasve mogla biti usmjerena ka pokretanju nekih industrijskih pogona, čime bi se obezbijedio ostanak i sami boravak određenog broja stanovništva, kao i njihovih porodica.
Put Petnjica – Podvade
RP: Koje kapitalne projekte smatrate ključnim za dalji razvoj opštine Petnjica?
ADROVIĆ: Usmjerenost i pravilno ulaganja kroz dodatne propratne segmente je ključ razvoja. Sami tok razvoja mora pratiti ispravno ulaganje i sama usmjerenost raspoloživih sredstva kako bi postigli ključnu svrhu, a ona jeste prije svega postizanje i zaokruživanje potreba koje su namijenjene lokalnom stanovništvu svakodnevno.
Prvenstveno, načela razvoja koja prati strateški plan jeste obezbeđivanje putne infrastruktore, komunalne i društvene.
Po pitanju saobraćajne infrastrukture, od samog početka smo zagovarali ključnu trasu ili poveznicu Petnjice sa susjednom opštinom Tutin, gdje bez mnogo argumenata postoji jasna slika značaja te dionice. Takođe, od Bioče pa do povezivanja sa trasom koja bi vodila ka Tutinu. Svjesni značaja još unazad deceniju ipo kroz zalaganja i jasan plan je potekla inicijativa i proboj putnog pravca kroz Lješnicu. Mislim da su postojale veće mogućnosti da se više poradi na otvaranju opštine Petnjica ka susjednim opštinama. To bi dodatno uticalo na razvoj okolnih sela i jačanje seoskog turizma koji u novije doba zavrđuje veću pažnju, a naš Bihor ima sve prirodne ljepote i resurse koji bi ispunili očekivanja.
Ključni period i krajnje vrijeme bi bilo da se uže jezgro Petnjice dovede u neko pristojnije stanje, samim obezbeđivanjem lakšeg funkcionisanja u saobraćaju a takođe i pješaka. Time će se riješiti trajan problem sa kanalizacionom mrežom, sakupljanjem atmosferskih padavina i otpadnih voda. Zatvaranje problema uređenja jezgra u saradnji sa građanima uz vođenje računa i postizanje sinergetskog interesnog efekta kada je u pitanju i javni i interes vlasnika nekretnina u samom jezgru.
Takođe, uređenje kritičnih riječnih korita i obale utvrde pojedinih djelova gdje se u jesenjim i proljećnim periodima javljaju nabujale rijeke i izazivaju ogromne štete iz godine u godinu.
Treba naglasiti i sprovesti detaljnu kontrolu problema vodovodne mreže na teritoriji opštine, koja nije ispravna za piće u velikom broju dana u toku godine.
Rješavanje problema sanitarne deponije je neophodno, jer bi se time u najboljoj mjeri kontrolisao cjelokupni otpadni materijal i mreža sakupljanja, a takođe i odredišne zone na svim područjima opštine.
Petnjica – opština
RP: Kako ocjenjujete trenutnu zaposlenost u opštini i koje mjere smatrate potrebnim za poboljšanje situacije?
ADROVIĆ: Tema zaposlenosti a posebno zaposlenja mlađih naraštaja je usko povezana sa svim ovim faktorima i okolnostima o kojima se često svakodnevno govori. Problem koji je tu, tik uz nas, jeste i mali procenat zaposlenosti.
Govoreći o toj temi govorimo o nesigurnosti i nejasnom pogledu u budućnost. Kao što sam i naglasio, veliki broj zaposlenja i radnih angažmana bude u lokalnim službama, državnim službama koje su prisutne u našoj opštini i školama. Nešto manji procenat je u privatnom sektoru, koji je u zadnjih par godina malo izraženiji.
U našoj sredini se mora jačati i stvarati realni sektor, kako bi jačali svaki segment društva i računali odnosno očekivali bolje rezultate i održivost.
RP: Kako biste opisali ekonomske parametre opštine Petnjica i koje biste promjene predložili za unapređenje ekonomske situacije?
ADROVIĆ: Ekonomski parametri su nam takvi da kroz sve vremenske turbulencije Petnjica uz ostale opštine sa sjevera biva dio velike borbe i ekonomskog bitisanja. Posledice svega jesu upravo parametri manjeg broja stanovništva, manji broj poreskih obveznika i nedostatak protoka ljudi i roba. Sve ovo bude nedostatak kad su u pitanju prihodi u budžetu a takođe i oni planirani projekti razvoja.
RP: Koje su najveće izazovi s kojima se suočava poljoprivreda u opštini Petnjica i kako ih rješavati?
ADROVIĆ: Poznato nam je da sredina kao što je naša sa umjereno kontinentalnom klimom predstavlja dobar preduslov za bavljenje poljoprivredom.
Jedna od činjenica jeste da u našem kraju dominira još uvijek ekstenzivan način bavljenja poljoprivredom, kada je riječ o bilo kojoj grani.
Takođe, svjesni sadašnjice i dodatne modernizacije rekao bih da našoj poljoprivredi treba intenzivniji i moderniji način.
Poljoprivreda kao glavna strateška grana je u novom periodu doživjela dodatni impuls sa aspekta podrške od strane resornog ministarstva. Tako da to daje bolju i pristojniju sliku sa strane dizanja te grane na veći nivo. S tim u vezi bržeg, lakšeg, ekonomičnijeg, kvalitetnijeg i profitabilnijeg procesa rada.
Ono što se dobro odrazilo, jesu mjere podrške i pomoći kroz razne vidove, od ministarstva pa preko lokalne službe za poljoprivredu.
Tim mjerama se u načelu uzdigla poljoprivreda u ovom kraju, ali sa druge strane izostaju još veća, usmjerenija ulaganja, pomoći i podrška kako bi se zaokružila i umnogome ojačala snaga poljoprivrednih proizvođača.
Mislim da treba aktivno i direktno popravljati sliku i dodatno unepređivati jače poljoprivrednike jer time pravimo jak lanac i prepoznatljivost kao i neku vrstu brenda na tržištu. Omogućiti im još povoljnije uslove kako bi išli uzlaznom putanjom, a u nastavku bitisanja isti bili pomoć i podrška za osnivanje i jačanje novih gazdinstva što bez udruživanja ili takozvanog klasterskog djelovanja nije moguće.
Sve ove aktivnosti, valja naglasiti i dodatno pokazati na djelu kroz povećanje sredstva namjenski za poljoprivredu, kroz budžet opštine.
Organizacijom i osnivanjem sekretarijata za poljoprivredu bi se dodatno olakšalo i otklonile prepreke u samom funkcionisanju. Kao što nam svjedoče ostale susjedne opštine, koje imaju predviđene mnogo veće iznose budžetom u sklopu sekretarijata za poljoprivredu.
Kao inženjer poljoprivrede mogu slobodno reći da treba što više ulagati u razvoj voćarstva i gdje imamo dobar preduslov kroz podizanje zasada već zastupljenih voćnih vrsta, samo ih dodatno umnožiti. Segment koji nama fali, gdje bi sigurno bio vjetar u leđa i neki olakšavajući faktor za voćare to je osnivanje otkupnog centra za voće iz ovog kraja sa dodatnim hladnjačama. Taj vid otkupa bi trebao biti višefunkcionalan, gdje bi se moglo otkupljivati ljekovito bilje i ostali proizvodi iz prirode kojih je takođe u većim količinama. Ovo bi u velikoj mjeri obezbeđivalo sigurnost poljoprivrednicima Bihora.
U nedjelju, 10. marta, Luksemburg je svečano obilježio početak Ramazana, a atmosfera je bila ispunjena duhom zajedništva i nade za bolju budućnost. Organizacija ovog događaja povjerena je Islamskom centru “Gazi Isa Beg”, koji se smatra jednim od najorganiziranijih islamskih centara u zapadnoj Europi.
Ceremonija je simbolično održana ispred “Musée National de la Résistance et des Droits Humains” (Nacionalni muzej otpora i ljudskih prava) gdje su djeca imala priliku da puštaju balone u nebo. Ovaj čin puštanja balona nosi duboku simboliku, predstavljajući nadu za mir i blagostanje ne samo u Luksemburgu, već i širom svijeta.
Uz prisutnost mnogobrojnih posjetitelja, glavni imam Islamskog centra “Gazi Isa Beg”, Hafiz Zikret Mustafić, obratio se okupljenima. U svojoj poruci, istakao je važnost mira i slobode koju uživaju stanovnici Luksemburga, te je poželio svima da provedu Ramazan u harmoniji i miru.
Najvažnija poruka današnje ceremonije je upravo želja za mirnom budućnošću svih ljudi diljem svijeta. Dječiji smijeh i radost dok su puštali balone simboliziraju nadu da će sva djeca imati priliku uživati u bezbrižnom djetinjstvu i sigurnom povratku svojim domovima, bez straha od nasilja ili sukoba.
Ovaj događaj podsjeća nas na važnost solidarnosti i suosjećanja među ljudima, te potrebu za radom na stvaranju svijeta u kojem će mir biti temelj za sve naše zajednice. Puštanje balona u nebo neka bude podsjetnik da je nada za bolju budućnost uvijek prisutna i da svako od nas može doprinijeti ostvarenju mira u svojoj zajednici i šire.
U subotu 16. marta u našoj klinici ordinira gastroenterolog dr Damir Muhović i dr Milica Jovančević Dr Marijan Spasić, kardiolog Dr Rade Šćekić, neurohirurg Dr Dragana Pravilović Lutovac, reumatolog.
Svakog dana ordiniraju sljedeći ljekari:
Kardiolog dr Slavka Kljajić i dr Zoran Marsenić
Neurolozi dr Aldin Ajdarpašić i dr Milan Madzgalj
Fizijatar dr Vanja Vukićević
Hirurzi dr Boris Dašić, dr Borislav Lutovac i dr Blažo Stijović
Radiolozi dr Bedrija Lucević i dr Denis Kalač,
ORL dr Branka Gogić,
Psihijatar dr Alelsandar Zlajić.
Zakazite svoj pregled na vrijeme jer zdravlje ne smije da ceka.
Opštinski odbor Stranke pravde i pomirenja Petnjica čestitao je nastupajući mjesec Ramazana.
“Poštovani vjernici i vjernice na Bihoru i dijasporo sa Bihora, želimo sa vama i sa svim ljudima dobre volje koji žive za univerzalne vrijednosti dočekati i podijeliti Ramazanske nagrade, pouke i poruke. Neka Ramazan unese radost u vaše porodice i domove. RAMAZAN ŠERIF MUBAREK OLSUN”, stojii u saopštenju Opštinskog odbora SPP Petnjica
Merak doo iz Petnjice čestitala je nastupajući Ramazan svim vjernicima iz opštine, Crne Gore i dijaspore.
“Povodom nastupajućeg mubarek mjeseca Ramazana, upućujemo iskrene čestitke i želje da ramazanski dani i noći donesu radost, zdravlje i sreću u sve domove.
Osvježimo i očistimo naša srca ibadetima koje sa sobom donosi mubarek Ramaza”, stoji u čestitci kompanije Merak.
Restoran Merak organizuje iftare tokom Ramazana.
Takođe, ova renomirana ugostiteljska kompanija iftare služi u restoranu u Petnjici, kao i na cijeloj teritoriji petnjičke opštine
Za više informacija i rezervacije kontakt telefon 068 625 947
