HAMDIJA RASTODER: BIHOR SKORO BEZ POLJOPRIVREDE, NEMA VIŠE NI PEČENJAK GDJE DA SE “UKRADE”

Radio Petnjica
-
7
HAMDIJA RASTODER: BIHOR SKORO BEZ POLJOPRIVREDE, NEMA VIŠE NI PEČENJAK GDJE DA SE “UKRADE”

Gost emisije “Putevi i raskršća” bio je Hamdija Dica Rastoder koji je, davne devedesete prošlog vijeka odselio iz Bihora. Kao i mnogi, planirao je da ostane kratko. To kratko se odužilo pa i danas živi i radi u najvećem bihorskog gradu Ešu u Luksemburgu i u zavičaj dolazi u “mjesecu žutih tablica”. Ovo je dio njegove priče.

********

Napustio sam Crnu Goru 1992. godine i iz Petnjice nosim uspomene koje se pamte čitav život. Tada se drugačije živjelo. Sjećam se očevih pisama iz Njemačke koja su putovala mjesec dana do Petnjice. Nekada je u dvije sobe živjela porodica od 12 članova, ali su svi bili srećni i to je jedino bilo važno.

Devedesete sam diplomirao fiziku i hemiju, ali nažalost taj posao nijesam radio. Bilo je vrijeme velike krize, profesori nijesu primali platu i po godinu. Posljednje tri godine, prije odlaska iz Crne Gore, živio sam u Beranama sa suprugom i dvoje malo djece. Sjećam se šenlučenja pijanih hordi ispod prozora moje djece. Zato smo u aprilu te godine napustili Crnu Goru, otišli u Njemačku. Nijeşmo otišli sa ciljem da ostanemo ovako dugo ali je zavladala kriza i ostali smo. U Njemačkoj smo bili četiri i po godine i nijesmo mogli da opstanemo. Zbog male djece odlučili smo da odemo u Luksemburg kod supriginih i tu smo ostali.

U LUKSEMBURGU ŽIVI 5.374 BIHORACA

Prije par dana naš ambasador mi je rekao da u Luksemburgu zvanično živi  5.374 Bihorca. Mislim da taj podatak sve govori a ponajviše govori o tome da država mora nešto da uradi da se zaustavi iseljavanje.

Život se u Luksemburgu za ovih 20 godina nije puno promijenio. Možda su ljudi bliskiji, više se druže, više sarađuju. Vjerujem da se tako ni za narednih 20 godina neće puno promijeniti. Naša djeca sve manje žude za zavičajem i sve ih je teže nagovoriti da dođu. Evo na primjer Italijani, koji su se prvi naselili ovdje početkom XX vijeka, kažu da ih poslije 50 godina ništa ne vuče nazad u zavičaj. Kada su moja djeca bila manja, jedva su čekala odmor da bi išli u Crnu Goru a danas nije tako. Društvo ima jači uticaj od porodice.

MJECES ŽUTIH TABLICA

Kada smo došli bilo je predrasuda od Luksemburžana koji su smatrali da smo mi iz manje provincije i da smo drugačiji. Danas je puno njih koji su nam prijatelji i sa kojim se družimo. Avgust nam je slobodan pa tada obiđemo Crnu Goru, zato i kažu u Petnjici za avgust da jhe to mjesec „žutih tablica“. Tada jedino imamo vremena da se vratimo i posjetimo Petnjicu.

ZK BIHOR ZA PRIMJER 

Udruženje zavičajni klub Bihor okuplja veliki broj naših ljudi i to udruženje znači puno. Naše manifestacije imaju mnogo posjeta. Zvijezda vodilja za naše udruženje jeste to druženje i okupljanje, da nas ovdje ne asimiliju već da ovo što mi sada radimo preuzmu naša djeca. Kroz udruženje želimo da na našu djecu prenesemo ljubav prema zavičaju. Da nemamo podršku vjerovatno ne bi ni postojali ovako dugo.  Same potrebe zavičaja daje nam svhu okupljanja, jer pomoći nikad dosta. Kada zatreba mi se udružimo i radimo zajedno. Naša četiri udruženja su zajedno organizovala proslavu Dana nezavisnosti Crne Gore. To je pokazalo koliko smo jedinstveni i kako nam je prvi cilj da brinemo o domovini i zavičaju. Jedan sam od onih koji prati redovno situaciju u Petnjici. Mi smo iz Zavičajnog kluba Bihor tražili da nema opozijicije, i da svi radimo za Petnjicu,  ali to nijesu uradili zato imamo situaciju kakva je sada.

BEZ JEDINSTVA NEMA NAPRETKA

Vidi se to nejedinstvo u Petnjici, a posebno odavde. Pa sjećate se požara prije par mjesece, kada je samo desetak ljudi došlo da pritekne u pomoć kući Durakovića, a isti dan je bila utakmica u Gusarama na kojoj je bilo 100-ak ljudi. Isti dan je bio i skup penzionera.  Ne kažem da su penzioneri trebali da pomognu već je bilo dosta mladih ljudi u organizaciji koji su mogli pomoći. Ponoviću izjavu Krivokapića na vašem portalu, da je istina da dijaspora donosi veliki novac u Crnu Goru, a država nije spremna ni tih 10% da uloži. Pominjala se cifra od 50 miliona i zašto ne bi bi dala za put 10 miliona, nego se gradi zgrada koja će se na kraju i otvoriti pred izbore. Ja krivim naše ljude za situaciju tamo. Ne lokalnu upravu i predsjednika. Ne može ni on sve sam, ali je jedinstvo preduslov da bi sve bilo bolje.

HTJELI SMO DA NAPRAVIMO TRG ALI KAŽU DA NEMA PROSTORA

Pomažemo koliko možemo, skupljamo,radimo. Osnovali bi fond za razvoj Petnjice i da se ovdje što više i bolje organizujemo, kako bi pomogli, ali ono nejedinstvo u Petnjici prenosi se i na dijasporu.  Mi težimo ka tome da se ljudi ne dijele prema partijskoj pripadnosti. Slušali smo prenos Skupštine iz Petnjice i smeta nam zbog čega poslije imena i prezimena moraju da dodaju i to iz koje je partije. Veliki broj Bihoraca je okupljen oko Zavičajnog kluba Bihor. Tražili smo plan i prostor da naš klub finansira trg Petnjice i dobili smo odgovor da tog prostora nema. Nadamo se ipak da će Petnjica dobiti taj trg da konačno liči na grad. Nadam se da je prošlo vrijeme kada je Bihorcima san bio samo papiri za Luksemburg.

Što se tiče planova za projekte nadam se da će se ti projekti već završiti. Nije mi jasno zašto je zgrada Opštine bila prioritet kada i dalje nema puta i to je možda jedan od razloga zbog čega se iseljavaju i malo djece rađa. Zavičajni klub Bihor svake godine kupuje pribor za djecu prvake i kada smo počeli akciju bilo 127 djece prvaka, a sljedeće godine 153.  Kada smo pomislili da se zaustavilo iseljavanje, sljedeće godine smo kupili 112 školskih pribora, a prošle godine na cijelom području Bihora samo 73. Žao mi je što je prošle godine samo 12 djece rođeno. Gdje ćemo onda biti za 20 godina.

DIJASPORA ĆE UVIJEK POMAGATI

Dok sam ja bio mali sjećam se nije bilo kuće koja se nije bavila poljoprivredom. Prošle godine idem u Randmace i kroz šalu kažem „pa šta je ovo nema nigdje pečenjak da se ukrade“. To vam je dovoljan podatak. Primijetio sam kako su zahladnili odnosi između ljudi, povukli su se u sebe, možda je to i zbog socijale.

Apelujem na veće jedinstvo Bihoraca, bez obzira da li su oni van ili u Bihoru. Da se nekako nađe način da se ti ljudi skupe i organizuje.

Na pitanje da li ćemo se vratiti, odgovor je veoma jasan – kako da se vratim ili vratimo tamo odakle se ljudi iseljavaju.

Ljubav probija sve granice i prelazi sva mora. Što više ljubavi među ljudima i jedinstva, biće bolje. Dijaspora je tu i ona će pomagati uvijek.

(Cijeli razgovor možete poslušati na YouTube kanalu Radija Petnjica)

ZANATI U PETNJIČKOJ OPŠTINI: KROJAČKA RADIONICA MURATOVIĆA

Radio Petnjica
-
0
ZANATI U PETNJIČKOJ OPŠTINI: KROJAČKA RADIONICA MURATOVIĆA

Krojački zanat na području Opštine Petnjica javlja se u vrijeme turskog vakta i vodi porjeklo od terzija. Terzije su izrađivali odjeću, vršili krojačke usluge, šili po mjeri i popravljali postojeću.

U Petnjici je Muratović Ajkuna-Ajka (1845 – 1937) u svojoj kući imala krojačku radionicu, krojila i šila: dimije, katove, fistane, mintane, čakšire, palte, košulje svilenice (svilene košulje), šamije s ojicama… Ajkuna je kćerka Agović Nurka iz Vrbice, supruga Muratović (Umera) Bahta (1845 – 1930).

Ajkunin unuk Muratović Ljutvija je često govorio: „Moja bijača Ajkuna je bila prava „rukatnica“, krojila je i šila žensku i mušku odjeću, prekrajala i popravljala staru. Kod nje su dolazile žene iz najudaljenijih mjesta Bihora, čak sa Sipanja.“

ZUKO MURATOVIĆ

 

MINISTARTSVO TURIZMA I ODRŽIVOG RAZVOJA OBEZBIJEDILO KONTEJNERE I KANTE ZA SMEĆE ZA PETNJICU

Radio Petnjica
-
1
MINISTARTSVO TURIZMA I ODRŽIVOG RAZVOJA OBEZBIJEDILO KONTEJNERE I KANTE ZA SMEĆE ZA PETNJICU

Opština Petnjica je u saradnji sa Ministarstvom turizma i održivog razvoja obezbijedila je značajnu donaciju u vidu kontejnera i kanti za smeće koje će biti postavljene u užem jezgru Petnjice. Kontejneri i kante se već raspoređuju na lokacije na kojima je potrebno obezbijediti građanima odlaganje otpada.
Posebnu zahvalnost iz Opštine upućuju generalnom direktoru Direktorata za upravljane otpadom i komunalni razvoj iz Ministarstva turizma i održivog razvoja Draganu Asanoviću, a značajan doprinos realizaciji ovog projekta dala je i Anka Kujović iz Ministarstva turizma i održivog razvoja.
Iz Opštine ističu da je ovo vrijedna donacija ovog ministarstva, koje je kontejnere obezbijedilo od opština Tivat i Herceg Novi i ustupilo ih Petnjici na korišćenje.
“Kontejneri su u odličnom stanju a i stižu u pravo vrijeme i mnogo će značiti Petnjici posebno u ljetnim danima kada je povećan priliv ljudi u Petnjicu iz dijaspore, pa vjerujemo da će ova donacija uspjeti da servisira potrebe građana kada je u pitanju odlaganje otpada, a sve u cilju održavanja komunalnog reda”, kažu iz Opštine Petnjica.
Ovo je jedna u nizu donacija Opštini Petnjica, koja ima za cilj poboljšanje komunalne infrastrukture. Dio kontejnera će pored Petnjice biti postavljen i na putnom pravcu od Stenica prema Trpezima.

DINO RAČIĆ

PREMJEŠTANJE DALEKOVODA GOTOVO DANAS, NASTAVAK RADOVA NA ZGRADI OPŠTINE SJUTRA

Radio Petnjica
-
0
PREMJEŠTANJE DALEKOVODA GOTOVO DANAS, NASTAVAK RADOVA NA ZGRADI OPŠTINE SJUTRA

Radovi na administrativnoj zgradi Opštine Petnjica biće nastavljeni već sjutra, nakon što su odlukom državnog inspektora iz EPCG prekinuti zbog dalekovoda koji se nalazio u neposrednoj blizini zgrade i koji je na taj način ugrožavao bezbjednost radnika.

Iz Opštine su reagovali brzo i predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović uputio je zahtjev direktoru Elektrodistribucije Berane Saši Pešiću, koji se odnosi na izmještanje 10kW-og dalekovoda koji prolazi u neposrednoj blizi nove zgrade Opštine, radi sugurnosti radnika koji trenutno rade na građevinskom objektu. Na odgovor EPCG nije se čekalo dugo pa je već posle nekoliko dana na lice mjesta izašla firma za geodetska mjerenja, a ovih dana na izmještanju dalekovoda rade i stručne ekipe.
“Opština Petnjica je stvorila sve preduslove ekipama da u što kraćem vremenskom periodu završe radove, kako bi se nastavili radovi na administrativnom objektu. Opština je posjekla borove koji su predstavljali prepreku i napravila prilaz, a iz EPCG su juče postavili nova tri betonska stuba, od kojih je jedan težine 3,5 tona’’, kazao je potpredsjednik Opštine Petnjica Muslija Kalić.

Iz Opštine dodaju da će radovi na imještanju dalekovoda biti završeni danas i da će firma Tehnogradnja već sjutra moći da nastavi radove.

“Uspjeli smo da za svega nekoliko dana riješimo ovaj problem, a sve zahvaljujući brzoj reakciji opštinskih organa ali i odličnoj koordinaciji koju imamo sa institucijama’’, dodao je Kalić.

DINO RAČIĆ

PUTEVI I RASKRŠĆA – 47. EMISIJA

Radio Petnjica
-
0
PUTEVI I RASKRŠĆA – 47. EMISIJA

ALEN PLJAKIĆ: OBEZBIJEDILI SMO 35.000 EURA ZA SANACIJU UDARNIH RUPA NA PUTEVIMA

Radio Petnjica
-
4
ALEN PLJAKIĆ: OBEZBIJEDILI SMO 35.000 EURA ZA SANACIJU UDARNIH RUPA NA PUTEVIMA

Povodom teksta koji je objavljen na portalu Radija Petnjica u kojem stoji da su jedan ili više građana pravili „oaze“ na asfaltnim površinama na kojima postoje rupe, iz lokalne samouprave su kazali da su kao odgovorna vlast i ove godine obezbijedili 35.000 eura za sanaciju udarnih rupa.

’’Raspisan je tender za sanaciju i za ovu godinu i to je već u završnoj fazi. Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača je donešena i ubrzo se očekuje potpisivanje ugovora“, izjavio je za portal radija Petnjica Alen Pljakić samostalni savjetnik za iavne nabavke u lokalnoj samoupravi, dodajući da se očekuje da će se ubrzo otpočeti sa radovima na sanaciji udarnih rupa na putevima u opštini Petnjica.

„U prošloj godini smo uložili 55 000 eura za sanaciju udarnih rupa na putnim pravcima na području naše opštine.  Samo na putnom pravcu Petnjica Lagatore ugradjeno je oko 90 tona asfalta za sanaciju udarnih rupa.

Opština Petnjica apeluje na sve građane da imaju razumijevanja i da doprinesu očuvanju puteva tako što će u koordinaciji sa Opštinom raditi sve da putni pravci budu što kvalitetniji. Često se surećemo sa pojavom da građani samoinicijativno rezu asfalt I na taj način dolazi do njegovog oštecenja, zato Opština poziva građane da se u takvim situacijama obrate nadležnom sekretarijatu zaduženom za te poslove a sve u cilju kvalitetnije putne infrastrukture u našoj opštini.

DINO RAČIĆ

TURNIR U MALOM FUDBALU “MEHO AGOVIĆ” 10. JULA

Radio Petnjica
-
0
TURNIR U MALOM FUDBALU “MEHO AGOVIĆ” 10. JULA

U organizaciji Opštine Petnjica i JU Centra za kulturu, početkom jula, tačnije 10.07.2016.god.na poligonu OŠ „Mahmut Adrović“ održaće se drugi Memorijalni turnir u malom fudbalu „Meho Agović“.

Ekipa broji 4+1 igrača, a uplata po ekipi je 30 eura. Organizator je obezbijedio i prigodne nagrade za prva tri mjesta kao i za najboljeg golmana i strijelca.

Za sve inoframcije možete se obratiti licima koje su zadužene za organizaciju memorijala.

Alen Pljakić 069/483-109

Sinan Tiganj 069/592-067

 

MUZAFER KRŠIĆ: TREBA PRVO MLADE VRATITI NA SELO

Radio Petnjica
-
0
MUZAFER KRŠIĆ: TREBA PRVO MLADE VRATITI NA SELO

U emisiji “Putevi i raskršća” gostovao je Muzafer Kršić. Prenosimo dio razgovora.
U Petnjici se živi dosta dobro zahvaljujući većem dijelu građana koji živi po Zapadnoj Evropi, manje porodica je ostalo ovdje, pa svako svome šalje novac. Ne možemo reći da je iz dana u dan bolje, ali u odnosu na druge sredine je dobro. Građani Petnjice su sa velikim zadovoljstvom prihvatili samostalnost opštine, jer se tometežilo  odavno. Većina njih se nadalo da će proteći odmah med i mlijeko, ali to ne dolazi odmah. Petnjica treba da ide u pravcu zdravog seoskog turizma i poljoprivrede.
Svoj radni vijek sam proveo u Zemljoradničkoj zadruzi u Petnjici, a napustio sam je devedesete godine. U Petnjici je tada radilo 25 prodavnica, desetak ugostiteljskih objekata. Bilo je dana kad sam u svojoj prodavnici prodavao dnevno i do 15 paketa banana,a sada ne proda se ni paket medjeljno. Mjesečno je tada stizao šleper konjaka, a danas se prodaje paket mjesečno.
Kao što rekoh na početku, najveći dio građana ovdje živi od onog što šalje dijaspora. Mladi ljudi treba da se školuju, da znanjem steknu visoko obrazovanje. Na žalost, u Petnjici nema mladih koji bi pokrenuli svoj biznis.

Imam mnogo prijatelja i kolega koji su svoj život nastavili u nekoj od evropskih država. veže ih Petnjica i zavičaj, ali su ipak zadovoljni životom tamo i o povratku niko ne priča.

Ja sam čovjek koji je pripadao prethodnom vremenu i to je vrijeme koje je najveću štetu napravilo seoskom području. Treba puno vremena da se to popravi. Ako je pedeset godine nešto uništavano isto toliko je i potrebno da se vrati sve na staro. Na kraju, osnovni cilj i Opštine i države je da zadrži mlade na selu, a ukoliko se to ne uradi u pitanje će doći i naš opstanak.

Cijeli razgovor možete poslušati na YouTube kanalu Radija Petnjica.

PUTEVI I RASKRŠĆA – 46. EMISIJA

Radio Petnjica
-
0
PUTEVI I RASKRŠĆA – 46. EMISIJA

ENVER LATIĆ: VLAST JE IZMISLILA I “LISTOPADNI ASFALT” – TRAJE SAMO GODINU

Radio Petnjica
-
0
ENVER LATIĆ: VLAST JE IZMISLILA I “LISTOPADNI ASFALT” – TRAJE SAMO GODINU

Enver Latić, je bio gost Radija Petnjica i emisije Putevio i raskršća”. Prenosimo samo dio razgovora.

 

Građani su nakon povratka statusa opštine očekivali da se nešto pozitivno desi. Ovo je mjesto bilo potpuno zaboravljeno. Nije bio samo problem stav Berana prema ovom kraju, već i pojedinaca odavde koji su uzeli sebi za pravo da određuju šta i kako će biti. Bio sam svjedok situacije da, kada je trebalo da se odavde zaposli nekoliko pripravnika u Beranama, to upravo iz Petnjici opstruirano. Ljudi koji su trebali da budu temelj i osnov za razvoj ove opštine, ostali su u drugom planu. Uglavnom zbog politike.

Povratkom statusa opštine, mijenja se dosta ali, u pogledu infrastrukture stanje je katastrofalno. Problem je put, problem je i elektrifikacija. Zavisimo od drugih, neko nam drugi kontroliše stvari. Kod nas je na sceni tzv. „listopadni asfalt“, bude ga godinu dana i više ga nema. Prije 20 godina je asfaltiran putni pravac od Stenica do Savinog Bora i taj asfalt i danas koristimo. Ovi što su se radili u novije vrijeme su upravo iz kateogrije „listopadnih asfalta“ – brzo propadaju.

Da sam u situaciji da ulažem, i pored svega ovdje bih uložio, jer je ovo mjesto bogom dato za turizam i poljoprivredu. Napravio bih neki mali pogon za proizvodnju namještaja ili eventualno uzgoj pilića ili farma sličnog tipa. Da bi se sve to organozovalo, mora i država da pomogne. Postoje ljudi, intelektualci, koji su imali ideje i koji su pokušali da nešto naprave. Sve im se to izjalovilo i ti isti ljudi su sada u Podgorici, Sarajevu ili nekim drugim mjestima. Tamo su magistrirali, doktorirali i tamo su ostali. Dobre ideje idu odavde i ne postoji sistem koji bi dobre ideje kanalisao i pomogao pojedinca da ih on ovdje realizuju. Čini mi se da se krivci za takvo stanje znaju ali da su oni često čak i nagrađeni benefitima vlasti. Teško ćemo neki problem riješiti ako ga prvo ne definišemo i moramo da utičemo na faktore nastanka. U mom mjestu, Lagatorima, u školi radila su dva odjeljenja prvog razreda a pitanje je sljedeće godine hoće li se iko upisati.

Mladi, to malo što je ostalo, pogrešno formira sliku o ljudima koji dolaze iz inostranstva, jer doputuju sa dobrim kolima. Kad se malo zaviri u njihov život tamo onda se vidi da žive organizovanim životom i da imaju dvije presvlake – radno odijelo i pidžamu. Ovdje je drugačiji način života.  Mi odavde čeznemo za njihovim životom, a oni odozgo čeznu za našim. Moraju naši mladi ljudi da shvate da mjesto gdje živimo ima svoje potencijale i da može, ako svi se založimo, i ovdje da se živi dobro. Sve to možemo ako stavimo politiku u drugi plan. U svakom mjestu postoje isti problemi, ali ajde da razmišljamo da je suprotni stav možda koristan, ako se ima suprotno mišljenje da to nije neprijatelj. Ovdje je zastupljen fenomen pobjednik i pobijeđeni.

Poražavajuća činjeniča jeste ta da je ovaj kraj sa više od 18 000 sveden na nekih 4 000 stanovnika. Da bi ovi ljudi mogli ovdje da ostanu i da sebi osmisle život moraju da imaju uslove za njega. Problem je često i političke prirode. Čak mislim da, kada bi svi otišli u istu partiju, ne bi se ništa promijenilo. Što znači da politika nije prevashodno kriva. Postoji nemarnost pojedinca, nezainteresovanost, neinovativnost.

Cijeli razgovor možete poslušati na YouTube kanalu Radija Petnjica.

 

1...810811812...900Stranica 811 of 900