USVOJEN BUDŽET OPŠTINE PETNJICA ZA 2016. GODINU
Petnjički parlamentarci nakon dva radna dana rasprave i dva odlaganja juče usvojili Budžet opštine za 2016. godinu. Budžet je podržalo 20 odbornika, protiv niko nije bio a uzdržanih šest. Budžet za 2016. iznosi 1.142,373 eura.
Poslednja tačka “Preuzimanje zaposlenih usljed terirotijalne promjene” je odložena jer je , izjvestilac, predsjednik opštine Samir Agović tražio da se prvo izjasne matični odbori.
Usvajanju Budžeta za 2016. prethodila je velika i žučna rasprava koja često nije imala mnogo dodirnih tačaka sa temom ali su odbornici iskoristili priliku da saopšte svoje političke stavove o mnogim pitanjima.
U uvodom izlaganju u ime predlagača Ziko Alilović, obrazložio je predlog Budžeta sa tehničko-finansijskog aspekta, stavku po stavku za tekuću 2016 godinu, naglašavajući da je isti taj predlog podržalo Ministarstvo finansija Crne Gore.
Šef kluba DPS-a Erol Muratović, smatra da je predlog Budžeta u zakonskim okvirima, podsjećajući da je opština Petnjica jedna od dvije opštine u Crnoj Gori koja nema zaduženja iz prethodne godine.
Hajriz Adrović iz SD istakao da je najvažnije da su došli u situaciji da se glasa o Budžetu. “Ovaj budžet je potrošački u izvesnoj mjeri, bez obzira što ima i kapitalnih projekata” kazao je između ostalog Adrović. On je dodao da je namjera amandmana koje je podnio SD bila da se umanji potrošački karakter budžeta ali da oni u nedostatku političkog sluha nijesu prihvaćeni.
Na izlaganje kolege iz SD Hajriza Adrovića, reagovao je odbornik DPS-a Erol Muratović tvrdeći da se Budžet iz Podgorice ne može praviti, naglašavajući da za njihovim amandmanima nema potrebe jer su dosta toga započeli što kolege iz SD predlažu.
Hakija Muratović u ime BS je rekao da predviđenih 35 hiljada eura za MZ treba korigovati. “Kao klub odbornika BS uspjeli smo na javnoj raspravi da korigujemo dosta toga. Zašto u budžetu nema skupštine službe kao ni službe zaštite”, rekao je Muratović.
Mithad Cikotić misli da je Budžet realan i optimalan. Kroz Odbor za finasije su ukazali na par stavki koje su prepravljene.
“Mi smo kooperativni i ništa ne želimo da skrivamo. Ovo je ono što je realno na osnovu onoga što mi raspolažemo”zaključio je Cikotić.
Hajriz Adrovic, replicirajući odborniku Cikotiću pitao je da li je realno da 15 hiljada eura bude predviđeno za subvencije poljoprivrednim proizvođačima, a 20 hiljada eura za gorivo.
Rešad Rastoder u ime SDP je ustvrdio da se niko nije bavio time na koji način su ostvareni priodi u budžetu, konstatujući da su tekući prihodi malo ostvarivi.
“Tekući izdaci su daleko veći od tekućih prihoda, ono što smo mi u SDP-u govorili to je da se budžetom trebalo predvidjeti tri stavke – komunkacijsko otvaranje područja Petnjice, uređenje samog naselja Petnjice i treće treba razmisliti o konsolidaciji privrednih subjekata. Sve ideje treba stavit na papir i postupno i postepeno po prioritetu trebalo je konkurisati. Sami vidite gdje živimo i mislim da sređivanje užeg jezgra Petnjice zavređuje pažnju da se raščisti i da se dovede da na nešto liči. Sve je to jedino moguće ako se predvide sredstva u budžetu a toga ovdje nema”, rekao je Rešad Rastoder. On se osvrnuo i na privredne subjekte.
“Koliko ovdje ima subjekata koji prave novac, što spada u tekuće prihode? Imate dosta njih koji rade u sivoj zoni. Morali ste predvdjet način da se pomogne ovim subjektima kroz razne oblike. Time bi uvećali prihode. Sami izdaci u budžetu su pokrili sve sitnice i sve rupe, ali bolje je bilo grupisat u malo veće iznose a onda odradit neke ključnije stvari. Za poljoprivredu je malo izdvojeno. Samo 15 hiljada eura”, rekao je na kraju Rastoder.
Rifat Agović, odbornik BS je istako da opština ima puno problema i da budžetska sredstva koja su predviđena, neće biti dovoljna da se sve riješe.
“Predviđen novac za mjesne zajednice nije sporan, ali je sporan način na koji će se ta sredstva opredjelivati. BS neće dozvoliti da DPS prikazuje kao svoje zasluge radove sredstvima predviđenim budžetom. Svaki projekat mora da ide preko javnih nabavki a Optšina nema kapaciteta da to radi” izjavio je Agović.
Nakon izlaganja odbornika BS, predsjednik Skupštine je dao pauzu radi unutarkooalicionih konsultacija.
Nakon pauze, predsjednik opštine Samir Agović je dodatno pojasnio koncept budžeta i dao odogovore na pitanja koja su postavili odbornici.
“Volio bih da smo više dobili inicijativa prije odbora i prije plenuma, a ne da se čeka Skupština kao neka eksluziva. Ono što su kolege govorile o visini budžeta ne treba da pričamo, već treba da pričamo ono što je osnovno, a to jeste sredstva iz Egalizicionog fonda. To znači da je država ta koja najviše pomaže. Naravno, bez imalo kompleksa se zahvaljjujemo poslaniku Šehoviću koja nosi najviše zasluga. U Budžetu čiji sam predlagač, kapitalni izdaci i operativni izdaci je razlika minimalna. Izdaci za Mjesne zajednice koja su planirana, nijesu ništa drugo već da im obezbijedmo minimalne uslove za rad. Nemaju štampač, pečat, kompjuter, i Opština je dužna da posle transfera traži dokaz kako su se sredstva utrošila. Postoje odroni, klizišta i nepredvide stvari koje treba hitno sanirati i ta sredstva su nam hitno potrebna. Što se vodovoda tiče, moramo pozvat građani Javorovada budu korektni i da priznaju, da smo dva puta boravili i razgovarali sa njima, da je dogovor da oni nađu izvorište i da će Opština uraditi analize kvaliteta izvorišta. Nakon svega toga slijedi izrada projekta i konkurisanje za sredstva iz budžeta Crne Gore. Dalje, tačno je da su sredstva za poljoprivredu mala, ali mislim da će poduprijeti i pomoći u onolikoj mjeri koliko je to u našoj moći. Što se tiče sredstava za probijanje puteva u iznosu od 15 hiljada eura, moram vam kazat da ćemo najvjerovatnije morat da uradimo privremenu deponiju i taj iznos u tom slučaju čak neće biti ni dovoljan. Vaše primjedbe za 20 hiljada eura za gorivo, opet nije opravdana ako imamo u vidu potrebe lokalne uprave, potrebe službe zaštite i komunalnog preduzeća. Treba takođe da imate u vidu da smo pomogli ljude koji prevoze učenike. Simbolično, ali smo ipak pomogli jer je to humano i ljudski. Novac predviđen za transef insitucijama obrazovanja i zdravstva jeste simboličan.
Izlaganje Rešada Rastodera je konkretno i sa svim ocjenama se slažem ali ipak moram reći da je situacija naslijeđena i da smo mi pozvali sve privredne subjekte da uđu u legalno poslovanje i izađu i sive zone.. Fali zakon o neformalnim objektima i nama je teško da sada djelujemo. Pitanje komunikacije je fundamentalno pitanje i ono je prioritet. Saobraćajna infrastruktura je dobila prioritne mjesto što je dokaz put Berane – Petnjica. Tražili smo da se put Bioča – Petnjica uvrsti kao regionalni, a mi smo dobili odgovor da on nije uvršten ni kao lokalni put. Iamo obećanje da će ići predlgog o prekategorizaciji. Od stadiona do Bioče je potrebno 90 hiljada eura za izradu projektne dokumentacije. Sređivanje naselja u Petnjici je najveći problem, i mi smo predvidjeli sredstva za izradu studija. Neko nezavisan i stručan ko ne poznaje ni objekte ni ljude, treba to da uradi. Zakon kaže da moramo da promijeno detaljni plan, a ovo je zatečeni detaljni plan. Evidetno je da ljudi nisu svjesni da neće da prihvate dobro za sebe. Ono što može da se uklopi i ne smeta ljepšem, budućem izgledu, to ostaje, a ono što NE, treba da se ukloni. Samo nam treba novac, vizija i znanje. Mi imamo viziju, nemamo dovoljno znanja, ali u odnosu na prošlu godinu kadrovski smo jači. Ovaj problem nije zaobišao ni veće opštine, pa ni nas. Mnogo smo vodili računa da ne opteretimo budžet kroz zapošljavanje i kroz materijalne troškove”, izjavio je predsjednik opštine Samir Agović.
Rifat Agović u ime BS je izjavio da, i pored spornih stavki, budžet sadrži i dobrih, i da će Bošnjačka stranka podržati predlog Budžeta prije svega zbog kapitalnih stavki, ali ujedno i naglasio da će BS dobro pratiti kako se troši novac iz Budžeta.
Rešad Rastoder iz SDP-a je kratko replicirao predsjedniku Agoviću, napominjući ga da projekat za putni pravac Bioča – Petnjica već postoji i da može slobodno, ako je zainteresovan da mu ga dostavi na uvid, dodajući da će biti uzdržani prilikom glasanja.
DENIS BOŽOVIĆ
SJEDNICA PARLAMENTA ODLOŽENA, NASTAVAK U 16 ČASOVA
Nastavak 15. redovne sjednice SO Petnjica odložen je za 16 sati, zbog smrtnog slučaja. Naime, odbornik Socijalističke narodne partije SNP Zaim Ličina javio se proceduralno za riječ, tražeći da se sjednica odloži do 16 sati, zbog smrtnog slučaja u selu Korita, na koji je dužan da ode.
Odbornik Demokratske partije socijalista DPS Erol Muratović takođe je tražio da sjednica bude odložena jer određen broj odbornika DPS je dužan da ode na dženazu .
Prijedlog je usvojen, a odbornici će zasijedanje na kojoj je glavna tačka dnevnog reda Budžet Opštine Petnjica za 2016. godinu nastaviti u 16 sati.
DINO RAČIĆ
TEORIJA: BIHOR JE BEHAR ILI BIS-HOROS U PREVODU DVA UZVIŠENJA
U emisiji “Putevi i raskršća” i u rubrici “Pričao mi dedo”,istoričar Sait Šabotić je govorio o nastanku imena Bihor.
SAIT ŠABOTIĆ:
Tokom 20-tog vijeka pojavilo se više priloga vezanih za tumačenje naziva Bihor. Na širem Balkanskom arealu zabilježeno je više toponima koji imaju sličnu morfološku i sintakstičku strukturu kao makro toponim Bihor. Dana imamo naziv jednog sela, na putu od Podgorice prema Cetinju, i ono nosi naziv Bigor, koje je veoma slično nazivu Bihor. Što se tiče istorijskih izvora, mi za sada raspolažemo jednim starim izvorom, koji je pohranjen u Dubrovačkom arhivu, i po njemu, prvi put ime Bihor je zabilježeno u izvještaju koji potiče od 5 novembra 1450 godine, u kome se grad Bihor navodi kao jedno odredište dubrovačkog karavana, koji je tu odmorio, prenoćio i jedan dio svog tovara dao u zalog na ime nekih poreza koji su plaćali ti trgovački karavani koji su se kretali dolinom Lima. Kada su onomastička istraživanja u pitanju, bitno je zapaziti u kojem obliku je taj naziv zapisani. Zapisan je naziv kao „BICHOR“ i upravo je to bitno zbog ovih tumačenja behar, bihar itd, koja se javljaju u tumačenjima oko imena Bigor. Dokument od jednog anonimnog pisca iz 1455 godine, tu se kaže da je grad Bihor u Zagorju i da ga je te godine osvojla osmanska vojska pa se u tom ljetopisu kaže: „Primi Car Bihor u Zagorju“. Naravno, ovaj podatak saopštvam prema onom što je napisano u rječniku iz književnih starina koje je publikovao Đura Daničić. Prije samog naziva Bihor, mi u poveljama srednjovjekovnih srpskih vladara imamo čitav pomen sela koja su danas u Bihoru, pa se u jednoj od žičkih povelja pominje, kojom je Kralj Stefan prvovjenčani potvrdio posjede crkvi u Bistrici i u njoj se pominje više naselja oblasti Bihora. Zaton, Crnča, Ivanje, Zamčina, odnosno kako se danas zove Ramčina, kao i selo Dubovo. Druga povelja koja potiče iz 1324/25 godine kojom je Kralj Stefan – Dušan crkvi Sv. Petra u Bijelom Polju priložio sela Crnču, Velje Polje, Brzavu i Zagrad i to su sve nazivi iz istorijskih granica Bihora, mogu naću u istorijskim dokumentima. Prema tumačenjima književnika rahmetli Ismeta Rebronje, naziv Bihor dolazi od Njemačkog izraza becher ( beher ) što znači pehar, pa su prema njegovom tumačenju i mišljenju, peharnici oni koji su branili grad Bihor i živjeli u njemu, i branili su njegove prilaze od Lima i od Lješnice, i oni su bili stalni mještani u tom dijelu po kome je i širi region dobio ime. Mene lično kao neko ko se zanimao o ovom pitanju natjeralo na jedno razmišljanje za naziv Bihor jeste zapravo to što je naziv Bihor jedna složenica. Predložak –bi bi u ovom slučaju mogao bi da dođe od latinskog naziva ‘bis’ što bi značilo ponavljanje i grčke riječi horos što bi značilo kolo. Odnosno neko uzvišeno mjesto u prirodi ili uzvišeno mjesto ko što je oltar kod pravoslavnih crkvava. U ovom slučaju prvi dio složenice upućivao bi na to da se drugi dio složenice javlja dva puta, prenosno ta riječ bihors iz koje bi se mogla izvesti naziv Bihor bi onačavala dva uzvišenja, koja u osnovi imaju taj kružni oblik i sa dvije strane su okruženi vodom, praktično uzvišenja sa kojih može mnogo i daleko da se vidi iako mi danas pogledamo koje je to uzvišenje veoma slično Gradini koju i danas znamo po tim imenom jer se na njenom vrhu nalazio srednjovjekovni grad Bihor, to bi bilo uzvišenje Spaseovica, koje idući od Bijelog Polja prema Beranama prvo nailazi uzvišenje Spaseovica pa onda uzvišenje Gradina i to je to ponavljanje taj bis, taj bi-hor oodnosno dva uzvišenja koja su na tom značajnom dijelu puta koji vodi dolinom Lima. U prenosnom značenju naziv Bihor bi bioo dva uzvišenja, dva kola sa kojih se mnogo vide jer i riječ hor označava množinu. Značajno je takože pomenuti onomastički rad velikog zaljubljenika u predio Bihora rahmetli Alija Dzoković koji je bio mišljenja da je termin bihor ilirskog porijekla što je vrlo moguće. On je u svojim radovima da se naziv bihor može razložiti na dva formanta „mbi“ i „gur“. Jezik Ilira je dosta složen jezik i mi na području Bihora imamo dosta mjesta čiji naziv dolazi iz jezika Ilira, jer ilirska plemena konkretno Autoriati i mogu da se upute u sve to. Sam sam razmatrao jedan hidronim koji se nalaze u selu Hazane, a radi se o malom izvoru koji se naziva Bindža i to je hidronim koji je ilirskog porijekla. Njegov naziv je izveden od imena boga Bindusa koji je bio bog jezera, riječnih tokova itd. Potvrda da je on ilirskog porijekla jeste i ta što na području Vasojevića imamo slične nazive koje su izvedeni iz tog ilirskog vokabulara.
Prema nekim tumačenjima, koja je zabilježio učitelj Đukan Joksimovič u svojoj knjizi „Bihor i Donji Kolašin“ objavljena u Prilepu 1934. god.kaže da je od crkve Voljevac do brda zvanog Ždrebaonik na kojem se nalazilo neko utvrđenje, vodio tunel pomoću kojeg su vojnici osmanske imperije uspjeli da zauzmu tvrđavu na vrhu tog brda. Jedan vojnik je prvi stigao do toga brda na svom hitrom ždrijebcu pa je i brdo dobilo naziv Ždrebaonik. Predanje kaže da je tunel imao izlaz na obalu Lima i da su njime uspjele da pobjegnu pravosla žene koje su živjele u gradu, njih 90 i kada je turska vojska primijetila njihovo bjekstvo, pokušali su da ih sustignu. Primijetivši potjeru, žene su se uzele za ruke i skočile u Lim. Prema tom tumačenju, ime Bihor dolazi od riječi Biror što znači sramota. Međutim, u naučnom tumačenju ja sam se potrudio da iz staroosmanskog jezika, pa čak i u savremenom turskom jeziku, pronađem riječ koja bi značila sramotu. Riječ Biror ne označava sramotu, a u savremenom vokabula Turskog jezika postoji riječ ajip koja označava sramotu, tako da ova legenda se ne može uzeti kao ozbiljno tumačenje.
Prema još jednom tumačenju, naziv Bihor potiče od naziva proljeće na staroturskom jeziku koji glasi behar. Navodno, osmanski vojnici su uvidjeli da od sela Godijeva pa prema Limu nizvodno do Bijelo Polja, u rano proleće voće ranije procveta, ili probehara, nego li u sjevernim i sjeveroistočnim djelovima. Upravo zbog toga su oni počeli da koriste sintagmasku odrednicu Gornji Behar, odnosno Donji Behar, odnosno na podjelu koju danas imamo a to je Gornji Bihor i Donji Bihor, želeći da jasno izdvoje one djelove đe ranije dođe proleće.
SJEDNICA PARLAMENTA U 11ČASOVA, PRENOS NA RADIJU PETNJICA
Danas za 11 časova zakazan je nastavak prekinute 15. sjednice lokalnog parlamenta. Na dnevnom redu su dvije tačke:
– Prijedlog odluke o Budžetu opštine Petnjica za 2016 godinu,
– Prijedlog odluke o preuzimanju zaposlenih iz opštine Berane sa prebivalištem na teritoriji opštine Petnjica.
Podsjećanja radi, 10-tog marta je sjednica lokalnog parlamenta prekinuta kod tačke dnevnog reda Prijedlog odluke o Budžetu opštine za 2016 godinu. Traženo je dodatno pojašnjenje u vezi sa budžetom jer opština Petnjica mora da preuzme 19 radnika iz Berana. Na toj sjednici, usvojene su tačke dnevnog reda koje su se odnosile na Informacije o radu osnovnih i srednje škole u opštini Petnjica, usvojen je Prijedlog programa Skupštine Opštine Petnjica za 2016. godinu, usvojen je Prijedlog odluke o porezu na nepokretnost, kao i Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama odluke o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta.
Krajnji rok za usvajanje Budžeta za 2016 godinu je 31 mart.
Nastavak i rad 15-tog zasijedanja lokalnog parlamenta slušaoci Radija Petnjica mogu pratiti na našem talasu.
MORAMO IMATI U UDŽBENICIMA GENOCID NAPRAVLJEN NAD BOŠNJACIMA
Mitropoliti Mihailo, vrhovni poglavar Crnogorske pravoslavne crkve, govoreći za „Bošnjaci.net“, rekao je kako se slobodno kretao po Bosni i Hercegovini a nije po Crnoj Gori, prenosi Patria.
– SPC me smatra njihovim glavnim neprijateljem. Zato mi je onemogućena sloboda kretanja po Crnoj Gori. Krećem se samo uz stalnu pratnju koja štiti moj fizički integritet. Najnoviji ispadi SPC u Bijelom Polju i u Kotoru to potvrđuju. Za razliku od takvih okolnosti u Crnoj Gori, u BiH sam se slobodno kretao i bio pozdravljen od vašeg naroda i građana u više prilika u kojima sam se poklonio žrtvama Srebrenice.
Slobodan u BiH, ali ne i u CG
Animozitet prema drugim narodima glavni je pokretač srpskoga nacionalizma, koji se razvija i širi, uglavnom, pod uticajem i patronatom Srpske pravoslavne crkve. Takvi stav prema nesrpskim narodima posljedica je netolerancije prema nacionalnoj i vjerskoj različitosti između brojnih naroda u Srbiji, na Balkanu, Evropi i svijetu. Tragični sukob mračnoga „srpskoga pravoslavlja“…
Prema mitropolitu Mihailu zaborav zločina krije mnoge opasnosti.
– Agresivna i militantna SPC ne samo da ne žali žrtve i da se ne izvinjava za zlo i zločin počinjen u Bosni, Hrvatskoj i na Kosovu, već ga prikriva i falsifikuje nesporne činjenice, radeći sve da se on zaboravi. A zaborav zločina je produženi, odnosno novi zločin koji vodi budućim zločinima, u stvari ponavljanju tragične istorije. Zato je, po mišljenju mnogih, zaborav zločina opasniji od niza već počinjenih zločina. Normalno u svemu tome osnovni cilj bivšeg, sadašnjeg i budućeg agresora je prikriti aktivnu i jednu od vodećih uloga SPC u genocidu nad Bošnjacima, prenosi Patria.
Genocidne namjere SPC i SANU
Neophodno je u školske programe uvrstiti potpunu istinu o tragediji Bosne, a to je obavezno izučavanje genocida nad Bošnjacima, kako se više nikada nikome ne bi mogli ponavljati. U tome treba slijediti primjer suočavanja Njemaca sa posljedicama 2. svjetskog rata i miroljubivu i veliku politiku Vilija Branta.
Namjere Srbije, SPC i SANU kao nosilaca velikosrpskog projekta nisu samo osvajačke, već i genocidne. U njihovoj srži i krajnjoj poruci i cilju, odnosno namjeri nije samo okupacija naroda i zemalja regiona, već i njihova denacionalizacija, kao u doba cara Dušana.
Zaim Čelebić, Bošnjaci -NET
Original tekst: http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=56906
INTERNET: U PETNJICI ELEKTRONSKE ŠKOLSKE DNEVNIKE ISPUNJAVAJU U KAFANI I KUĆI
Učenici i nastavnici srednje stručne škole „Vukadin Vukadinović“ iz Berana, područnog odjaljenja iz Petnjice u svojoj školi u novoj opštini nemaju internet. Iako škola prati sve trendove i novitete, internet je ipak luksuz.
Naime, zgrada škole nije pokrivena internet signalom kako najjačeg T-com, tako ni mobilnih operate koji imaju tu mogućnost. Ministarstvo prosvete je zvanično počelo sa takozvanim elektronskim dnevnicima školske 2012/13 godine i shodno tome, zaposleni moraju redovno da unose podatke u e-dnevnik i da ažuriraju ocjene, ali im je ta mogućnost uskraćena, jer nemaju obezbijeđen internet pristup. Prije godinu Telekom je instalirao potrebnu opremu, postavio ruter i to je funkcionisalo 3-4 mjeseca sa izuzetno lošim kvalitetom signala.
Od tada pa do danas, zaposlenim u toj javnoj ustanovi ostaje da svoje obaveze, kao što je između ostalog i vođenje elektronskog dnevnika i unošenje ocjena u isti, koriste signal Osnovne škole koji je lošeg kvaliteta, ili da svoje radne obaveze završavaju svojim kućama, pošto u svojim radnim prostorijama tu mogućnost nemaju. Direktor matične škole iz Berana je uputio zvanični zahtjev Ministarstvu prosvete, ali još nema odgovora. Ono čemu se zaposleni u ovoj Javnoj ustanovi nadaju jeste da će se taj problem brzo riješiti i da će imati elementarne uslove za nesmetani rad.
D.B.
BRATIMIN VIR – MAMAC ZA TURISTE I ŠANSA ZA PROMOCIJU PETNJICE
Bihorski kraj je destinacija kojom rado posjećuju biciklisti i ljubitelji prirode sa svih strana. U vremenu kada eko turizam i netaknuta prirodna bogatstva predstavljaju pravi mamac ljubitelja aktivnog odmora u kojem turista traži nešto više od gužvi, prepunih plaža i buke Opština Petnjica ima veliku šansu da sa malo ulaganja promoviše bihorski kraj kao turističku destinaciju u kojoj će posjetioci imati priliku da uzivaju u divljoj ljepoti a dočekaće ih nadaleko poznati srdačni i gosptoprimljivi Bihorci sa autentičnom gastronomijom.
Mnoštvo puteva i puteljaka, mnogo sela, lijepi predjeli, ljubazni ljudi… E tu u Bihoru, postoji jedan skriveni kutak, nedirnuti dragulj prirode na rijeci Popča među narodom poznat kao Bratimin vir. U pitanju je teško pristupačni klanac sa kaskadama, jedna prava oaza mira opkovana sa svih strana ljepotom prirode.
Bratimin vir je fantastično mjesto pogodno za pješačenje, slobodno penjanje, kanjoning, ali i biciklizam a uz malo truda mogla bi se osposobiti sjajna povratna MTB staza koja bi vodila kroz šumu, desnom stranom Popče, nazad za Petnjicu.
Staza je markirana i skroz je pristojno uređen teren do samog vodopada i klanca. Kako je staza jako strma u završnom dijelu, postavljena je ograda od oborenih stabala, a u samom klancu postoje improvizovani mostići kojim uz dosta opreza možete preći preko Popče do skrivenog i možda najatraktivnijeg kutka ove lokacije – lijepog ovalnog bazena iznad koga se izdižu visoke litice a kroz otvor u stijeni u vidu omanjeg vodopada izbija rijeka koja je pedesetak metara iznad nestala u strmom uskom ponoru.
U proljeće i jesen vodostaj zna da bude jako visok, dok ljeti rijeka nije tako velika i može se njom gaziti umjesto, za običnog posjetioca, na momente opasnog veranja po stijenama i drvenim mostićima. U svakom slučaju čitava lokacija je prepuna opalog navlaženog lišća i treba biti jako oprezan da se ne okliznete jer pad ovdje može biti koban.
Mnogo legendi se pripovijeda o Bratimin viru, a mi ćemo vam ispričati neku koja salje simboličnu poruku. Kažu da je na ovom mjestu nekada davno postojala pećina u kojoj je bilo sakriveno veliko blago. Blago je bilo ukleto, pa se svaki trag gubio onima koji bi pokušali da ga se domognu probijajući se do pećine. Priča se i da su dvije gorštačke porodice bile u zavadi, pa se svaki njihov susret završavao u teškim ranama, a nekad čak i ubistvima. Niko nije mogao da ih izmiri, sve do jednog dana kada su dva brata spasila mladića iz one druge porodice dok se davio u vrtlogu nabujalog vodopada. Kada je mladić ispričao šta mu se desilo i ko ga je spasio, njegov dedo i otac poslali su ljude da od bivših neprijatelja traže mir i pobratimstvo. Od tada su mnogi ovdje nalazili mir pa zbog toga i ime Bratimin vir.
DINO RAČIĆ
VODOVOD IZMJEŠTEN, USKORO KAMEN TEMELJAC
Radnici GP “Tehnogradnja” iz Pljevalja uspješno su priveli kraju radove na izmještanju vodovnodnih cijevi sa glavnog izvorišta koje je snabdijevalo vodom Petnjicu. Nakon rešavanja pitanja vodovodnih cijevi, radnici nasipaju platformu šljunkom, kako bi mogli da se kamionima kreću i uklanjaju zemlju koja nastaje na škarpanju u gornjoj zoni građevinske lokacije, kao i zemlje koja će da nastane iskopavanjem lokacije gdje su predviđene podzemne garaže. Naravno, shodno propisima o bezbjednosti, lokaciju budućeg velikog gradilišta, zaštitili su bezbjedonosnim mrežama i time obezibjedili sigurnost za prolaznike.
Da podsjetimo, glavni “krivac” što radovi ne teku planiranom dinamikom bio je veliki broj priključaka na vodovodnu mrežu van mjesta gdje je to bilo predviđeno. Dok su trajali radovi na izmještanju vodovodnih cijevi mještani nijesu bili previše uskraćeni za vodu, već je prebacivanje sa starih na nove vodovodne cijevi rađeno postupno u kratkom vremenskom roku.
Ono što se može uskoro očekivati, uz najavu povoljnih vremenskih prilika, da se uskoro postavi i kamen temeljac za buduću zgradu Opštine.
DENIS BOŽOVIĆ
