U Luksemburgu će se od 11-tog do 13-tog marta održati 33. Međunarodni festival migracija i multikulture pod pokroviteljstvom vlade Luksemburga. Festival organizuje asocijacija CLAE koja okuplja sve klubove iseljenika u toj zemlji. Na poziv organizatora, a na predlog selektora za Balkan, književnika Faiza Softića i jednog od vlasnika radija Petnjica Raifa Adrovića, na festivalu će iz Crne Gore učestvovati beranski pjesnik, porijeklom iz Bihora, autor 11 knjiga poezije Braho Adrović. On će nastupiti na književnoj večeri u subotu 12-tog marta u Kichberg zajedno sa bosansko-hercegovačkim pjesnicima Mehmedon Đedovićem i dr Nenadom Tanovićem.
„Posebno sam počastvovan pozivom da učestvujem na ovoj prestižnoj međunarodnoj kulturnoj manifestaciji i sa tim u vezi osjećam potrebu da se posebno zahvalim inicijatorima da baš ja budem ove godine jedini pjesnik iz Crne Gore, uvaženom književniku Faizu Softiću i članu uprave udruženja Bihor Raifu Adroviću kao i asocijaciji CLAE koja je predlog prihvatila. Počastvovan sam tim više što ću biti u prilici da se susretnem sa velikim brojem ljudi iz našeg petnjičkog i beranskog kraja koji žive i rade u Luksemburgu, a koji su prije dvije godine na Danima bošnjačke kulture, koje je organizovao zavičajni klub Bihor, veoma toplo prihvatili moju poeziju“, izjavio je pjesnik Braho Adrović za portal radija Petnjica.
U nastavku večeri biće promovisan novi broj časopisa „Almanah“ iz Podgorice o kojem će govoriti prof. Dr Šerbo Rastoder, magistar Saif Šabotić i direktor izdavačke kuće Almanah Atvija Kerović.
Na ovom trodnevnom festivalu učestvuje preko 100 zemalja svijeta, a pored književnika predstaviće se folklorni ansambli, muzičke grupe, promovisaće se niz ostalih kulturnih sadržaja, a neki od zemalja učesnika će promovisati svoju nacionalnu kuhinju.
Ovih dana je, iz štamparije „Merkator“ u Bijelom Polju, stigao na odredište 19. broj revije „Bihor“, koju izdaje istoimeno udruženje iz Luksemburga.
Tom prilikom članovi UO i jedan broj članova udruženja priredili su skroman doček.
U ovom broju, na šezdeset stranica, revija donosi niz znaimljivih tekstova kako iz Luksemburga tako i onih koji se tiču Bihora, Crne Gore i društva uopšte.
U uvodnom tekstu – Umjesto riječi urednika, akademik Abdulah Sidran, jedan od najvećih živih književnika i filmskih scenarista na prostoru ex-YU, u tekstu pod naslovom „Velika djela malih naroda – šta će biti s njima“ govori o malim narodima i njihovim kulturama. Tekst je preveden i na francuski jezik.
Počasni član udruženja „Bihor“ i stalni suradnik u reviji – istoričar mr Sait Šabotić – donosi tekst o početku saradnje ovoga glasila sa bibliotekom „Đurđe Crnojević“ na Cetinju. Šabotić je nedavno, uglavnom sve dosadašnje brojeve, u više primjeraka, predao biblioteci, te je tako i zvanično napravljen prvi korak u pravcu saradnje između ove biblioteke i revije „Bihor“.
List donosi bogatu rubriku Hronika udruženja gdje se temeljito govori o aktivnostima ovoga kluba koje nisu niti male, niti beznačajne, a uglavnom su kulturne i humanitarne sadržine.
Akademik Šerbo Rastoder i u ovom broju pod naslovom „ Istorijska magla ili nauka“ piše o proizvoljnosti historijskih tekstove kroz koje pojedini autori daju iskrivljene slike o važnim istorijskim događajima iz prošlosti Crne Gore, a tiču se, ponajprije, iseljavanja Bošnjaka iz Crne Gore u Tursku.
U tekstu „Ipak se pokreće“ Ruždija Kočan fokusira temu na pokretanje novog udruženja Bihoraca u Americi koje će raditi na pomoći rozvoju novoformirane opštine Petnjica i cijele Crne Gore, kao svoje jedine domovine.
U tekstu „Pojedinačno jaki, a zajedno jači“ Džemil Skenderović piše o važnosti saradnje među klubovima u Luksemburgu čiji članovi mahom dolaze iz Crne Gore i Balkana i donosi konkretne prijedloge za čvršće uvezivanje i kvallitetnije djelovanje.
U rubrici „Iz Luksemburga“ Jusuf Babačić piše o Benediktinskom samostanu u gradu Klervo – u, postavljenom na uzvišici iznad ovog egzotičnog gradića okruženog bujnim zelenilom; jednom od najljepših arhitektonskih građevina ove vrste, ne samo u Luksemburgu, već i u Evropi.
U reviji se može pročitati tekst o Fondaciji Agović, udruženim građanima iz familije Agović koji su rasuti po cijelom svijetu, a iz zajedničke fondacije pomažu zavičaj. Mr Esko Muratović iz Nikšića u tekstu, prije svega sociološkog karaktera „Umijeće življenja uz snagu i revnost“ govori o karakterima ljudi i uticaju spoljnih faktora na njihov razvoj, te, između ostalog, kaže:
Snaga i moć su želje koje se pojačavaju navikom! Alija Tahirović kroz svoj tekst kroz koji provijava humor i ironija govori o ljudima koji, nagriženi kompleksima niže vrijednosti, osporavaju sve što rade pametniji od njih, ne dajući im za pravo da im išta valja od onoga što rade, te naglašava izrazit nihilizam neprosvijećenog sloja društvene zajednice koja nas okružuje. Remzija Hajdarpašić u rubrici „Portret“ donosi tekst „Čovjek sa zavičajem u srcu“ o poznatom biznismenu i velikom humanisti Edinu Medu Latiću rođenom u selu Lagatore u petnjičkoj opštini, koji već dvadeset godina uspješno vodi veliko privatno preduzeće u Luksemburgu i nesebično pomaže rodni kraj, posebno FK „Petnjica“ čiji je aktuelni predsjednik.
U rubrici Kultura, revija objavljuje i odlomak iz knjige „Sjećanja“ Meše Selimovića u kojem pisac govori kako je doživio smrt brata Šefkije, kojega su partizani strijeljali u Drugom svjetskom ratu, jer je tih dana trebao dočekati suprugu iz logora Jasenovac, pa je u svoj stan, kojega su mu ustaše bile opljačkale do zadnje stvari – ponio stari šifonjer i još nekoliko sitnica iz partizanskog skladišta. To mu je uzeto kao otuđivanje državne imovine u ratnim uslovima, i – strijeljan je!
I u ovom brojum sa po jednom pjesmom, zastupljena su tri pjesnika koji vode porijeklo iz Bihora a žive u zemljama Beneluks-a: Ferid Muratović, Nijaz Hajdarović i Safet Ćeman.
Pored toga u reviji se može pročitati i o Mao Cedungovim vrapcima koje je ovaj diktator tada proglasio krivim za slab prinos ljetine i osudio ih na smrt. Pobijeno je na milione ptica, a onda su se razgoropadili crvi i i znatno više poharali pirinčana polja. Tekst nosi poruku o značaju lanca prirodne ravnoteže.
Osim toga u ovom broju revije objavljen je tekst o čudima ljubavi „Pava i Ahmed su se voljeli“ gdje se govori o univerzalnim vrijednostim ljudskoga života, kao što su ljubav, poštovanje, međusobno uvažavanje i toleranciija. Pava i Ahmed su živjeli u vrijeme turske dominacije u Vranješkoj dolini gdje je živjelo etnički isto stanovništvo, ali različitih vjera. „Manijaci i prostaci na televiziji, a talenti na ulici“ je prenesen tekst koji govori o devalvaciji društva u kojem haraju prizemne društvene pojave, kao što su blud i proostakluci i gdje su akteri takvih pojava, kao, recimo, Zmaj od Šipova i slični njemu na televiziji odakle se na gledaoce vrši svojevrsna agresija, dok mladi i talentovani, u potrazi za bilo kakvom zaradom, rade slabo plaćene poslove, ili izvode perfomanse na ulici, a neki čak i prose.
U rubrici Sport Raif Adrović Aron donosi tekst o briljantnom džudisti Seminu Koraću, porijeklom iz Bihora, koji je, bukvalno, zatrpan medaljama sa državnih i međudržavnih takmičenja.
Tiraž i ovog broja je 1 000 primjeraka, i već se može naći na svim prodajnim mjestima širom Luksemburga, a dio tiraža ide i u druge evropske zemlje, dok je jedan dio podijeljen u Bihoru, Crnoj Gori i Sandžaku.
Ovo je bio 19. broj revije „Bihor“ , a za jubilarni 20. broj, planira se velika promocija u Luksemburgu na koju će, kako je planirano, biti i jedan broj zvanica iz Crne Gore i regiona.
I za sami kraj – slika na naslovnici ovoga broja „Bihorska nevjesta“ je djelo autora Refika Adrovića koji je živio i slikao u Rožajama i na crnogorskom primorju, u gradu Budvi.
Vlast u Petnjci je stabilna i neće biti prekompozicije do najavljenih izbora na jesen. Takva konstatacija ne proističe iz zaključka da je lokalni politički brak DPS i BS u Petnjici u ljubavi, već iz skladne koegzistencije istih aktera na državnom nivou. Svima je jasno će stvari između DPS i BS u Petnjici funkcionisati sve dok savez Đukanović – Husović traje.
DPS sa svojih 15 odbornika i četiri Bošnjačke stranke, drži vlast u Petnjici. Najjačoj stranci je trebao jedan odbornik za apsolutnu vlast pa je u postizbornoj kombinatorici izabran BS a ne SDP. Vrijeme je pokazalo da su razlike između ove dvije partije veće nego što su to, na primjer između DPS i SNP.
Bošnjačka stranka lokalnu politiku vodi po formuli koju je SDP osmislio i donedavno primjenjivao na državnom nivou – izigravaju opoziciju u vlasti. Kritikuju vlast a sami vladaju. Zaslužni su za sve što je dobro a ono što je loše pripisuju DPS-u. Ipak u ovoj igri BS ima kakvu – takvu korektivanu funkciju. Međutim, još niko nije izrčunao je li veća dara od mjere, odnosno da li BS sa svojim korektivom u nekim segmentima koči razvoj Bihora.
Na kraju, od podjele SDP-a koristi je imao DPS pa za neke odluke u parlamentu može eventualno računati na glasove socijaldemokrata, što u nekim situacijama nije loša mogućnost, makar ona bila samo u glavama ili teoretska.
Samir Agović, DPS
Predsjednik Opštine Petnjica Samir Agovic ponavlja poznatu maksimu vrlo primjenljivu za Petnjicu – da je politika vještina i realnog i mogućeg. Zasluge za opstanak ovakvog odnosa snaga pripisuje DPS-u jer, kako kaže “nekako sve funkcioniše uz tolerantniji odnos većeg koalicionog partnera”.
“Trebalo je da budemo bolji koalicioni partneri i da više jedni druge uvažavamo. Mi iz DPS imamo određeno političko iskustvo. Kroz svoj politički angažman naučio sam da sve to drugačije posmatram”, kaže Agović. On nije propustio priliku da manjem koalicionom partneru zamjeri na političkom neiskustvu te ponovi da je DPS i na to neiskustvo gledao blagonaklono i djelovao tolerantno.
Ipak, prvi predsjednik opštine smatra da su u Petnjici posvećeni višim ciljevima uprkos sporadičnim trvenjima.
“ DPS nema vremena za gubljenje. Neki drugi imaju više vremena za bavljenje manje suštinskim temama. Često komentarišu neke pojavne procese i neke stvari koje čujemo nijesu u saglasju sa našim stavovima. Zato se nerijetko ograđujemo od tih stavova. Konkretno Adnan Muhović često intrigira političku javnost bez ikakvog razloga. Ipak to neko drugi treba da mu ukaže a ne mi. Mi samo mislimo da je to neprimjereno”, poručuje Agović.
Adnan Muhović, Bošnjačka stranka
Prvi čovjek petnjičke ekspoziture Bošnjačke stranke Adnan Muhović kaže da će aktuelna koalicija sa DPS-om ostati do kraja mandata. Uz to, mišljenja je da bi eventualni DPS –ov pokušaj prekomponovanja petnjičke političke scene izazvao velike probleme i na državom nivou.
„Iz DPS prijete da će vlast napraviti sa drugim ako budemo previše zahtjevni pa da im odmah poručimo da ćemo i te kako biti zahtjevni i tražiti sve što nam pripada po koalicionom sporazumu“, kaže Muhović uz jasnu prijetnju jačem koalicionom partneru da bi „ jednostrani potezi donijeli krizu.
„Bujrum, neka samo izvole“, izazvao je Muhović.
Jasno je da bi DPS mogao lako da riješi petnjički gordijev čvor i to tako što bi se pozdravio sa četiri odbornika BS i u vlast uvukao socijaldemokrate Ivana Brajovića. Međutim, slabe karike lokalne vlasti u Petnjici drži državni vrh i iz te činjenice svi crpe opravdanja opstanka ovako koncipirane vlasti. Muhović podsjeća da i koalicioni sporazum definiše pomenutu prekompoziciju, te bi tako u slučaju širenja koalicije, DPS to mogao da uradi samo kroz svoju kvotu.
„ To njima naravno ne odgovara a nama ne smeta. Pravljenje nove većine bez BS-a je gotovo nemoguće i opasno“, jasan je Muhović.
On smatra da je sada BS najvažniji konstituent koalicije sa DPS-om na državnom nivou i taj princip i odnos će se preslikavati i na lokalnim nivoima.
„Međutim, to neki ljudi iz lokalnog DPS-a ne razumiju pa govore o prekompoziciji vlasti. Možda zato što su počeli da gube i funkcije sa državnog nivoa u Petnjici, pa su malo nervozni. Možda zato što je politika teška. Za neke…“, zaključuje zagonetno predsjednik OO BS Petnjica Adnan Muhović.
Almir Rebronja, SDP
Sve priče o mogućoj prekompoziciji i dosadašnja disfukncionalnost vladajuće koalicije je prema mišljenju SDP samo pokušaj da se javnost zabavi manje bitnim stvarima od onih koji su životno važne za Bihorce.
Ljubav DPS i SDP se u Petnjici najranije završila. Utisak je da Socijaldemokratska partija još ne može da zaboravi nepravdu koju je iskusila na izborima za petnjički parlament. Bili su nosioci ideje za vraćanje statusa Opštine Petnjica čak i onda kada je ta tema DPS-u bila na marginama a Bošnjačkoj stranci ne i u fokusu. Umjesto da bezrezervno angažovanje svih a posebno bivšeg potpredsjednika stranke Rifata Rastodera bude nagrađeno rezultatom koji bi im omogućilo da se pitaju za ono za šta su se borili, dovedeni su u situaciju da budu samo najjača opoziciona stranka.
„Ne čudi nas da su DPS i BS pribjegli ovom načinu zamajavanja petnjičke javnosti i skretanju pažnje sa gorućih i suštinskih životnih problema na raspravljanje o tome ko će i sa kim u vlasti.
Žao nam je zbog takvog njihovog ponašanja i činjenja svega da zabave javnost a ne da suštinski učine one stvari koje su od značaja za život ljudi u Petnjici“, poručuju iz SDP.
Oni smatraju da su dvije godine vladavine DPS-BS izgubljeno vrijeme te da im je ostalo još malo vremena i da im je bolje da se okrenu istinski Petnjici, a da ne budu predmet zabave za javnost.
Safet Korać, SD
I dojučerašnji član SDP a sada jedan od lidera petnjičkih socijaldemokrata Safet Korać misli da trvenja na relaciji DPS-BS ne donose ništa dobro građanima Petnjice ali da će takvo stanje ostati do novih izbora.
„Cijenim da se ovakva (dis)funkcionalnost vlasti neminovno održava na sam rad lokalne uprave i u krajnjem što je najbitnije i na sam razvoj naše Opštine, od koje su građani imali mnogo, mnogo veća očekivanja, koja su, uzgred rečeno, potpuno realna. Jasno je, dakle, da se do sada nije dovoljno uradilo za sam razvoj Opštine, za otvaranje novih radnih mjesta i td. a za to su svakako najodgovorniji oni koji vrše vlast“, smatra Korać
U tom smislu kaže Korać, Socijaldemokrate su spremne da pomažu razvoj Bihora i sa državnog i sa lokalnog nivoa. On nije propustio priliku da podsjeti da je ta partija zaslužna za obezbjeđivanje sredstava iz Egalizacionog fonda opštini.
Zaim Ličina, predsjednik OO SNP
I predsjednik OO SNP Petnjica Zaim Ličina takođe tvrdi da neće doći do prekompozicije vlasti do kraja mandata, uoprkos političkim turbulencijama i dešavanjima na nivou države i u nekim drugim opštinama.
Almir Muratović, predsjednik OO BDZ Petnjica je potvrdio tezu da se u Petnjici ništa neće mijenjati sve dok, kako kaže “gore” sve funkcioniše kako treba.
Almir Muratović, BDZ
“DPS bi lako u Petnjici mogao da obezbijedi novu većinu i bez sadašnjeg koalcionog partnera, ali s obzirom na to da OO DPS i OO BS Petnjica funkcionišu po principu ‘’došlo odozgo” to znači da DPS i BS neće raskinuti koaliciju u Petnjici”, konstatuje Muratović. Ipak smatra da bi bilo logičnije raspisati vanredne lokalne izbore nego “političkom korupcijom kao na državnom nivou”, prekomponovati vlast u Petnjici.
“Ovo haotično stanje najviše pogađa građane, jer su opštinske službe zarobljene, nefukcionalne i u službi partija, ali očigledano da stanje u kojem se nalaze građani naše opštine previše ne pogađa lokalne funkcionere koji se u ovim turbulencijama trude da sačuvaju fotelje”, zaključuje Almir Muratović, predsjednik OO BDZ, partije koja nema odbornika u lokalnom parlamentu.
JUOŠ ‘’Mahmut Adrović” iz Petnjice i koordinatorka za preduzentničko učenje Šerifa Muratović organizuju preduzetničku izložbu učeničkih radova pod sloganom ‘’Kupi, usreći voljenu osobu, usrećićeš i nas”. Ova izložba organizuje se povodom Osmog marta.
Cilj projekta je razvijanje kreativnosti i preuzetničkog duha kod učenika od malih nogu.
Učenici su napravili suvenire i čestitke koje će prodavati i na taj način pokušati da razviju svoj preduzetnički duh i daju mali doprinos školi u vidu novčanih sredstava koje će sakupiti prodavanjem predmeta koje su sami napravili.
‘’ Svi učenici su aktivno učestvovali u nadi da će svojim nježnim ali vrijednim rukama doprinijeti svojoj školi ili obezbijediti ono što oni žele da imaju u njoj. Ovaj projekat realizujemo drugi put, a pokretač ove ideje i nosilac projekta od prošle godine bila je Selveta Ramdedović”, kaže koordinatorka ovog projekta Šerifa Muratović.
Izložba će se održati 8. marta 2016. godine sa početkom u 10 sati u holu škole u Petnjici a učenici pozivaju sve da dođu i kupe njihove radove jer će tako doprinijeti dvostrukoj koristi, obradovaće svoje voljene osobe i daju podstrek mladima da razvijaju preduzetnički duh.
U protekla 24 sata na području Opštine Petnjica pala je velika količina padavina. Smjenjivali su se kiša i snijeg, pa se formirao sniježni pokrivač koji zadržava velike količine vode na putevima. Zato su pje otežano kretanje vozilima poplavljenim putnim pravcima. Nalet nevremena nijesu izdržali ni potoci i propusti na putevima pa je usljed začepljenja došlo do izlivanja vode koja sa sobom nanosi zemlju i pijesak na put.
Iz seoskih područja koja se nalaze u kotlinama Lagatori, Tucanje i Lješnica mještani kažu da je na nekim mjestima došlo do većih poplava koje su oštetile put. Dio Petnjice jutros nema struju.
Metereolozi najavljuju da se obilna kiša očekuje i u ponedjeljak, te dodaju da su moguće brojne posljedice zbog padavina, pogotovo na putevima u gradskim sredinama.
Danas se očekuje oblačno vrijeme sa kišom, povremeno pljuskovima i grmljavinom, a u višim planinskim predjelima na sjeveru, ponegdje i susnježica i snijeg.
Za sjever Crne Gore je izdat narandžasti meteo alarm.
Faik Adrović je u okviru emisije “Putevi i raskršća” a u sklopu rubrike “Pričao mi dedo” govorio o situaciji u Bihoru nakon Drugog svjetskog rata. Evo dijela te priče.
FAIK ADROVIĆ Poslije rata Bihor je bio nerazvijen kraj i bez puteva. Ljudi iz ovih selasu za gas išli u Kotor ili Dubrovnik a iz Ulcinja su donosili so i to na konjima. Teški su to uslovi bili. Tada su se formirali mali dućani, a među prvima je bio dućan Šefta Durakovića u Trpezima, Zata Adrović u Vrbici pa dućan Kršića u Petnjici.
Ranije je svako selo imalo svoga kmeta koji bi okupio mještane i sa njima se dogovrio šta treba da se radi.
Kao što rekoh, puteva uopšte nije bilo a prvo je napravljen put Berane – Rožaje. Moj otac je išao i na konja tovario so, ulje, gas iz Ulcinja, Kotora i Dubrovnika. Na brdu iznad Cetinja bi odmarali i tu prespavali. Toliko je slobodno i bebjedno bilo da su mogli tepsiju dukata staviti na put, niko je ne bi uzeo.
Formirali smo sreski komitet omladine u Beranama. Na toj konferenciji učestvovala su pored mene i Adila Adrović, Aćim Halilović, i Džibo Ajdarpašić. Nakon toga smo donijeli odluku da se pravi put Berane – Rožaje. Napravili smo u prvom mjesecu 46 kilometara bez ikakve nakande. Danonoćno smo radili a od alatki smo imali samo drvena kolica, kramp i lopate. Bilo je i minera iz Plava i Gusinja.
Učestvovao sam i na izgradnji pruge Šamac – Sarajevo i to šest mjeseci. Tada sam završio kurs za minera. Imao sam dva kompresora i 12 momaka i radili smo u brigadama. Radili smo i na izgradnji pruge Nikšić – Titograd, isušavanju nekih djelova oko Skadarskog jezera 1948 i 1949, izgradnji puta Rožaje – Peć…
Manifestacija Dani bihorskih ćilima uspješno je realizovana u turskom kulturnom centru Yunus Emre u Podgorici. Ovu dvodnevnu manifestaciju u Podgorici posjetio je veliki broj ljudi zaljubljenika u ovu neobičnu i zaboravljenu vrstu umjetnosti i zanata kojom su se žene u prošlosti bavile.
Projekat TIK-e „Pomoći poljoprivrednim proizvođačima“ obuhvatio je deset poljoprivrednih proizvođača iz Opštine Petnjica koji žele da se bave plasteničkom porizvodnjom i 46 korisnika koji žele da razvijaju voćarsku proizvodnju na ovim prostorima.
„Odjeljenje za poljoprivredu i ruralni razvoj planira organizovanje okruglih stolova, kako bi edukovali poljoprivrednike koji su korisnici ovog programa. Posebno pažnja data je edukaciji plasteničke proizvodnje jer do sada na našim prostorima ovaj vid poljoprivredne proizvodnje nije bio razvijen”, rekao je samostalni savjetnik za poljoprivredu i ruralni razvoj Irfan Agović.
On je saopštio da je već održana prva edukacija za korisnike sadnog materijala, jabuka i kruška na temu – odabir i priprema zemljišta za sadnju ovih voćnih kultura. Ovo predavanje održao je inžinjer poljoprivrede Suad Agović, koji se bavi voćarstvom i posjeduje mladi zasad od hektar i po pod ovim kulturama i već je prepoznat kao uspješni voćar.
Korisnici plastenika od TIKE će dobiti sjemena paprike i paradajza, tako da je na njima samo da otpočnu proizvodnju, a korisnicima voćnog zasada će dobiti u narednom periodu sredstva za tretiranje voćaka. Sadni materijl, koji su dobili korisnici, preuzeće krajem sledeće sedmice.
“Sve detaljnije informacije mogu se dobiti u kancelariji odjeljenja za poljoprivredu i službi predsjednika opštine, svakog radnog u toku radnog vremena“ izjavio je za portal Agović.
On je najavio nastavak projekta, u okviru kojeg se podrazumijeva nabavka hladnjača i sušara kako bi se sačuvali plodovi što duže, a jedan dobar dio njih i preradio.
Danas je Opštinu Petnjica posjetio koordinator turske organizacije „TIKA“, Mustafa Yazici. Povod njegove posjete je bila donacija koja je ta organizacija dodijeli građanima opštine Petnjica. Donacija je namijenjena afirmaciji poljoprivredne proizvodnje, prije svega u oblasti voćarstva i povrtarstva. U tom cilju, TIKA je donirala deset plastenika i preko šest hiljada sadnica jabuka i krušaka. Plastenici su površine oko 100 kvadrata i za njihovo montiranje TIKA angažuje radnu snagu.
„TIKA pruža tehničku podršku širom svijeta. Sa svoji 128 kancelarija, među kojima je i kancelarija u Crnoj Gori koja je otvorena 2007 godine, realizovala je niz projekata. To je jedna od tri najveće organizacije u svijetu koje pružaju tehničku podršku. Do danas smo realizovali u Crnoj Gori oko 240 projekata, na poljima zdravstva, poljoprivrede, kulture. Ne pravimo nikakvu razliku između juga i sjevera države. Radimo analizu na nivou države i tamo gdje vidimo da je nešto nerazvijeno reagujemo kao bi taj segment unaprijedili. Naravno sve u saradnji sa državnim institucijama, lokalnim vlastima i nevladinim sektorom. Petnjica u našim projektima ima posebno mjesto iz razloga što znamo da je to nova opština i znamo da je takvoj opštini neophodan rast i podrška. Kao i u svim ostalim gradovima Sandžaka, i opštini Petnjici gledamo da izađemo u susret i pomognemo u njenom razvijanju. U Petnjici smo realizovali nekoliko projekata. Ovaj poslednji je projekat od kojeg direktno građani Petnjice imaju koristi. Ovaj projekat se sastoji iz dva dijela, voćarstvo i povrtlarstvo, jer se radi o sadnicama i plastenicima. Odabir korisnika sadnica smo radili u saradnji sa opštinom i od ukupnog spiska prijavljenih koji je stigao, odabrali smo 49 domaćinstava. Takođe i za drugi projekat smo odabrali 10 korisnika, naravno u saradnji sa opštinom i oni će dobiti plastenike po principu ključ u ruke. U sklupu podjele plastenika, uvrstili smo i opštine Bijelo Polje, Rožaje, Bar i Mojkovac. U Plavu smo već imali ovaj projekat, prošle godine i on je uspješno realizovan i tamo smo postigli cilj koji smo planirali. Nakon podjele, imamo obavezu da obiđemo svako domaćinstvo koje je korisnik projekta. Sa svim poljoprivrednicima smo imali direktan susreti i imaćemo dalju saradnju. Vjerujem da će ovaj projekat biti koristan i pomoći da Petnjica bude moderna opština“, zaključio je u izjavi, koordinator TIKE za Crnu Goru, Mustafa Yazici, ukazujući na istorijske činjenice koje povezuju Tursku i Crnu Goru.
„Dugujemo veliku zahvalnost našim prijateljima iz vladine organizacije TIKA, ne samo za ovaj projekat, već i za sve do sada što su uradili i doprinijeli za razvoj naše opštine. Turska, i pored toga što ima brojne izazove u svojoj državi, ima snage da svoje aktivnosti i projekte i dalje implementira na području naše opštine, i sa toga aspekta treba posebno da uputimo zahvalnost turskoj vladi i svim građanima Turske. Želim da iskoristim da kažem da smo sa TIK-om više nego zadovoljni kada je u pitanju podrška. Saradnja se odnosi na ravnopravnim osnovama, a ja ovo doživljavam kao snažnu podršku za razvoj naše sredine. TIKA nam je pomogla u gotovo svim oblastima društvenog života. Prije svega u oblasti infrastrukture, saobraćajne. Pomogla je našoj mladoj opštini donacijom za IT tehnologije. Evo, sada imamo pomoć u oblasti poljoprivrede. Od TIKE ćemo tražiti još jednu pomoć za izgradnju vodovoda. Pošto se radi o velikom vodovodu koji je u Crnoj Gori broj jedan po obimu, strukturi i po svemu što je značajno za oko 600 domaćinstava, sa brojnim kilometrima još neriješenog vodovoda prema našim domaćinstvima, mislim da realno možemo očekivat da i u ovoj godini da se obezbijedi određena količina cijevi. Država i Opština su do sada uložili oko 100 hiljada eura a od strane građana uplaćeni je oko 75 hiljada eura“ izjavio je između ostalog predsjednik opštine Samir Agović.
