Ovih dana je u Ljubljani izašla knjiga  Oziranja:Osvrtanja, koju je na slovenačkom i crnogorskom jeziku izdao Kulturni centar crnogorskih društava Slovenije uz finansijsku podršku Ministarstva dijaspore Crne Gore i Javnog fonda Republike Slovenije za kulturne djelatnosti.

U skladu sa svojim osnivačkim ciljem je Kulturni centra odlučio da svake godine izda neku vrstu almanaha sa prilozima pozvanih autora, koji bi napisali nešto što bi bilo zanimljivo za čitaoce u Sloveniji i u Crnoj Gori, nešto što bi povezivalo obje države. Među autorima su Selma Skenderović i Remzo Skenderović, porijeklom iz Trpezi.

Tako da je u skladu sa takvim opredjeljenjem izašla prva knjiga, koja je nazvana OSVRTANJA. Za nju so priloge napisali zasl. prof. dr. Vladimir Osolnik, mag. Slobodan Rakočević, mag. Lenart Šetinc, dr. Pedja Ašanin Gole, Selma Skenderović, student i književnica, Remzija Cucak, prof. književnosti, pukovnik Miha Butara, veliki crnogorski domoljub Veselin Lakić te publicista i književnik, Remzo Skenderović.

Autori nisu samo crnogorskoga porijekla, nego su to i naši slovenački prijatelji, kojima je Crna Gora na neki poseban način blizu. Teme, koje pisci obrađuju su, so povezane sa državom, gdje živimo i sa  matičnom državom, što daje dodatni pečat ideji štampanja ove knjige.

Nakon predgovora, koji je napisao Remzo Skenderović slijedi tekst dr. Pedje Ašanina Gole problematizuje pojam osvrtanja, i piše: ,,

Osvrtati se ne znači samo obnoviti sjećanje, nego se sukobiti sa izazovima, uvidjeti, mudrost proteklih odluka, i značenje puta, koji smo prešli.  Osvrtanje je svesni akt reusmjeravanja pogleda, u kojem se za trenutak udaljimo od sadašnjosti, da bi pogledali u stranu, nazad u prošlost ili napred u budućnost.”

Zaslužni prof. dr. Vladimir Osolnik se osvrće na Crnu Goru kod Slovenaca, i kaže: »Južni Sloveni su bili međusobno u starim vremenima, kada su sudbinu određivala, znači njihov jezik i njihova krvna povezanost, jako povezivali. To, važi i za današnje Crnogorce i Slovence, ipak nas noviji geografski, istroiski i literarni pisani izvori, i naučna djela uvjeravaju, da nas povezuju brojne činjenica, na primjer jednaka stara slovanska imena, patronimi, toponimi, hidronimi.«

I u Osvrtanjima nastavljamo sa projektima traženja crnogorskih stvaralaca u Sloveniji. Među takve spada i Vladimir Vlado Ćetković, koji se bavi problematikom izvornog zavičajnoga govora. Na tu temo je izdao tri knjige: Naušečenje, Pozdrav rodu, in Nema ig na svijet. Na njegovo stvaranje s eu ovoj knjizi osvrće Veselin Lakić.

Remzo Skenderović se je preko priče o vodi, vodama i  prijateljstvu sa umjetnikom u ovoj knjizi osvrnuo na slikara Skenderja Bajrovića. Uz primjedbu da sam nije umjetnik, prepoznaje u bojama slika svojega prijatelja Skenderja Bajrovića i vlastito djetinjstvo i odrastanje, boje gusinjskih i bihorskih proplanaka te odsjeve kosa i sjenokosa, pa i boja skopskih rijeka: Vardara, Treske, Lepenca; pa i boja slovenačkih rijeka: Save, Ljubljanice, Krke in Soče, koje su obojici blizu.

Selma Skenderović,dobitnica nagrade Urška za najbolju mladu književnicu Slovenije osvrće se na priseljeničku književnost v Sloveniji, često povezanu sa identitetom autor, prilagađanje autora novoj sredini, stvaranju među svijetom matične države i države useljenja.

Mag. Slobodan Rakočević se u osvrtanjima osvrće na vladavinu prava i pravni red, načelo zakonitosti i pravnu sigurnost sa nezavisnim pravosuđem. Poziva na razmišljanje o važnosti vladavine u konkretnom društvu.

Mag. Lenart Šetinc analizira ulogu medija, tradicionalnih i konvergenntnih, o iskrivljenoj slici u javnom mnijenju, zbog laži i poluistina, zloupotrebe informacija, preko priča, javnih nastupa, novinskih članaka, radiskoga izvještavanja – ukratko, na društvene pojave, koje ugrožavaju demokratiju. Upozorava na potrebu sistemskog obrazovanja ljudi, što politici ne odgovara

Miha Butara se osvrće na zanimljiv način Crnoj Gori iz vlastitih iskustava.

Remzija Cucak, prof.književnosti iz Sarajeva, rodom iz Gusinja se osvrće na više od 30.godina rada najstarijega crnogorskoga društva v Sloveniji – Zavičajnoga društva Plava i Gusinja Izvor. Popisuje najvažnija dostignuća i ljude, da priča o Izvoru nikada ne ode u zaborav.

Naslovnu stranu je oblikovala arh.Sandra Hrovat, a prevode je uradio Pedja Ašanin Gole.

Petnjicu kao i veći dio Crne Gore zahvatilo je nevrijeme praćeno snijegom i kišom.

Putevi u petnjičkoj opštini su glavnom prohodni ali na pojedinim djelovima vrlo opasni.

Upozoravaju se vozači da budu oprezni.

1 of 8

Na inicijativu Ruždije Kočana jučer, 28. 11., u prostorijama ZK Bihor iz Luksemburga sastao se jedan broj doseljenika iz Bihora gdje se razgovaralo o rekonstrukciji postojećeg puta na pravcu Petnjica – Hazane koji je u vrlo lošem stanju a koristi ga veliki broj građana ovog područja, kako onih koji žive u Bihoru tako i iseljenika porijeklom iz ovog kraja.

Kočan je podsjetio kako je ovaj put od izuzetnog značaja, jer, kako je kazao, spaja dvije opštine – petnjičku i bjelopoljsku, odnosno veže Gornji i Donji Bihor preko brda Mirajbrda. Imajući sve to u vidu opština Petnjica bi morala ovaj put staviti u prioritete kada je u pitanju rješavanje infrastrukturalnih pitanja na njenom prostoru.

Ozbiljan prijedlog, ozbiljan povod. Tako je i shvaćen kod okupljenih koji su imali više prijedloga kako da se realizuje ovaj projekat i na kraju došlo se do zaključka da se prvo krene od zvaničnih opštinskih i republičkih institucija, a da je dijaspora tu i vazda voljna da pripomogne ovakve projekte.

Dužina puta iznosi devet kilometar i, budući da put koristi veliki broj građana ovog dijela Gornjeg Bihora, ali ne samo oni – bilo bi potpuno opravdano raditi dvije trake.

Kod svih koji su uzimali riječ osjetila se iskrena namjera da se uključe u realizaciju ovag projekta, te da jednom ovaj kraj dobije put kakav zaslužuje.

Slijedi još jedan sastanak u Luksemburgu, a onda i sa pretpostavljenim iz lokalne samouprave u Petnjici.

Spremnost bihorske dijaspore da i sama investira u ovaj putni pravac, vjeruje se, biće od ključnog značaja da se krene i realizuje izgradnja puta.

  F. S.

Elvisa Latić i Ajša Latić su 25.11  u okviru finalne večeri književnog takmičenja “Afirmišimo mlade crnogorske pjesnike do 18 godina”, koje organizuje Internacionalna Kulturna Asocijacija, nastupale u Tivtu.

Naime, rijec je o finalnoj večeri za kategoriju od 10-14 godina.

Ajša se predstavila publici svojim autorskim pjesmama “Dragocjena bašta moje majke” i “Sanjam”. Osim Ajše publici su se predstavili i pobjednici iz ostala 24 grada iz Crne Gore.

Žiri je donio odluku kojom je Ajša Latić osvojila treće mjesto, te se u Petnjicu vratila sa još jednim peharom.

Njena mentorka, Elvisa Latić ističe da su ona i Ajša imale težak zadatak, jer su se u finalu predstavljali najbolji od najboljih. Ajša je bila prva na kvalifikacionoj večeri održanoj u Andrijevici, pa je time bila predstavnik Petnjice na finalnoj večeri održanoj juče u Tivtu.

“Bilo je zaista tesko izabrati najbolju pjesmu za predstaviti se na državnom takmičenju. Radile smo baš dugo na pripremi Ajšinog nastupa. Zadatak mene kao mentora bio je zahtjevan ali isto tako i predivan. Divno je raditi sa talentovanom djecom a Ajša je još jednom pokazala da to jeste”, saopštila je Elvisa Latić.

Podsjećamo da će se 29.11. 2023. godine održati takmičenje u kategoriji najboljih interpretatora iz svih 25 crnogorskih opština na Cetinju, a Petnjicu ce predstavljati Lina Muratović, kojoj je takodje mentor Elvisa Latić.

Predsjednik SPP-a u Crnoj Gori Almir Muratović i predsjednik OO SPP-a u Baru i član predsjedništva Edin Duraković sastali su se sa gđom Shelbie Legg, šeficom političko-ekonomskog odjeljenja i Zlatkom Ivanovićem, političkim savjetnikom u Ambasadi SAD u Crnoj Gori.

Na sastanku su razmatrane teme koje se tiču aktuelne društveno-političke i ekonomske situacije u Crnoj Gori, sa posebnim osvrtom na sjeverni dio naše zemlje, kao i ostvarivanje prava nacionalnih manjina, u ovom slučaju Bošnjaka.

U okviru razgovora bilo je riječi o odlivu stanovništva sa sjevera zemlje, gdje smo istakli potrebu za istinske ekonomske aktivnosti u vidu pokretanja proizvodnih djelatnosti i razvoju poljoprivredne proizvodnje kao jednoj od bitnih privrednih grana kako bi se zaustavio odliv stanovništva iz naše zemlje.

Razmatrajući političku situaciju u regionu, SPP je predstavio ideju formiranja prekograničnih regija kako bi se relaksirali odnosi i poboljšala medjusobna ekonomska saradnja i razvoj regiona u cjelini.

Sastanak je protekao u pozitivnoj atmosferi, uz obostranu spremnost za iniciranje više ovakvih sastanaka, a sve u cilju kvalitetne saradnje, jačanja međusobnih odnosa i rješavanja važnih društveno-ekonomskih izazova.

Otvoreni je postupak javne nabavke za izvođenje radova na rekonstrukciji puta Petnjica-Bioča, a za izvođača radova javila se građevinska firma “Bemax”, saznaje Radio Petnjica a potvrdio je Albin Ćeman, potpredsjednik Demokratske Crne Gore i poslanik u CG parlamentu. Početak radova je predviđen najkasnije do mjeseca marta 2025.godine.

“Osim ovog veoma važnog projekta za našu opštinu, čija je procijenjena vrijednost oko 11,5 miliona €, u prethodnom periodu uspjeli smo uz pomoć državne vlasti realizovati i otvaranje Jedinice za hitnu medicinsku pomoć, koja je prije nekoliko dana opremljena i novim sanitetskim vozilom sa kompletnom opremom, ali i nabavku vozila za prevoz đaka za potrebe Srednje  mješovite škole u Petnjici. Takođe, podsjećam da će budžetom za 2025.godinu biti opredijeljeno 7,5 miliona€ za izgradnju puta prema Pešteri, kao i  200.000€ za izgradnju Kuće ćilima u Petnjici. Pored ovih projekata, javnost će u skorije vrijeme biti upoznata i sa novim projektima u našoj opštini koja ću amandmanskim djelovanjem na Predlog Zakona o budžetu za 2025.godinu obezbijediti za našu opštinu.
Uz ova rekordna ulaganja u Petnjicu, možemo slobodno reći da naša opština postaje jedno veliko gradilište. Vjerovatno da ima jedan broj Bihoraca koji nisu sigurni u realizaciju ovih projekata, poučeni nekim ranijim iskustvom, ali vjerujte da višedecenijska težnja naših građana postaje realnost. Realizacijom ovih kapitalnih projekata, Petnjica će biti kvalitetno saobraćajno povezana kako sa susjednim opštinama, tako i sa Pešterom, što pruža velike mogućnosti za njen dalji razvoj”, rekao je Ćeman za portal Radija Petnjica.

Humanitarnom akcijom pokrivena je kuća Senada Nazifovog Rastodera, u naselju Omerbožovići kod Podgorice.

Donaciju za krovnu konstrukciju,pokrivač i majstorluk, od 8500 eura, obezbijedili su Izet i Rafet Rastoder iz Slovenije.

Rođaci i prijatelji već su prikupil dio novca da vrijedni majstori nastave radove i urade demit fasadu i spoljašnje uređenje kuće.

Senad Nazifov Rastoder,nekada vrijedni građevinski radnik, preživio je moždani udar i  saobraćajnu nezgodu u avgustu 2011.godine. Dvadeset dana je bio u komi i od tada je izgubio radne sposobnosti. Nema nikakva primanja. Ovih dana je pokrenuta procedura za neki vid socijalne zaštite, koju  mu je do sada pružala samo rodbina.

Za detaljnije informacije može te se obratiti Mirsadu S. Rastoderu.