ZK „Bihor“ je i ove godine, 23. 11., organizovao muzičko-zabavni skup„Veče sevdaha“.
Doseljenici sa Balkana, posebno iz Crne Gore i Bihora stekli su apsolutno povjerenje u organizacione sposobnosti udruženja i ponovo se uvjerili u njihov kvalitet.

Zato ne čudi što je i ovaj put bio veliki broj posjetioca – po običaju prisustvuju cijele porodice – jer se učesnici večeri dobrano trude da bude za sve generacije ponešto i da sve prođe u duhu veselja i prijateljstva.

Učesnici ove godine bili su poznata imena sa muzičke estrade Balkana: Ferid Avdić, te Zijo i Samira Kasumović.

 Sadat Ramdedović, sekretar ZK Bihor

Nestao je rasni pas “haski” koji je posljednji put viđen u Vrbici.

Mole se građani opštine Petnjica da ukoliko ga primijete jave na broj telefona 068290766.

Reis Islamske zajednice Crne Gore Rifat ef. Fejzić sa saradnicima Almirom Avdićem, predsjednikom SO Rožaje, Rejhanom Hotom glavnim imamom medžlisa Rožaje i Emirom Dacićem dipl ecc., posjetio je 23. 11. ove godine ZK Bihor u Luksemburgu. Tom prilikom rukovodstvo ovog udruženja upoznalo je uvažene goste i njegove saradnike sa aktivnostima udruženja sa posebnim akcentom na humanitarne akcije koje se permanentno sprovode još od osnivanja ovog udruženja, a jedna od nedavnih bila je i pomoć za postradale u poplavama u Bosni i Hercegovini gdje su članovi udruženja na ovu nemilu vijest brzo reagovali i prikupili znatnu finansijsku pomoć.

Predsjednik UO udruženja Remzija Hajdarpašić predstavio je članove UO i prisutne na ovom prijemu.
– Uglavnom, rekao je Hajdarpašić, radi se o vrlo uspješnim ljudima doseljenicima u Luksemburg iz Crne Gore i na privatnom planu, ali su vrlo uspješni i kada su u pitanju aktivnosti kluba. Bez takvih ljudi i bez takvog entuzijazma udruženje sigurno ne bi bilo ovo što jeste – naglasio je Hajdarpašić.

Vođen primjerom predsjednika i reis efendija  je u početku svoga obraćanja predstavio svoje saradnike iz Crne Gore, a onda naglasio kako je dolaskom u Luksemburg izrazio želju da  posjeti ovo udruženju za koje se, po dobrim djelima, čulo i naširoko i nadeleko. Pohvalio je odnos luksemburških vlasti spram islamske zajednice i muslimana u Luksemburgu i čestitao rukovodstvu, članovima, klao i svim mnuslimanima u Luksemburgu na takvim zaslugama koje su stečene radom, zalaganjem i poštenim odnosom i prema zemlji domaćinu.

Rukovodstvo i članove ZK Bihor interesovalo je zašto se već godinama ne uradi zaobilaznica oko Rožaja, dokle su došli radovi na obnovi Hajdarpašine džamije u Radulićima, te su postavljena još neka aktuelna pitanja na koja su uvaženi gosti dali iscrpne odgovore.
– Što se tiče džamije u Radulićima, rekao je rejs Rifat Fejzić, sa svih odgovornih istanci potvrđeno je da je tu oduvijek bila džamija i ona će se i obnoviti na tom istom mjestu jer, između ostalog, predstavlja i remek djelo islamske arhiteture toga doba.
Napomenimo da je ova džamija sagrađena krajem sedamnaestog i početkom osamnaestog vijeka a srušena je 1943. godine.
Trenutno su u toku aktivnosti oko njene obnove.
Na kraju reis Fejzić se zahvalio na toplom prijemu u prostorijama ZK Bihor i poželio da udruženje nastavi svoje aktivnosti nesmanjenim intezitetom i entuzijazmom.

F. S.

Prethodne noći jake sniježne padavine i vjetar uslovile su da saobraćaj na putu Tucanje – Gusare, bude u kratkom prekidu, zbog stabla koje se srušilo na putu.

1 of 5

Bošnjaci Luksemburga, porijeklom iz Crne Gore, najoštrije su osudili izjave iznesene tokom protesta na Slijepač mostu, gdje su, uz učestale islamofobične poruke, dominirale opasne izjave Petra Kljajevića.

Posebno zabrinjava činjenica da su izjave Kljajevića, uključujući direktne prijetnje muslimanima iz Bijelog Polja – gdje je poručio da “više neće moći da sprovode molitve na trgu” – očigledno podstaknute retorikom srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića. Kljajević je tom prilikom izjavio: *„I mi, Srbi, moramo da se borimo protiv tog islamskog fundamentalizma.”*

Ovakve izjave predstavljaju otvoreni poziv na netoleranciju i stvaranje podjela u društvu, što je neprihvatljivo u zemlji koja se ponosi svojom multietničkom harmonijom. Podsjećamo da ovo nije prvi put da se Kljajević ističe javnim izjavama koje podstiču mržnju i nasilje prema bošnjačko-muslimanskom narodu. Njegove aktivnosti, koje datiraju još od ratnih dešavanja iz 1992. godine, prepoznate su kao dio kontinuiranog širenja netrpeljivosti i potencijalnog ugrožavanja mira u Crnoj Gori.

Bošnjaci Luksemburga zahtijevaju hitnu reakciju Višeg državnog tužilaštva – privođenje Petra Kljajevića i pokretanje postupka protiv njega za širenje govora mržnje. Očekujemo da nadležne institucije u Crnoj Gori, ali i međunarodni akteri, prepoznaju opasnost ovakvih poruka i jasno osude svaku vrstu ekstremizma.

Pozivamo premijera Milojka Spajića i predsjednika Skupštine Andriju Mandića da se javno oglase povodom ovih incidenata i pošalju jasnu poruku da Crna Gora ostaje zemlja mira, jednakosti i suživota. Ova država mora stati na stranu svojih građana, a ne protiv njih.

Istovremeno, izražavamo zahvalnost našem iskrenom prijatelju, gospodinu Nikoli Zirojeviću, koji je ponovo stao u odbranu pravde i pokazao spremnost da se suprotstavi nepravdi. Njegov primjer treba da posluži kao inspiracija svima koji vjeruju u jedinstvo i suživot.

Bošnjaci Luksemburga porijeklom iz Crne Gore ostat će odlučni u borbi za prava svog naroda, uz zalaganje za mir, toleranciju i vladavinu prava u Crnoj Gori.

Ernad Rafetov AGOVIC

“U Pljevljima je 20. novembra 1943 godine  formiranjem Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobodjenja Sandžaka je postavljen temelj pravdi, demokratiji i razumijevanju izmedju naroda u tadašnjoj Jugoslaviji. Ubijedjen sam da na tim temeljima i principima može Crna Gora i region biti primjer zajedništva kako može jedan region kao što je Sandžak biti mjesto spajanja univerzalnih vrijednosti. Ako je moglo 1943 godine zašto ne bi moglo i sada! U to ime svim stanovnicima Sandžaka sretan Dan Sandžaka”, stoji u saopštenju Almira Muratovića, predsjednika SPP u Crnoj Gori

Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista

Tog 20. novembra 1943. godine, u Pljevljima je osnovano Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka. Pod jednom zastavom, Bošnjaci, Srbi, Crnogorci, Albanci i Romi stali su rame uz rame, zavijorivši zastave borbe protiv fašizma. Nije to bila samo borba za slobodu već i za očuvanje dostojanstva različitosti, jer su te razlike bile most koji ih je povezivao a ne prepreka koja bi ih dijelila. Njihova vjera u zajedništvo bila je snažnija od svih izazova koji su dolazili iznutra i spolja. Teške godine i još teža iskušenja oblikovala su Sandžaklije – narod koji je znao da izdrži nepravdu, političke progone, stradanja i istorijska previranja. Snaga Sandžaka nije bila samo u njegovoj snazi, već i u sposobnosti da sačuva dušu kroz sve oluje, da ostane vjeran svojim korijenima i ljudima koji ga čine.

Danas, Sandžak čini najljepši spoj istorije, tradicije i kultura – on treba da bude živi dokaz snage jedinstva u različitosti. Njegova priča ispisana je hrabrošću naroda koji su kroz decenije pokazali da se zajedničkim borabama, težnjama, snovima i snagom može prevazići svaka prepreka. Sandžak je postao simbol nepokolebljivog duha i mjesta đe različite kulture, tradicije i jezici ne samo da opstaju, već se sažimaju u svom bogatstvu. Sandžak treba da nosi u sebi srž zajedništva koje nadilazi granice i razlike, pokazujući da ljudi mogu biti jači kada stoje zajedno. On nije samo istorijski, politički i geografski pojam, već ideja o tome kako se tolerancija, ljubav prema domovini i međusobno razumijevanje mogu utkati u svakodnevni život.

Mijenjale su se vojske, smjenjivali vladari, države, političari i ideologije, ali Sandžak je uvijek opstajao, ukorijenjen u svojim planinama i ljudima u svojim pazarima i putevima na razmeđi između istoka i zapada. Na tom magičnom spoju Pešterske visoravni i Prokletija, Sandžak je bio i ostao svjedok istorijskih lomova, ali i čuvar nečega što nijedna sila nije mogla pokoriti – duha njegovih naroda. Ovđe su generacije učile kako se opstaje, kako se gradi sosptveni identitet i kako se ne gubi vjera u zajedništvo čak i kada sve oko njih djeluje nesigurno. Sandžak je preživio oluje prošlosti, ali nije samo preživio – on je nastavio da raste, da njeguje svoje kulturno bogatstvo i da iz njega izvlači snagu za budućnost. Danas, Sandžak nije samo prostor koji povezuje ljude – on je priča o nepokolebljivosti, o tradiciji koja se prilagođava vremenu, ali nikada ne zaboravlja svoje korijene. Svaki kamen, svaka planina, svaki topli osmijeh njegovih ljudi odražavaju tu posebnu energiju koja plijeni i privlači. Sandžak danas ne samo da svijetli, već i pruža primjer kako se u različitostima može pronaći bogatstvo a u istrajnosti smisao.

Zato, moja draga braćo i prijatelji – Bošnjaci, Srbi, Crnogorci, Albanci, Romi i svi drugi narodi koji dijelite ovu čarobnu zemlju Sandžaka – ne zaboravite nikada da je Sandžak više od mjesta, više od imena, više od borbi, više od stradanja, više od svih nas. To je priča o hrabrosti koja se prenosila generacijama o zajedništvu koje nije pokleklo pred olujama istorije. Ovđe se, na raskršću kultura i tradicija, rodila snaga koja je svijetlila kroz najmračnije trenutke prošlosti. Sandžak nije samo sveta zemlja, on je živo svjedočanstvo da snaga jednog naroda ne počiva na njegovoj moći, već na njegovoj vjeri, istrajnosti i ljubavi prema korijenima. To je sudbina koja u svakom od nas nosi iskru neuništivosti – plamen koji nas podsjeća da smo svi dio nečeg većeg, nečeg što nas povezuje i čini jačima.

Kako je to divno rekao a i zapisao Safet Hadrović Vrbički, bošnjački pisac:

“Molitvu roba tvog

Pokornog

Usliši Milostivi!”

(Molitva Sandžaku)

U toj molitvi Sandžaka odzvanjaju svi vaši glasovi – glasovi predaka koji su vjerovali, glasovi sadašnjosti koja se bori i glasovi budućnosti koja se rađa iz vaših djela. Sandžak je više od svete zemlje, on je vaša nada, vaš ponos i vaša zajednička odgovornost. Zato draga braćo i prijatelji ne zaboravite: ,,Sandžak nije ograničen prostorom ni vremenom. On je ideja trajanja, vječnog odjeka kroz minula stoljeća, sadašnje izazove i buduće pobjede. Sandžak je svjetionik vašeg zajedništva, onaj plamen koji um, srce i dušu usmjerava ka uzvišenim idealima.” Neka vam je srećan i hairli Dan Sandžaka! Nosite ga u srcu sa ponosom i predajte ga generacijama koje dolaze kao amanet časti, ljubavi i zajedništva.