U Baru je, uz izuzetno veliko interesovanje javnosti, promovisan “Leksikon Muslimana/Bošnjaka Crne Gore” kao prvo djelo koje je “lična karta” životopisa crnogorskih Bošnjaka/Muslimana, u kom su sažeto obrađene 772 odrednice, od toga 562 ličnosti.
Za sada su reakcije na “Leksikon” odlične, ali Rastoder smatra da će u crnogorskom kontekstu uslijediti kampanja protiv stava njegovih urednika da se bošnjačka zajednica tretira jedinstveno, bez obzira što se na popisu identifikovala različitim imenima (Bošnjaci, Muslimani, Crnogorci islamske vjere).
BNN.BA: Šta je, zapravo, “Leksikon Muslimana/Bošnjaka Crne Gore”? Koliko je u njemu obuhvaćeno ličnosti i pojmova?
Rastoder: Leksikon je sinteza postojećih znanja predstavljenih na način imanentan ovoj vrsti publikacije koja se prvi put pojavila 1711. godine. To znači da su po abecednom redu obrađeni pojmovi i ličnosti od značaja za ovu vrstu leksikona (nacionalni). Ukupno su obradjene 772 odrednice, od čega 562 ličnosti.
BNN.BA: Koji su bili kriteriji za odabir ličnosti i pojmova?
Rastoder: Kriteriji su definisani u deset osnovnih principa čija se suština može svesti na vrijednost (ne)djela, svejedno da li sa pozitivnim ili negativnim predznakom.
BNN.BA: Da li su Vas se tokom rada na Leksikonu neke ličnosti, odnosno njihove biografije, posebno dojmile?
Rastoder: Naravno, to je bila jedinstvena prilika da se mnogo toga spozna na drugačiji način i iz druge perspektive i samim tim dispezira interes. Mnogo je ličnosti u Leksikonu koji su svijet po sebi, i za sebe. Najviše mi se dojmilo nekoliko njih čiji je životni put paradigmatičan za razumijevanje sudbine zajednice kojoj su pripadali. Radi se, uglavnom, o ljudima sa velikim stvaralačkim potencijalima čiji je razvoj prekinula stradalnička sudbina, poput Esada Karađuzovića ili Franca (Osmanovog) Smaja, ili pak o brojnoj intelektualnoj populaciji partizanskih rukovodilaca čiji je zajednički imenitelj da su stradali, uglavnom, pri kraju Drugog svjetskog rata “pod nerazjašnjenim okolnostima.” Dakako, sve to nije dovoljno da autori izdvoje bilo koga, ali kada se poreda i sabere sudbina većeg broja ljudi, stiče se utisak da je njihova sudbina, uglavnom, tragična bez obzira da li su pripadali “pobjedničkoj” ili “poraženoj ” strani.
BNN.BA: Koliko ljudi je radilo na “Leksikonu”, na koji način su “obrađivane” ličnosti i pojmovi?
Rastoder: Pored dvojice urednika, Sait Šabotić i mene, na Leksikonu je radilo još 28 saradnika različitih intelektualnih oblasti interesovanja iz raznih krajeva Crne Gore. Željeli smo tako da “pokrijemo” sve aspekte naslijeđa od značaja za identitet jedne zajednice. Istovremeno smo svjesno, angažovanjem velikog broja saradnika smanjili nivo subjektivnosti koji je nužan kod svakog odbira, a posebno “odabira iz mnoštva”. Rad na Leksikonu je bio težak, dug i naporan, posebno zato što je to bio volonterski poduhvat entuzijasta iza kog nije stajala nikakva institucija, niti organizovana pomoć. Saradnici su kao “nadoknadu” za uloženih trud dobili po besplatan primjerak Leksikona, a urednici “uplatnice za rate kredita” koji su podigli kako bi štampali ovo djelo. Sve u svemu, ogromna volja, entuzijazam i zajednički napor su u konačnom rezultirali djelom, koje je za sada prvo u istoriji tog naroda i nadam se djelo koje će biti od koristi zajednici.
BNN.BA: Zašto je ovakav Leksikon važan?
Rastoder: To je jedna vrsta identifikacionog dokumenta zajednice i njenog životopisa iskazanog na sažet i pregledan način tako što je izdvojeno sve najbolje iz naslijeđa te zajednice. Smisao svake knjige je da ona naredna bude bolja i sveobuhvatnija.
Nadati se toj boljoj je dovoljan smisao i potreba za nastanak ove. Jer dok se takva ne pojavi ovo je najbolja. A ovakve publikacije ne nastaju često.
BNN.BA: Kakve reakcije očekujete?
Rastoder: Iskustvo govori da su prve reakcije svedene na početno divljenje uspješno izvedenom poduhvatu. Potom će uslijediti prve kritike na račun odabira, tipa što ovo i ovaj, a ne onaj… To je smisao i suština djela. Razmišljanje o sadržaju i činjenicama iznesenim u djelu.
BNN.BA: Da li će crnogorski kontekst uticati da pored uobičajenih dođe i do nekih specifičnih reakcija?
Rastoder: U konkretnom crnogorskom kontekstu nužno će uslijediti kampanja protiv stava koji su urednici definisali na prvoj velikoj javnoj raspravi oko koncepta Leksikona. Tada je svim zainteresovanim predočeno da će urednik pristati i prihvatiti svaku dobronamjernu sugestiju i prijedlog, osim što neće pristati na novu diobu zajednica koja je rezultat spekulacija političkih i politikantskih elita – a to je stanovište po kojem su Bošnjaci i Muslimani dva naroda, jer je to zapisano u Ustavu. Jednostavno, smo ostali na stavu da se radi o jednoj etničkoj zajednici koja se na popisima identifikovala različitim imenima (Bošnjaci, Muslimani, Crnogorci islamske vjere) i da nas ne obavezuje kvazidemokratska retorika iza koje stoji ozbiljna namjera da se podijeli ova zajednica. Takvi napori i reakcije koje ih prate su odavno dio crnogorskog političkog folklora i one su pokušaj da se zaustavi i uspori proces nacionalne samoidentifikacije koja ulazi u završnu fazu. Taj proces je moguće usporiti, ali nikako ili bar teško, zaustaviti, a rezultat se očituje u stalnom povećanju broja onih koji se nacionalno samoidentifikuju imenom Bošnjaci na svakom narednom popisu. Do sada smo došli do procenta od 75% takvih od ukupne populacije onih od kojih se tako nešto i očekuje. Pitanje je mudrosti i strpljenja sve to dovesti do kraja. Dakle, ako je suditi po svemu što je do sada napravljeno da bude “opšte dobro” i za ” korist svih” bio bih veoma iznenađen da tako nešto bude “prećutano” ili” ignorisano”. Na prvoj prezentaciji sam upozorio saradnike da se moraju naoružati strpljenjem i sposobnošću da istrpe provokacije i podmetanja. To sam poručio kao neko ko ima 20-godišnje iskustvo u polemici. No, sačekajmo, publikacija je tek stigla do prvih čitalaca i od njih ne očekujem posebne reakcije. Problem su oni koji ne čitaju, a sve “znaju”.
BNN.BA