Povodom izjave predsjednika skupštine opštine Petnjica Adnana Muhovića da DPS je partija koja guši i zapostavlja interese Bošnjačkog naroda, reagovao je predsjednik OO DPS-a Petnjica Mehmed Meša Adrović. Njegovo reagovanje prenosimo u cjelosti.
Adnan Muhović je pogubio konce, pobrkao pojmove i zbog toga što gubi članstvo. Pokušava da svoju nesposobnost vođenja politike stranke, prišije partiji koja Bošnjački narod afirmiše na svakom mogućem koraku i na svaki mogući način. Prije svega moram da napomenem da je dotični gospodin privatizovao jednu instituciju kao što je Skupština, kao da mu je to ostalo u nasledstvo od deda, pa misli da može da se ponaša kako on poželi. Još jedan u nizu primjera za to jeste zakazivanje komemorativne sjednice u Petnjici i pored naše sugestije da mi, članovi partije ne podržavamo iz prostog razloga što već po tradiciji organizujemo odlazak u Srebrenicu jer smo mišljenja da je baš onim majkama koje su lile suze onog dana nad mezarima svojih sinova, potrebna naša podrška na licu mjesta a ne iz Skupštinske sale u Petnjici. Podrška iz sale mi iz partije DPS-a u Petnjici u najmanju ruku smatramo licemjernim i upravo onim što nam spočitava gospodin predsjednik Skupštine a to je nepoštovanje i neuvažavanje žrtava genocida u Srebrenici. Umjesto da sjedimo u sali, mi smo u sopstvenoj režiji, organizovali odlazak ne samo za naše članove, već za sve Bihorce, Bošnjake koji su osjetili ono NEŠTO u sebi da budu sa majkama u bijelim maramama u Potočarima. Organizovani prevoz nije bio samo za članove partije, već za sve LJUDE koji su smogli snage da pođu na taj put a o tome najbolje svedoči broj onih koji su pošli i njihova partijska struktura. Veliki broj ljudi je smatrao da je prikladnije za taj dan da pođu tamo, a naše odsustvo sa tzv.komemorativne sjednice sa 6 odbornika i jednim predstavnikom NVO sektora, ako hoćemo da budemo iskreni, opravdane je prirode, jer žrtve srebreničkog genocida i sama Srebrenica zaslužuje da toga dana budemo tamo i odamo počast svim onim nevinim žrtvama monstruoznog zločina. Koliko se odlazeći predsjednik skupštine opštine Petnjica pogubio i koliko je nedorastao u vođenju politike, najbolji je pokazatelj kada on savjetuje da ostale opštine slijede primjer. On sebe smatra kompetentnim da sugeriše i predlaže ostalima da urade isto što i on. Šta, da organizuju komemorativnu sjednicu sa 6 odbornika, pa siguran sam da je predsjednik skupštine opštine Andrijevica zakazao duplo više bi se odazvalo. Ali, ko danas shvata za ozbiljno odlazećeg predsjednika skupštine u Petnjici.
Muhović je svjestan da dolaze dani kada ostaje bez fotelje koju je zloupotrijebio na svaki mogući način i već ga uveliko hvata panika i svjestan je da odbrojava poslednje dane na tom mjestu. Kruna njegovog grčevitog pokušaja jeste ta da sebe predstavlja kao predstavnika Bošnjaka. Ne znam ni sam zašto se ta partija tako zove, mislim da bi joj prikladnije bilo da se zove Rožajska partija, jer članovi te partije iz Rožaja su našli uhljebljenje i zaposlenje u državnim institucijama u Podgorici, a Bihorci o tome mogu samo da sanjaju. Neka gospodin odlazeći predsjednik skupštine svima nama kaže koliko se to Bihoraca preko njegove partije zaposlilo u Podgorici. Neće moći, ali zato neće moći da pobroji ni Rožajce jer im se broja ne zna. Svjestan je odlazeći predsjednik da više neće moći da manipuliše sa poštenim Bihorcima, a najbolji mu je pokazatelj bio dolazak svega 6 odbornika na tzv.komemorativnu sjednicu, eto koliko ga cijene i to najbolje govori o tome koliko su se Bihorci opismenili i postali svjesni da od stranke koja nosi naziv koji ničim ne opravdava, nema nikakvog haira. Jedino što mu je ostalo to je da pokušava da raspiruje mržnju i netrpeljivost i tako skrene pažnju na sebe. Ali, i tu je ostao usamljen. Odlazeći predsjednik trebalo je da sjedne, ako ne sa građanima Bihora u autobus, onda u svog audija i da pođe u Potočare, jer u ovakvom vremenu, kada se Srebrenica čini daleko, nikako se ne smije zaboraviti. Jer ona nikada neće biti daleko. Uvijek će biti tu da podsjeti i opomene da čovjek mora ostati čovjek na bilo kom putu koji se pred njim otvara. Mora se pokazati iskrena i javna empatija prema onome što se u Srebrenici dogodilo. Samo nazivanje stvari pravim imenom, da je to bio ništa manje, nego genocid, daće šansu svima, da iz prošlosti nauče i otvore vidike, napore i srce za budućnost. Istina i pravda su uvijek potrebne. Da bi put pred nama bio čist i da bismo čistog obraza nastavili sa evro-atlantskim integracijama, ne smije biti sjenki iz prošlosti. Srebrenica nas uči i opominje, ne zaboraviti i ne dozvoliti da se ikada, nad bilo kojim pripadnicima našeg naroda, to ponovi.
OO DPS, Mehmed Meša Adrović