SVEČANOST ZA NAJBOLJE ĐAKE U OPŠTINI PETNJICA
Danas je u holu Centra za kulturu, predsjednik opštine Petnjica Samir Agović, upriličio prijem za najbolje učenike osnovnih škola sa područja opštine, kao i za učenike koji su osvajači nagrada na državnim takmičenjima. U prisustvu predsjednika skupštine Adnana Muhovića, potpredsjednika opštine Muslije Kalića, direktora osnovnih škola kao i roditelja djece koja nose laskavu titulu najboljih, Samir Agović je čestitao na ostvarenom uspjehu i poželio im da nastave sa takvim rezultatima i u budućnosti.
„Čini mi posebnu čast i zadovoljstvo što smo danas u prilici da ugostimo ove mlade ljude. Njihov uspjeh i rezultat nam garantuje da Petnjica ne mora da brine za budućnost. Sreću i zadovoljstvo povodom njihovog uspjeha u školi sa roditeljima dijelimo i mi, ovdje prisutni a vjerujem i šire. Opština je prepoznala šta je budućnost ovog kraja a to su mladi ljudi i mi ćemo sve učini kako bi tim mladim ljudima pomogla u daljem školovanju“, izjavio predsjednik Samir Agović.
Učenici koji su dobili diplomu LUČE su: Amer Škrijelj iz OŠ „Savin Bor“, Amina Muratović i Ibrahim Rastoder iz OŠ „Mahmut Adrović“, kao i učenik Irfan Batilović iz OŠ „Tucanje“
Đaci generacije, pored lučonoša Amera Škrijelja, Amine Muratović, Ibrahima Rastodera, Irfana Batilovića, još Adnan Adrović iz OŠ „25 Maj“ i Dejvid Skenderović iz OŠ „Trpezi“.
Učenici koji su takođe danas nagrađeni su:
Hana M. Muratović iz OŠ „Mahmut Adrović“ koja je osvojila III mjesto na državnom takmičenju recitarota u kategoriji od I do V razreda.
Šeila Hodžić iz OŠ „Trpezi“ koja je osvojila II nagradu na državnom takmičenju „Mali likovni susreti“ na Cetinju.
Ajla Novalić koja je osvojila II nagradu na državnom takmičenju „Mali likovni susreti“ na Cetinju.
Opština je najboljim učenicima uručila knjigu u skromnu novčanu nagadu. Nakon svečanog dijela, predsjednik sa svojim kolegama je priredio prigodni koktel za najbolje učenike i njihove roditelje u holu Centra za kulturu.
DENIS BOŽOVIĆ
FRANCUSKI STUDENTI U PETNJICI
Preko organizacije „Breton Montenegro“ čija je predsjednica Jelena Jevrić iz Berana, u Petnjici je u posjeti boravi danas grupa Francuskih studenata koji pišu rad o Eko-turizmu. Njihov plan je da obiđu neke od opština na sjeveru a sve u cilju da naprave turistički katalog ovog kraja, koji će biti prezentiran u Francusku. Iskazali su zanimanje oblasti eko i agro turizma, kao i sve ono što oslikava tradiciju ovog naroda. Primajući francuske studente zajedno sa VD TO Petnjica Rešadom Muratovićem, predsjenik opštine Samin Agović je iskazao zadovoljstvo što su oni pokazali interesovanje za opštinu Petnjica.
„Hvala vam što ste odobrali da prezentujete i našu sredinu i time omogućite da, u vašim naučnim radovima Petnjica bude opisana. Jedan od prioriteta je svakako turizam ili bolje rečeno upravo ono što je i vaša tema i vaše interesovanje a to je agro turizam. Naša opština obiluje zaista dosta prirodnim ljepotama i karakteristikama koje će zasigurno izazvati vašu pažnju a nama čini zadovoljstvo što čete to prezentovanit stanovnicima države iz koje dolazite”, izjavio je predsjednik Agović u razgovoru sa francuskim studentima.
On je predložio je da posjete džamiju u Petnjici, Radmansku klisu ističući da tek predstoji njeno dalje ispitivanje. Agović je takođe podsjetio da je veliki broj eksponata u muzeju u Berana. Zatim da posjete ZZ u Vrbici kada je u pitanju proizvodnja hrana kao i „Eko-Milk“ u Petnjici koja se bavi proizvodnjom ekološke zdrave hrane. Ukazao im je na prelijepe predjele od Savina Bora prema granici sa Srbijom, ističući da su izvanredni predjeli za bavljenjem stočarstvom kao i za razvoj rekreativnog turizma.
DENIS BOŽOVIĆ
AGOVIĆ O RAZVOJU PETNJICE: NIJE BILO LAKO KRENUTI SA “LEDINE” ALI SMO DOSTA USPJELI
Predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović bio je gost Radija Petnjica u okviru emisije “Pitajte predsjednika”. Intervju prenosimo integralno.
Koliko se promijenila Petnjica za tri godine?
Ako se uzme u obzir stvarno stanje, kakva je bila Petnjica prije formiranja opštine, i ko ima realan pogled na to stanje, sasvim izvjesno može se reći da se Petnjica promijenila. Iako period od nepune dvije i po godine nije ni dug da bi se, u uslovima kakvi su bili i kakvi jesu moglo učiniti mnogo toga. Svakako, najveća je promjena da sada sami odlučujemo o razvoju, projektima i što smo u prilici da shodno sopstvenim kapacitetima ravnopravno sa drugim sredinama tražimo rješenje za brojne probleme koji su se taložili decenijama. Danas sa sigurnošću možemo reći da su nam putevi pristojniji od onih kakvi su bili prije tri godine, da se redovnije održavaju u zimskom periodu, da ima više novoizgrađenih i rekonstruisanih mostova, da ima oko pet kilometara novih asfaltnih puteva, da imamo prvu useljenu zgradu solidarnosti, da je otvoren Radio Petnjica, da ima novih puteva ka katunima, da su mnogi sanirani, da se pomaže poljoprivrednim proizvođačima kroz subvencije i stručnu pomoć i predavanja, da imamo ovdje u centru banku, brendirani crnogorski trgovački lanac „Franca“. Da gotovo sve potrebe naši građani ostvaruju u lokalnoj samoupravi a da je trend sve većeg prisustva kancelarija državnih organa i institucija. Očekujemo da će u narednom periodu u Petnjici i ostali državni organi otvoriti svoje organizacione oblike, kao što su Uprava za šume, MUP, Fond PIO, Fond zdravstva i Uprava za nekretnine. Što smatram kao najbitniju promjenu je da je 35 mladih ljudi zasnovalo prvi put radni odnos, što u Opštini, državnim organima, što u privatnom sektoru. Za očekivati je da ćemo brzo imati 50 novih radnih mjesta opet kroz ovu istu strukturu poslodavaca. Promijenio se odnos prema građanima, sve je više ljudi koji su spremni da kroz dobrovoljni rad pomognu razvoju svoje sredine. Promijenjen je odnos prema civilnom sektoru, školstvu, zdravstvu. Imamo rad ljekara u tri smjene, a u dvije škole smo uspjeli da uredimo sportske terene zajedno sa Ministarstvom prosvjete CG. Promijenio se ambijent za ulaganje, kroz podsticajne mjere koje smo nizom odluka u SO Petnjica upodobili i prilagodili u značajnoj mjeri za sve potencijalne investitore.
Vi ste zadovoljni urađenim, što nije slučaj sa građanima?
Ovo je pitanje i konstatacija. Ja ću kroz odgovor dati komentar i na jedno i na drugo i nadam se da će pored Vas i građani to ocjenjivati. Svakako da sam zadovoljan sa onim što smo uradili, jer svjedočimo da smo mnogo toga mukotrpno stvorili, da smo odgovorno radili i da smo bili posvećeni svom zadatku i obavezi koje smo dobili na povjerenje od građana na prvim lokalnim izborima. Imam veoma često komunikaciju sa građanima a i prisutan sam na terenu i dobijam inpute od strane naših građana za rad. Ne bježim od kritike i odgovornosti ali i priznajem, da nam imponuje to što veliki broj građana razumije i prihvata naše učinke kao dobre i to nam je podstrek da nastavimo dalje. Znam da su bila velika očekivanja, nakon obnove opštine, ali, takođe i znam da je često u praksi, da tamo gdje imate velika očekivanja, postoji mogućnost da, po prirodi stvari dođete do određenih razočarenja. Trebalo bi mnogo vremena i prostora da se o tim očekivanjima nešto više kaže i da se kroz tu elaboraciju sasvim sigurno istakne da smo skloni da očekujemo ono što nije realno, zbog okolnosti u kojima se ta očekivanja, koja u mnogome jesu opravdana, ne mogu riješiti željenom dinamikom. Kada ovo kažem, mislim na opšte stanje u državi, na naše fiksalne, kadrovske i sve ostale specifičnosti. Sud o našem radu daju građani koji imaju pravo da kritikuju i da komentarišu naš rad i respektujem i ljude koji upućuju kritike. Kada smo u prilici da u neposrednoj komunikaciji iskomentarišem njihove stavove, uz zaista dobru argumentaciju, ti isti ljudi shvate da nije bilo lako krenuti sa „ledine“. Starija populacija naših ljudi mnogo bolje razumije situaciju, jer iz životnog iskustva znaju koliko je sve teško, kada se nešto radi ispočetka, kada je nešto novo i nepoznato. Dakle, zaključujem, ima mnogo više onih građana po mome sudu koji su zadovoljni postignutim, ali isto cijenim da ima i onih, po mom mišljenju, u manjem broju koji misle da nije dovoljno urađeno. Da ne budem subjektivan ipak smatram da smo dosta toga uradili i da je to u ovom trenutku rezultat naših napora i nastojanja da uradimo ono što možemo i krajnje odgovorno ističem da, pored ovih stavova koje iznosim, cijenim da smo mogli više uraditi posebno kada je u pitanju devastacija prostora, naplata izvornih prihoda i u sferi komunalnog uređenja. Ne traćim alibi za manje postignuti uspjeh u ovim oblastima, ali kao glavni razlog iznosim nedovoljnu kadrovsku osposobljenost i nedostatak materijalno-tehničkih sredstava. Nastojaćemo da u periodu koji je pred nama da radimo više i odgovornije. Kao krunu našeg rada sa ponosom ističem da je u prošloj godini u konkurenciji svih crnogorskih opština, opština Petnjica dobila prestižnu nagradu za najbolju praksu u lokalnoj samoupravi.
Koaliciona „ljubav“ na državnom nivou između DPS i BS nije prenijeta na lokalni, petnjički. Zašto?
Ja sam imao prilike da u ranijim nastupima preko vašeg radija komentarišem odnose sa koalicionim partnerom. Ovom prilikom ću samo reći da funkcionišemo i ako ne na zavidnom nivou.
Izbori se približavaju, hoće li prekompozicije političke scene?
Svaki politički subjekt, neposredno pred početak kampanje odlučuje u kakvom će aranžmanu nastupiti pred građanima. Na organima partije kojoj pripadam se donosi odluka o tome kako ćemo nastupiti, pa zbog toga vam ne mogu preciznije odgovoriti na ovo pitanje.
Nije tajna da je jedan od najvećih resursa Petnjice – dijaspora. Koliko je meni poznato napravljeno je i koordinaciono tijelo kako bi ulaganja iz dijaspore bila pravilno usmjerena. Koliko se zapravo tu uradilo?
Ljudi su najveći potencijal svake opštine i države. Mi smo privilegovani što imamo tako brojnu i nadasve zavičajno orjentisanu dijasporu. Volio bih da su svi ti ljudi mogli da ostanu u svom zavičaju. Naša dijaspora je nebrojano puta pokazala spremnost da pomogne kada god je to trebalo. Ta pomoć se odnosila prema rodbini, prijateljima, socijalno ugroženim kategorijama ali i prema institucijama i ustanovama. Ta aktivnost i dalje traje i sa velikom zahvalnošću ističem da je naša dijaspora od samog osnivanja opštine pomogla da lakše prevaziđemo brojne probleme. Od početka funkcionisanja nove samouprave, željeli smo da sa dijasporom uspostavimo što je bolje moguću saradnju. U agendi rada lokalne uprave, visoko smo postavili prioritet saradnje sa iseljenicima. Ja sam i ranije, kroz neki drugi društveni angažman kreirao i bio zagovornik saradnje sa dijasporom i mogu sa sigurnošću tvrditi da smo kao sredina, najviše uradili od svih lokalnih zajednica u CG, kada je u pitanju institucionalno povezivanje sa dijasporom. Nebrojeno puta smo iskazali poštovanje prema našim ljudima koji su kroz donatorske i humanitarne djelatnosti mnogo pomogli zavičaju i ljude u njemu. Njihova je ogromna zasluga za demokratske procese u CG i naša je obaveza da se sa dužnim poštovanjem odnosa prema tim vrijednostima koje je naša dijaspora generisala kroz nekoliko decenija unazad. Ono što želim da ovom prilikom da naglasim, jeste činjenica da je naša dijaspora prva pritekla u pomoć opštini. Ta i takva podrška je bila veliki podstrek da se izborimo sa problemima i nedaćama koje smo imali kroz proces funkcionisanja lokalne samouprave. Dobro ste konstatovali, mi smo prvi u CG institucionalno uredili saradnju sa dijasporom. Formiran je Savjet za ekonomski razvoj i time nedvosmisleno pokazali da želimo da otvorimo prostor da naša dijaspora neposredno kreira i predlaže određene akte i programe. Svake godine oganizujemo, odavno prepoznatljivu, kulturnu manifestaciju „Dani dijaspore“ i to je prilika da se u okviru tih dana i održe sjednice pomenutog tijela. Očekujem plodotvoran rad i mnoštvo inicijativa. Inače je poznato da je naša dijaspora veliki donator, bila i ostaće. Ohrabruju i primjeri da krećemo i u investicioni ciklus sa njihove strane. U ovom trenutku naš sugrađanin koji živi i radi u Njemačkoj, investira svoj novac u poslovne objekat. Očekujemo i razvijamo nekoliko projekata koji će se baviti preradom i proizvodnjom u našoj opštini. Ovi primjeri su ohrabrujući i očekujem da ih bude sve više.
Da li je taj resurs neiskorišten?
Iz odgovora na prethodno pitanje gotovo je dat odgovor na ovo, naredno. Sasvim je izvjesno da ima mnogo prostora da naša dijaspora bude aktivnija u procesu razvoja naše sredine u svim oblastima. Mi ćemo biti apsolutno dobar partner i spremni smo da sve učinimo što je u našoj moći kako bi se u periodu koji je pred nama sve više radilo na investicijama u ekonomskom iskorišćavanju naših prirodnih potencijala koje ima naša sredina. Ubijeđen sam da imamo zajedničke ciljeve i da jednako želimo da stvorimo sve više radnih mjesta u našoj sredini jer je to jedini način da zaustavimo migraciju stanovništva i da dobijemo nova radna mjesta za mlade ljude. Za mene će biti uvijek važno da ove naznačene mogućnosti daljeg unapređenja saradnje koordinirano radimo na relaciji Opština, Vlada CG i dijaspora.
Šta su najveći projekti u narednom periodu?
Naša pažnja je usmjerena ka realiziciji tri kapitalna projekta i svi se oni nalaze u fazi realizacije. Riječ je o izgradnji administrativnog objekta Opštine, rješavanju vodosnabdijevanja kao i temeljna rekonstrukcija putnog pravca Petnjica – Podvade – Berane. To su projekti koji se realizuju fazno zbog obimnosti posla ali i zbog nedovoljnih finansijkih sredstava sa jedne strane a sa druge zbog zahtjevne procedure od izrade tehničke dokumentacije pa do početka realizacije. Naravno da imamo još projekata koji će se realizovati u narednom periodu. Gradiće se stambeno-poslovni objekat za potrebe državnih organa. Radiće se na projektima u oblasti elektroprivrede, (temeljna rekonstrukcija dalekovoda od Jaštaka do Petnjice sa krakom za Savin Bor i Tucanje). Kandidovali smo i izgradnju 35kW trafostanice na prostoru naše opštine. Imamo urađen projekat sanacije Koraćkog potoka koji prolazi kroz centar Petnjica. radimo na izradi strateških planova i studija iz oblasti saobraćaja i hidroenergije. Nastavićemo sa asfaltiranjem lokalnih puteva, poboljšanju vodosnabdijevanja na katunima. Inicirali smo izgradnju kuće šumskih plodova.
Kada će biti gotova zgrada Opštine?
Svjedoci smo da se ovih dana intezivno radi na izgradnji velelepnog zdanja administrativne zgrade. Shodno ugovoru između Direkcije javnih radova i izvođača radova „Tehnogradnje“ završetak radova i puštanje u funkciju objekata se očekuje u prvim mjesecima sljedeće godine.
Kada će biti gotova rekonstrukcija puta prema Beranama?
Dugo očekivana rekonstrukcija regionalnog putnog pravca Berane – Stjenice – Podvade započeće se u toku ove građevinske sezone. Direkcija za saobraćaj je obezbijedila projektnu dokumentaciju i sredstva i sada se nalazimo u fazi odabiranja najbolje ponude za izvođenje radova. I ovaj projekat će se izvoditi fazno, za nas je bitno da će prvi radovi započeti upravo na uklanjanju uskog grla, samog prilaza Petnjici. To je dionica od 3,650km. Predviđeno je da će cijela rekonstrukcija trajati oko godinu.
Kada će biti gotov započeti vodovod?
Nastavićemo sa drugom fazom na vodovodu. Već smo završili tendersku proceduru oko nabavke cijevi za ovaj vodovod a konkretne radove možemo očekivati početkom jula kada očekujemo da će nam ponovo priteći u pomoć Vojska CG. Ministarstvo poljoprivrede je opredijelilo 35.000 eura, sa nivoa lokalnog budžeta izdvojili 10.000 eura za nastavak izgradnje ovog izuzetno važnog projekta. Osim ovog vodovoda uporedo radi na rješavanju vodosnabdijevanja na prostoru MZ Savin Bor a mnogima našim poljoprivrednim porizvođačima smo pomogli da riješe problem vodopojila jer smo im obezbijedili plastično crijevo za dovod vode.
Može li Vaša administracija da učini nešto kako bi spriječila očigledno uzurpiranje državne imovine?
Uzurpiranje i devastaija prostora jeste najveći izazov za nas. Opšte je poznato da u svim sredinama imamo ovu pojavu pa ne čudi što i nas to opterećuje. Već sam naveo da je ovo oblast u kojoj smo najmanje postigli i objasnio zbog čega. U ovom trenutku kadrovski smo u boljoj situaciji i službe su već definisale prioritete rada kada je u pitanju ova oblast. Osim ovoga želim da naglasim da je ova materija u najvećem dijelu u nadležnosti države.
Da li će se konačno nešto napraviti kako bi makar centar Petnjice ličio na varoš a ne na selo?
Ovo pitanje se prožima sa prethodnim. Nevešću da smo se opredijelili da dio urgentnih problema u centru Petnjice rješavamo u skladu sa našim mogućnostima kao primjer za to navešću da smo sredstvima lokalnog budžeta finansirali projektnu dokumentaciju za sanaciju Koraćkog potoka. Vrijednst ovog projekta je oko 150.000 eura. Komunalna policija je dobila nalog da radi na uređenju samog centra i taj postupak je u toku. Osim toga, odlučili smo da raspišemo nagradni konkurs za izradu najboljeg arhitektonskog rješenja za sami izgled starog jezgra Petnjice. Napominjem da je većina objekata koja se sada tretira neformalnim bila izgrađena prije formiranja opštine. Za sređivanje stanja u najužem dijelu naše opštine pozivam sve subjekte građane i pojedince da daju svoj doprinos. Pozivam i molim građane da neo odlažu otpad pored praznih kontejnera i da sve što oni mogu da urade na zaštiti starog jezgra Petnjice.
Koliko su partijski interesi i razmišljanja samo o broju glasova krivi za to stanje?
Za ovo stanje su krivi oni koji su devastirali i ne mislim da su to patrijski interesu doprinijeli, nego lični. Kako smo malo mjesto, poznajemo se dovoljno među sobom i svi Petnjičani znaju, ko je i kada devastirao prostor. Ja sam na jednom od zasijedanja SO jasno ukazao na ovu pojavu i vrlo otvoreno govorio o toj pojavi.
Da li mislite da se u Petnjci previše „maše zastavama“ a premalo radi?
Znam za ljude koji rade i koji su posvećeni svom poslu i vjerujte mi da se ne opterećujem time ko maše zastavama i da li premalo radi. Moj stav je potpuno jasan. Poštujemo sve legitimne simbole, kako državne tako i nacionalne i sve što je u skladu sa zakonom, apsolutno podržavam. Nijesam od onih koji hoće na bilo koji način da koriste emocije ili neka svoja samobitna osjećanja da bih eventualno na toj osnovi dobijao političke poene ili neku korist.
Šta Petnjica može da uradi za državu a šta država za Petnjicu?
Petnjica je uradila za državu kada je najviše trebalo i dala svoj maksimum. Naš referendumski rezultat, kada ga analiziramo, lako se da zaključiti da smo bili najodaniji državi. Država je uzvratila na način što je pozitivno uzvratila na plebiscitiran zahtjev za povratak statusa opštine. Mada ja smatram da je taj proces uzajamne podrške prisutan prisutan u kontinuitetu i da treba tako da bude i u narednom periodu. Mi treba našim radom i našim zalaganjem i stvaranjem da budemo uz CG, a svakako CG svojom podrškom treba da pomaže razvoj naše sredine. Posebno podvlačim da Petnjica ne može imati perspektivu bez državne pomoći a svjedoci smo, za ovaj period, da je država pokazala visok stepen senzibiliteta za naše urgentne probleme. Ono što je sasvim sigurno nužno, da zajedničkim naporima moramo raditi više na stvaranju novih radnih mjesta.
Da li podržavate ideju „Sandžak prekogranična regija“?
Ja sam o prekograničnoj regiji učio iz teorije a bio sam u prilici da vidim tokom nekoliko studijskih posjeta šta je to u realnosti. Moram da vam kažem da samo evropski narodi imaju tu privilegiju da uživaju blagodati prekogranične regije. Sjajni primjeri su između Austrije, Italije, Njemačke, Francuske, Holandije i Belgije. Ja sam neko ko je evropejac bez ostatka i sa nestrpljenjem očekujem da naša država ali i sve države u okruženju postanu članice EU i tada će priča o prekograničnoj regiji dobiti na aktuelnosti. U ovom trenutku mi imamo tu realnost da imamo, pošto se ovo pitanje očigledno odnosi na naš prostor, imamo države CG i Srbiju koje su suverene i prekogranična regija u pravom smislu, u ovom trenutku nije prosto moguća. Moram istaći da je i stav države Srbije rezervisan po tom pitanju, znate, naš referendum i nezavisnot na to ima veliki uticaj. Šta je moguće i šta mi sa nivoa lokalne samouprave preferiramo jeste priča oko korišćena fondova EU. Mi smo sa tim ciljem upravo i donijeli odluku o uspostavljanju institucionalne saradnje sa opštiom Tutin i reći ću vam da smo uspjeli da kandidujemo jedan projekat, gdje smo mi aplikanti dok je opština Tutin koaplikant prema ovim fondovima EU.
Da li ćete Vi i opština preduzeti nešto da ta priča dobije pozitivan epilog?
Mislim da sam pojasnio da je prekogranična regija pitanje država koje su u političkom savezu tako da lokalna uprava ne može biti nosilac tog posla. Ono što mi možemo, to mi i činimo a to je da sa eventualnom realizacijom projekata prema EU, želimo da ovaj prostor dobije na valorizaciji prirodnih, kulturnih i sportskih potencijala i to ćemo sasvim sigurno sa lokalnog nivoa nastojati da učinimo. Takođe ću reći da smo prošle godine uputili zvaničan dopis prema MUP-u CG, da se između teritorija opština Petnjica i Tutin formira granični prelaz, i prvoj fazi samo za putnike, kako bi mnogi naši stanovnici i stanovnici opštine Tutin na potpuno legalan način zadovoljavali svoje potrebe u smislu održavanja prijateljskih i rodbinskih veza, održavanju imanja, prevoz ljetine.
Kako sada stvari funkcionišu na relaciji Petnjica – Berane?
U ovom trenutku Opština Petnjica i Berane imaju jedno otvoreno pitanje a to je podjela imovine. Naravno, da taj proces dugo traje i ima konotaciju opterećujućih odnosa. Iz prostog razloga što imamo dijametralno suprotne stavove i viđenja u vezi ovog delikatnog posla. Naše opredeljenje je bilo da pokušamo sa nivoa dvije lokalne zajednice da iznađemo rješenje koje bi bilo prihvatljivo za obje strane. Imali smo više sastanaka, ali, na žalost nijesmo uspjeli da primaknemo, ni približno svoje stavove. Ono što je uslijedilo je, da je država formirala komisiju koja je dobila zadatak da izvrši podjelu između ove dvije opštine. To još uvijek nije završeno i ja očekujem da se to ipak može završiti do kraja ljeta, i ako je rok za rješenje ovog problema već istekao. Međutim, poret toga sa određenim službama mi sarađujemo i imamo koordinaciju u nekim zajedničkim interesima i sasvim sigurno mogu reći da je to veoma korektan odnos i sa jedne i sa druge strane.
Dugo je trajalo razgraničavanje teritorija sa Beranama. Da li je Petnjica zakinuta?
Proces teritorijalnog razgraničenja je bio dugotrajan i bio je iscpljujući. Kao što je poznato, ni ovaj problem nijesmo riješili sami, već je to učinila arbitražna komisija, koja je većinom glasova donijela odluku o liniji administrativne granice između Petnjice i Berana. U ovom razgraničenju nijesmo zakinuti ali nijesmo ni dobili dio teritorije za koju smo smatrali da je realno da pripadne nama. Moj stav da nijesmo zakinuti, temeljim na činjenici da je komisija iz Berana tražila da linija bude rijekom Proslop – Vrbičkom rijekom – Gusarama i nizvodno ka Lješnici. A linija koju je postavila Uprava za nekretnine 2011 godine, koja je označavala dio KO Polica i KO Petnjica išla je dijelom teritorije koja je sada ispod linije koju smo utvrdili na arbitraži, a ti če se lokaliteta Stjenice – Paljuh.
Ima li Petnjica dovoljno kvalitetnih, kvalifikovanih ljudi da bi se nosila sa izazovima koji stoje ispred nje?
Na žalost nema dovoljno ali ima već nekolik omladih obrazovanih ljudi koji su spremni da se nose sa izazovima i da daju svojim radom doprinos u rješavanju brojnih pitanja koja nas opterećuju. Vi vrlo dobro znate da ni veće sredine nemaju kadrova i da je to realnost koja je više nego evidentna. Malo je lokalnih uprava u CG koje se mogu pohvaliti da imaju dovoljno kvalitetnih kadrova u svojim redovima. Na nama je da u kontinuitetu radimo na edukaciji i daljem osposobljavanju naših kadrova kako bi bili što korisniji za našu sredinu.
Poznato je da Evropa preko IPA projekata forsira sjever Crne Gore. Da li u Petnjici postoji tim koji se bavi tim projektima?
I pored toga što nemamo brojnu administraciju, zahvaljujući predanom radu, naša administracija je uspjela da se osposobi da se bavi i ovim pitanjem. Mogu vam reći da su u Službi predsjednika angažovana dva lica koja rade na pripremi projekata. Već sam kazao ranije da smo aplicirali prema ovim fondovima i da nam je to u fokusu pažnje i za naredni period. Nastojat ćemo da kadrovski ojačamo ovaj tim kako bi što više imali uspjeha u ovoj oblasti. Složićete se da nije jednostavno u malim sredinama imati tave ljude, ali, spremnost i entuzijazam ovih ljudi svima nama pokazuje, da iako smo novi, iako smo nedovoljno razvijeni, ipak pratimo trendove koji su veoma važni za našu sredinu, za našu opštinu i za naš sveukupni razvoj.
DENIS BOŽOVIĆ
PREDSJEDNIK SDP RANKO KRIVOKAPIĆ GOST RADIJA PETNJICA VEČERAS U 21:15
U okviru 43. emisije “Putevi i raskršća”, večeras u 21:15 gost Radija Petnjica je predsjednik Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić. Kompletan intervju možete pročitati sjutra na portalu Radija Petnjica.
U 17 časova, na talasima 90, 7 Mhz i internet signalu Radija Petnjica, možete slušati reprizu emisije “Pitajte predsjednika” u okviru koje je predsjednik Petnjice Samir Agović odgovarao na pitanja slušaoca radija.
U 20:15 je na programu “Ramazanski program”.
Dobar glas daleko se čuje – Radio Petnjica!
REDAKCIJA
ZAVRŠENI SUSRETI BEZ GRANICA U LUKSEMBURGU
U luksemburškom gradu Cesanžu juče su održani “Susreti bez granica” koje su organizovali grad Luksemburg i CLAE. U sklopu sportsko zabavnog programa organizovan je i turnir u malom fudbalu gdje je Radio Petnjica imao svoju ekipu. U ekipi Radija Petnjica bilo je devet igrača različitih nacionalnosti a igrali su u grupi sa još šest ekipa.
Ekipa Radija Petnjica igrala je sa ekipama Bonnevoie, SC Campea Lingten, Passiones du Foot, Bettembourg, Spartan Warriors i TEC 1. Radio Petnjica je ostvario skor od tri pobjede i tri poraza.
Ono sto je bilo zanimljivo da su jednu trećinu ekipa prijavljenih činile ekipe sa ex yu prostora, kao i posjetilaca koji su u jednom trenutku činili polovinu šatora ispod kojeg su se nalazili štandovi. Od klubova iz Crne Gore na susretima prisutni su bili udruženje Luksemburg – Crna Gora i ZK Bihor. Posebnu pažnju posjetilaca štandovima naših klubova privlačili su ćevapi kao gastronomska poslastica.
Pored toga fudbalski timovi ZK Bihor i Elan Udruženja Luksemburg – Crna Gora imali su odlične ekipe, koje su važile za favorite na turniru. Međutim žrijeb nije bio na strani naših klubova pa je bihorski derbi odigran već u 1/8 finala. Slavio je klub Elan nakon penala. Ovaj meč gledalo je oko 100 naših iseljenika u Luksemburgu.
Ekipa Elana za koju su igrali i braća Agović koji igraju u BGL (Prva liga Luksemburga) počistila je sve ekipe do finala da bi u finalu nesrećno izgubila nakon penala od ekipe Zavidovići ‘94.
DINO RAČIĆ
STVARI SE MIJENJAJU
Dosta puta mi dragi čitaoci pišete privatne poruke pune podrške i konstruktive kritike (čast izuzecima) kada je riječ o mojoj kolumni. Na žalost, često uz riječi hvale pročitam i rečenice poput „uzalud je to, jedan čovjek ništa ne može promijeniti“. Sorry, dragi moji, ali nije tako. Hoću da vam objasnim i zašto.
Kada sam dobila ponudu da pišem kolumne za portal Radija Petnjica, dugo sam razmišljala da li da prihvatim taj poziv. Otac i majka su mi garantovali svu moguću podršku, ali su me isto tako i upozorili, da će ih biti malo koji će stati rame uz rame sa nekim mojim „vizijama“, da će biti više protivnika, a što je najveće razočarenje u svemu tome: najveći dio će ćutati i posmatrati diskusije, iako imaju svoj subjektivni stav.
Sa druge strane sam se pitala koji je moj cilj, šta sa pisanjem kolumne hoću da postignem: Sa svojim radom sam htjela da budem inicijator dobrih diskusija koje vode do promijena. Bila mi je intencija da pokažem drugu perspektivu. Perspektivu koja je širokogruda i otvorena prema različitosti religija i mišljenja. Perspektiva koja u okviru argumentacije sve komponente uzima u obzir, kad je jedna tema u pitanju. Diskutovali smo sve pro-kontra, argumente i eto, vidite šta je rezultat: Svakog ponjedjeljka imate mogućnost da pročitate članke koje opisuju misli jedne mlade žene iz Njemačke, čiji su korijeni po očevoj strani iz Bihora i za koju i dalje mislite da je fejk. I izgleda da ta „fejk“ žena, koju NIKO ne smatra ozbiljnom, sa svojim pisanje polako – sanntimetar po santimetar – nešto mijenja. Zašto?
Da li se sjećate, kada je bila velika diskusija oko bilborda, koji je dva mjeseca ležao pored puta? Već standardni „kandidati“ su se ljutili i bilo je svakakvih teorija oko toga, ko je oborio bilbord. Svi su pričali, ali niko nije ništa uradio – kao i uvijek. Poslje mog članka se pokrenulo nešto oko te teme. Sad bi moji omiljeni kritičari odmah insistirali u tome, da je to samo slučajnost, ali ipak mislim da nije, što je pokazala vijest o akciji „Pitajte predsjednika“, koja će danas biti održana. Pretprošle nedjelje sam u svojoj kolumni predstavila istu takvu ideju, sa razlikom da ja preporučujem mogućnost konsultacije sa predsjednikom bar dva puta mjesečno. Znam da ova akcija nije samo rezultat mog pisanja, ali sam ubijeđena u to, da sam sa svojim idejama i pisanjem doprinijela bar 1% u tome da danas svi imamo mogućnost uživo da pitamo našeg predsjednika šta god želimo. Evo vidite: Promjene se dešavaju.
Neću da ostane na tome. Iz tog razloga formirala sam fejsbuk stranicu pod nazivom – „Akcija: Moja Ideja za Bihor“ (Link: https://www.facebook.com/Akcija-Moja-Ideja-za-Bihor-1583272528632473/). Cilj ove fejsbuk stranice je prikupljanje dobrih ideja za Petnjicu i Bihor. Nadam se, da će ova platforma dati svima šansu da izjasne vizije, koje imaju za svoj kraj. Moja ideja je, da se najbolje ideje predaju političarima, te da se obavežu da o tome bar diskutuju.
Pridružite se i budite sa Vašim idejema i VI kreator otvorenog i jakog Bihora.
POČINJU SUSRETI BEZ GRANICA
U luksemburškom gradu Sesanžu počinju “Susreti bez granica”. U sklopu sportsko zabavnog programa organizovan je i turnir u malom fudbalu gdje je Radio Petnjica prijavio ekipu. Ekipu Radija Petnjica čini osam igrača a igraće u grupi sa još šest ekipa.
Prvu utakmicu ekipa Radio Petnjica igra sa ekipom Bonnevoie u 11:00 sati, nakon toga protivnici su nam SC Campea Lingten u 12:00 sati. U 12:45 igramo sa ekipom Passiones du Foot, u 13:15 protiv Bettembourga a u 13:30 protiv Spartan Warriorsa i u 14:30 protiv ekipe TEC 1
Igra se po sistemu svako sa svakim.
Utakmice Radija Petnjica prenosimo uživo.
DINO RAČIĆ
“ELAN” PRVI NA TURNIRU “MEHO AGOVIĆ” U LUKSEMBURGU
Juče je u Luksemburgu u gradu Petanžu održan II memorijalni turnir u malom fudbalu “Meho Agović”. Turnir je organizovalo Udruženje Luksemburg – Crna Gora. Za učešće na turniru prijavilo se 12 ekipa ali su se, zbog loših vremenskih uslova pojavile samo četiri.
Prvo mjesto osvojila je ekipa domaćina “Elan”. Drugo mjesto pripalo je ekipi Rodanže, treće ZK Bihor, a četvrto ekipi Armani. Najbolji igrač i strijelac turnira je Edis Agović, a nagradu za fer plej osvojila je ekipa Armani. Igralo se po principu svako sa svakim. Iako su turnir obilježili loši vremenenski uslovi, organizatori su zadovoljni što su i ove godine uspjeli da 2000 km daleko od rodnog kraja na ovakav način odaju počast tragično nastradalom Mehu Agoviću.
DINO RAČIĆ