Gost jutarnjeg programa Radija Petnjica u studiju 2 u Luksemburgu bio je reprezentativac Crne Gore u francuskom boksu – kombat savateu Elvis Adrović. On će sjutra otputovati u Grčku na Evropsko prvenstvo koje će se održati od 9. do 12. juna u gradu Korintosu.
Elvis je za Radio Petnjica kazao da se 17. godine bavi borilačkim. Pored kombat savatea bavi se i kik boksom. Adrović je nedavno dobio poziv od crnogorskog selektora Željka Baljevića da uz Miloša Golića predstavlja Crnu Goru.
To je veliki uspjeh za njega i kako kaže motiv više da opravda ukazano povjerenje selektora. Obećava da će se potruditi da 12. juna obraduje cijelu naciju i da Crnoj Gori i njemu donese odličje sa ovako značajnog turnira.
Do sada je imao mečeve širom Balkana i iza sebe ima mnogo medalja a imao je iskustva i sa evropske sportske scene kao junior.
Elvis se zahvalio svima koji mu pomažu u pripremama, ističe da naporno trenira i da je zahvaljujući kvalitetnom treningu, uslovima koji ima i ljudima s kojima sarađuje spreman da da svoj maksimum.

DINO RAČIĆ

Radnici Agencije za izgradnju i razvoj iz Berana u proteklih nekoliko dana i danas intezivno rade na otklanjanju kvara na uličnoj rasvjeti u samom centru Petnjice.

Uži dio Petnjice, već izvjesno vrijeme nema uličnu rasvjetu a problem je nastao zbog toga što je podzemni kabal na potezu između dva stuba ispred Centra za kulturu u prekidu. Prekid je izazvao kratak spoj što je rezultiralo i havarijom na trafostanici koja napaja uličnu rasvetu. Radnici razvlače i postavljaju viseći kabal između stubova, ali, kako su kazali za portal Radija Petnjica, to je samo privremeno rešenje jer stubovi od ulične rasvjete i njihova konstrukcija nije predviđena za samonoseće kablove. Mještani Petnjice su sinoć bili svjedoci da jedan dio uličnih svjetiljki imao struju, a većina nije. Radnici pomenute firme se nadaju da će ubrzo uspjeti da prespoje sve sporne stubove i time omoguće mještanima užeg dijela Petnjice da u večernjim satima imaju osvijetljene ulice.

DENIS BOŽOVIĆ

1 of 4

U otvorenom pismu koje je 114 crnogorskih intelektualaca uputilo Predsjedništvu Crnogorske akademije nauka i umjetnosti od CANU se traži izvinjenje građanima Crne Gore, ali i trajno povlačenje nedavno objavljenog prvog toma Rječnika crnogorskoga narodnog i književnog jezika. Posebno se traži izvinjenje nacionalnim Bošnjacima i Albancima, kao i svim pripadnicima islamske vjeroispovjesti, “zbog zlonamjernih, neistinitih pa i šovinističkih kvalifikacija njihove religije i kulturalno-nacionalne posebnosti”. Otvoreno pismo objavljujemo integralno.
Stručna i laička javnost s nestrpljenjem je iščekivala pojavu prvoga toma Rječnika crnogorskoga narodnog i književnog jezika u izdanju CANU, jer je riječ o kapitalnome projektu od posebnoga društvenog i državnog interesa, najavljenom kao poklon prvome jubileju obnovljene nezavisnosti. Međutim, upravo je u proslavi toga jubileja Rječnik izazvao svojevrstan naučni, kulturološki i politički skandal, premda se očekivala namjera CANU da će se njegovim objavljivanjem na primjeren način distancirati od višedecenijskoga tradicionalističkog negiranja crnogorskoga jezika koje je bilo obilježje doskorašnje naše lingvistike. Savjet i Autorski tim za izradu Rječnika CANU kroz odrednice, objašnjenja ili primjere pokazali su da nijesu bili dorasli poslu koji im je povjeren, ni u domenu struke, što se vidjelo iz svakovrsnih grešaka – od lingvističkih do astronomskih, a naročito ne u domenu društvene odgovornosti, posebno kad se zna da je riječ o formalno najvišoj naučnoj i umjetničkoj ustanovi u državi Crnoj Gori.
Upotrebom anahrone metodologije, nepoznavanjem elementarnih naučnih činjenica te reafirmacijom civilizacijski prevaziđene ideologije koja se prije svega odnosi na predstavnike autohtonih manjinskih naroda, Savjet i Autorski tim za izradu Rječnika javnosti su poslali poruku da se CANU po svome djelovanju nalazi izvan kolosijeka kojim se kreće savremena Crna Gora na putu afirmacije svoje multikulturalnosti kao temeljne evropske vrijednosti. Upornim odbijanjem da prihvati kritike koje im stručna i politička javnost ovih dana upućuje te tvrdokornom odbranom svojih nedopustivih leksikografskih rješenja, Savjet i Autorski tim za izradu Rječnika CANU skrivaju se iza Akademije, koja je time isturena kao ustanova koja podriva temelje građanskoga ustrojstva Crne Gore. Ne želimo da vjerujemo da Predsjedništvo i većina članova CANU dijeli stavove koji se ovih dana iz Rječnika citiraju, jer nijesu uvrijeđeni samo građani koji pripadaju manjinskim narodima nego i većinska Crna Gora koja se ponosi lojalnošću svojih autohtonih manjina. Umjesto ćutnje i ignorancije javnost očekuje od Predsjedništva CANU nedvosmislenu osudu naučnog posrnuća i političkog revizionizma antifašizma i nacionalističkih interpretacija iskazanih u Rječniku Savjeta i Autorskoga tima.
Stoga mi, dolje potpisani intelektualci i javni djelatnici, zahtijevamo od CANU da se izvini građanima Crne Gore, posebno nacionalnim Bošnjacima i Albancima, kao i svim pripadnicima islamske vjeroispovijesti, zbog zlonamjernih, neistinitih pa i šovinističkih kvalifikacija njihove religije i kulturalno-nacionalne posebnosti te da trajno povuče cijeli tiraž Rječnika iz javnoga prometa.
Potpisnici otvorenog pisma:
Adnan Čirgić, Aleksandar Čogurić, Aleksandar Radoman, Ali Gjeçbritaj, Ali Salaj, Almer Kalac, Andrej Nikolaidis, Asllan Bisha, Basri Çapriqi, Blagota Eraković, Boban Batrićević, Bojana Mijović, Bojka Đukanović, Borislav Cimeša, Borislav Jovanović, Čedomir Bogićević, Čedomir Drašković, Dragan Radulović, Dragana Tripković, Drago Rašović, Dragutin Lalović, Draško Nikčević, Dušan Đurišić, Edin Jašarović, Ema Alihodžić, Ethem Mandić, Fran Camaj, Gazmend Čitaku, Genci Nimanbegu, Gjekë Gjonaj, Gjon Dobreci, Gojko Kastratović, Goran Drinčić, Goran Sekulović, Hajredin Kovaçi, Hajrullah Koliqi, Isidora Kovačević, Ismet Kallaba, Ivan Ivanović, Jadranka Selhanović, Jakov Mrvaljević, Janko Ljumović, Jasmina Nikčević, Jelena Šušanj, Jovan Nikolaidis, Jusuf Kalamperović, Jusuf Lika, Lazar Božović, Lidija Radulović Ljesar, Ljubeta Labović, Ljubo Đurković, Marijana Terić, Marinko Vorgić, Marko Ćulafić, Marko Špadijer, Milenko A. Perović, Milorad Nikčević, Milorad Popović, Miodrag Vlahović, Miomir Abović, Miroljub Orlandić, Mirsada Bibić- Sabotić, Mladen Lompar, Momčilo Šaletić, Nail Draga, Nebojša Burzanović, Nela Savković Vukčević, Nexhat Avdiu, Nikola Popović, Nikollë Berishaj, Novak Kilibarda, Novica Samardžić, Novica Vujović, Ognjen Spahić, Olivera Žižić, Osman Nurković, Petar Glendža, Petar Lekić, Qazim Muja, Rade Bojović, Radonja Dubljević, Radovan Damjanović, Rajko Todorović, Rešad Sijarić, Rifat Fejzić, Ruzhdi Ushaku, Sabina Osmanović, Sabri Halili, Safet Drljan, Sahret Hajdarpašić, Sanja Martinović, Sanja Orlandić, Sanja Vojinović, Šeki Radončić, Slađana Kavarić, Sofija Kalezić, Sreten Perović, Sreten Vujović, Staniša Ivanović, Stefan Bošković, Šukrija Žuti Serhatlić, Suljo Mustafić, Suzana Pajović, Vahida Nimanbegu, Vasko Raičević, Vesna Vičević, Vladimir Jovanović, Vladimir Vojinović, Vlatko Simunović, Vuk Mašanović, Vukota Babović, Vukota Vukotić, Zarija Brajović, Žarko Mališić

Izdanje Crnogorskog Rječnika od strane CANU-a je još jedna potvrda da svi na svijetu gledaju očima svoje kulture, pa i Crnogorci. A šta smo očekivali od nacionalne akademije Crnogoraca? Da nas mazi i hvali? Pa to je suludo, zar ne shvatamo gdje i s kim živimo i da trebamo biti oprezni?! Historija je veoma važna, jer se na osnovu znanja iz prošlosti bolje shvata sadašnjost u kojoj živimo iz prošlosti i koja proizilazi iz próšlosti.
Sjetimo se tako genocída u Plavu i Šahovićima, zatim “Bihorske Srebrenice”, Sjenice, Hadžeta i zadnjeg genocída u Srebrenici, gdje je stavljen pečat na genocidnu tvorevinu RS “osvetom nad Turcima”.
Ideja vodilja im je stalno bila ista. Ideološka matrica takođe. A nas Bošnjake je najviše koštalo to što smo vjerovali… zato pravimo mi naše rječnike, podržimo ih, ostavimo tuđe, ali pratimo njihove poruke i rad.

Bošnjaci treba da imaju vlastitu nacionalnu akademiju. BOŠNJAČKU AKADEMIJU NAUKA I UMJETNOSTI koja bi bila organizovana na nivou nacionalnog korpusa sa sjedištem u Sarajevu. Sve drugo je provizorijum i zamlaćivanje. Kakva bre crna CANU , šta mi imamo sa njom?!
Pitao bih poslanika SNP-a Aleksandra Damjanovića da li u ovom kletom “Rječníku” ima govora mržnje, jer me je pominjao na plenumu vezano za moje pominjanje Njegoša u medijima ili je “govor mržnje” samo kad Bošnjaci progovore? Ili kad neki visoki vjerski velikodostojnici udare žestoko po muslimanima i Islamu? Il” je vedro il’ oblačno… ne nego je to mlad Ibrahim beg koji ne preza, a odslikava Bošnjake i njihovu slobodu štiti. Prkosno i ponosno! I ima nas takvih mnogo

Adnan Muhović, predsjednik OOBS Petnjica