ENVER RASTODER: IZGRADILI VODOVOD I UGROZILI BRATIVIR

0

Prilikom izgradnje vodovoda Murovsko vrelo mašinama za proboj puta, po kazivanju predstavnika NVO Centar za seoski razvoj iz Petnjice došlo je do značajnog oštećenja jednog od najljepših kutaka Bihora, Brativira. Enver Rastoder u ime ove NVO apeluje na nadležne da vrate ovo mjesto u prvobitno stanje i traži da se ova lokacija ne devastira. Prenosimo vam saopštenje NVO Centar za seoski razvoj u cjelosti.

“Vjerujući u ljepotu  i prirodno bogatstvo Bihora NVU Centar za seoski razvoj je  2008. godine  krenuo u izradu pješačkih staza širom Bihora a među 60 km pješačke staze najatraktivnije mjesto zaista jeste Bratimin vir. Smiraj duše oaza mira i ljepote netaknute prirode je nešto što se samo poželeti može, a to Murovske luke i Bratimin vir imaju od boga dato. Izradom stepeništa i drvene ograde niz vrletnu padinu i i mosta koji otvara dušu svakom koga vidi, a bezbroj turista domaćih i stranih  koje smo dovodili da udahnu tu ljepotu vrtloga gdje voda zaista pravi smiraj za oči i dušu. Ko je jednom udahnuo vazduh i vidio  ljepotu Brativira osjetio je u duši bogatstvo, snagu, energiju nešto što samo bog i priroda mogu dati, a nama su zaista dali mjesto za odmor i uživanje. Uprkos teškoćama koje je NVU Centar za seoski razvoj zajedno sa entuzijastima ovoga kraja imao da dođe do samog vodopada i isti približi za 1000 ljudi i obiđe sa slikama i pričama čitavi svijet, nažalost moramo konstatovati da je pješačka staza i prilaz ovom raju prilikom radova na vodovodu uništen i da je teško vratiti onu sliku netaknute prirode i ljepote Brativira. Pa i ovog puta apelujemo na nadležne u Opštini Petnjica i u Odboru za izgradnju vodovoda da nađu načina da sve ovo saniramo i vratimo prirodno i turističko blago ovom kraju. Centar za seoski razvoj će pokrenuti akciju jer je i do sada održavao i staze i korpe za smeće u Murovskim lukama, da se pokuša vratiti prilaz i ljepota koju ovo mjesto zaslužuje. Takođe još jedan apel nadležnim da se ni po koju cijenu ne dozvoli sječa stogodišnjih stabala na putu prema Brativiru. Dolaskom proljeća očekujemo nadležne u Opštini Petnjica kao i sve organizacije i pojedince da zajednički vratimo Brativir, smiraj duše, odmor za oči nama, to jest ‘’ČOVJEKU’’, stoji u saopštenju NVO Centar za seoski razvoj Petnjica.

DINO RAČIĆ

MOGUĆE JE OSNIVANJE PARTIJE ZA PETNJICU

0

“Osnivanje Partije za Petnjicu realna je mogućnost u skorijoj budućnosti”, kazao je za Radio Petnjica predsjednik Bošnjačkog saveza u Njujorku Esad Rastoder. On nije htio da otkrije detalje vezane za ovu ideju, ali je kazao da bi jedini spas i izlaz za trenutnu situaciju u Petnjici bio formiranje Partije za Petnjicu koja bi podrškom biznismena i ostvarenih ljudima iz dijaspore i njihovim kapitalom uspjela da podigne Petnjicu sa mrtve tačke. Partija bi takođe okupljala mlade i školovane Bihorce koji žele da rade za svoj kraj. Po kazivanju Esada Rastodera ništa se od njegovog odlaska nije promijenilo, Petnjica je samo jedan ćošak na koji niko ne obraća pažnju a lideri partija se nje sjete samo u predizbornim kampanjama kada dođu i dalju ljudima lažna obećanja kako bi zadobili ljude da glasaju.

“Smeće je na sve strane, putevi su katastrofalni, skoro ništa od službi u Petnjici formirano nije. Ambijent za ulaganje je loš i nijednog investitorima u ovakvim uslovima ne možete dovesti’’, kaže Esad.

Zato bi osnivanje Partije za Petnjicu značilo mnogo za ovaj kraj jer ta bi partija okupila skoro sve najpoznatije biznismene, a energijom mladih i školovanih ljudi iz Bihora to bi bilo sprovedeno u djelo.

‘’Tako da je za realno očekivati da konačno krenemo konkretno, sa otvaranjem pogona I fabrika sopstvenim sredstvima, jer očigledno od ove vlasti koja je trenutno u Petnjici se ne može očekivati, a ni od države koja je u potpunosti zaboravila Petnjicu’’’, zaključuje on.

D.RAČIĆ.

FOTO: SNIJEG PADE NA BEHAR NA VOĆE

0

AMBASADORKA SAD, MERGARET EN UEHARA SJUTRA U PETNJICI

0

Ambasadorka SAD-a u Crnoj Gori Margaret En Uehara sjutra dolazi u posjetu Petnjici u okviru radne posjete novoj opštini. Kako saznaje portal Radija Petnjica, ambasadorka  Uehara će održati radni sastanak sa predsjednikom opštine Samirom Agovićem i njegovim saradnicima, zatim će obići džamiju u centru Petnjice, a nakon toga posjetiće Osnovnu Školu „Mahmut Adrović“ u Petnjici.

Ovo je prva posjeta jednog visokog predstavnika SAD-a ovoj opštini od kada je ona povratila svoj status.

DENIS BOŽOVIĆ

POTVRĐENA PRESUDA VESKU AGOVIĆU I ALENU PILJEVIĆU ZA UBISTVO MEHA AGOVIĆA

0

Petnjičaninu Vesku Agoviću i Berancu Alenu Piljeviću odlukom Vrhovnog suda u Podgorici potvrđena je presuda Apelacionog suda po kojoj su Agović i Piljević osuđeni na po 40 godina zatvora za krivično djelo teško ubistvo iz koristoljublja. Oni su 22. februara 2014. godine u Gornjoj  Vrbici napravili sačekušu Mehu Agoviću, nanijeli mu teške povrede tupim predmetom od kojih je preminuo. Tom prilikom od ubijenog otuđili su 2400 eura socijalne pomoći koju je raznosio mještanima.

Prvostepenom odlukom Višeg suda u Bijelom polju sudije Jokana Varagića, Agović i Piljević su osuđeni na po 20 godina robije. Ta odluka izazvala je revolt porodice i građana Petnjice zbog koje su protestvovali. Mehov rođak Refad Huremović štrajkovao je ispred državnih institucija tražeći pravednu presudu.
Nakon žalbe Apelacionom sudu utvrđeno je da prvostepeni sud nije u dovoljnoj mjeri cijenio okolnosti pod kojima je izvršeno krivično djelo za koje su optuženi proglašeni krivima i donio odluku po kojoj se Piljević i Agović osuđuju na po 40 godina zatvora.
Branioci Agovića i Piljevića podnijeli su žalbu Vrhovnom sudu koji je odbio žalbu i potvrdio presudu Apelacionog.

Rođak Meha Agovića, Refad Huremović kazao je za portal Radija Petnjica da je na neki način ovom presudom pravda zadovoljena, ali da ipak nikakva kazna ne može vratiti Mehov život.
Takođe da dodaje da neće odustati dok pravda ne bude u potpunosti zadovoljena i dok se pred lice pravde ne izvedu Veskov mlađi brat koji je obavještavao ubice o Mehovom kretanju, kao i službenici Pošte Petnjica koji su Mehu davali novac.

DINO RAČIĆ

MLADI DPS-a POSADILI 3.000 ČETINARSKIH SADNICA

0

Juče je u organizaciji mladih DPS Petnjica zasađeno 3.000 četinarskih  sadnica na četiri lokacije. Akcija je počela u 8:00 časova, istovremeno na sve četri lokacije, a u njoj je učestvovalo više od 180 mladih. Društvo i podršku su im pravili i Ivršni odbor DPS-a Petnjica na čelu sa predsjednikom OO DPS-a Petnjica Mehmedom Mešom Adrovićem kao i odbornici DPS-a u lokalnom parlamentu.

„Pored loših vremenskih prilika i kiše koja nas je pratila cijelo vrijeme, smogli smo snage i priveli akciju pošumljavanja do kraja i time smo na neki način pokušali da saniramo štetu koja je nastala požarima od prije nekoliko dana. Mladi DPS-a iz Petnjice su još jednom pokazali da Bihor počiva na mladosti i da može da računa na njih u budućnosti. Ovo je samo početak aktivnosti mladih DPS-a iz Petnjice“, kratko je izjavio za portal Radija Petnjica Meša Adrović.

Predsjednik mladih DPS-a iz Petnjice, Selvudin Seka Šabotić, je saopštio  da su zasadili 3000 sadnica četinara, uglavnom smrče na četri lokaliteta.

„Moram da iskoristim priliku da se zahvalim prijateljima koji su nam obezbijedili sadnice, kao i članovima Izvršnog dobora i odbornicima DPS-a u lokalnom palramnetu, koji su dali svoj doprinos i podršku u realizaciji ovog projekta, a smetnju im nije predstavljala ni kiša kao ni loši vremenski uslovi, već su cijelo vrijeme bili sa mladima DPS-a iz Petnjice. Sa ovim projektom nećemo stati, već ćemo nastaviti da realizujemo društveno korisne projekte za Petnjicu“, rekao je Šabotić.

Sadnice su posađene na lokacijama Tucanje – Godočelje, Vrbica, Trpezi i Bor – Savin Bor, inače lokaliteti koji su najviše štete pretrpjeli u požarima koji su buktali u proteklom periodu, osim Tucanje – Godočelje koji nije stradao u požaru, ali su mladi DPS-a smatrali da je na ovoj lokaciji neophodno da se zasadi četinarska šuma.

DENIS BOŽOVIĆ   

KAKO OPŠTINA ZA TRI GODINE NIJE OBEZBIJEDILA MAKAR KANTU ZA GAŠENJE POŽARA

Posljednih dana sam sa velikim interesovanjem pratila tešku i kritičnu situaciju izazvanu pojavljivanjem požara, koji je zahvatio okolna sela iz opštine Petnjica. Čitajući sve te članke počev od 14. aprila pa sve do danas, osjetila sam veliku brigu i suosećanje sa ugroženim stanovništvom, sa onim, na žalost, malobrojnim pomagačima i divnoj prirodi koja je zauvijek uništena. Što je više članaka objavljeno, sve sam više bila začuđena, da je moguće da su i političari i građani bili tako ineficientni tokom savladanja ove ne svakodnevne situacije. I jedni i drugi se nisu tako ponašali, kako bi se to trebalo očekivati, kad je vanredno stanje (kao što je ovde i bilo) u pitanju. Zašto? Obično, prirodne katastrofe uspijevaju da ujedine različite ljude zato što ih povezuje ista muka. Zajedno vuku „isti konopac“, zato što imaju isti cilj: Hoće da se bore protiv poplave, da izdrže sušu ili, kao u ovom slučaju, da ugase požar, koji ugrožava stanovništvo, kuće i veliki dio opštinske šume. U takvim momentima ljudi širom svijeta zaborave na diference i religiozne, nacionalne ili političke razlike da bi se zajedno borili protiv zla. Za očekivati je, da bi to isto tako trebalo da bude i u Bihoru, u Petnjici. Puno se ovdje priča o ponosu, o časti i o bratstvu. O solidarnosti, o borbi jedan za drugog. Pitam vas: Gdje je bila vaša solidarnost i to bratstvo kad su se vaši sugrađani borili protiv požara, da bi spasili sopstvene kuće? Gdje su bili, kad su gorile šume opštine, VAŠE opštine, za koju ste se tako dugo borili? Sigurno ste bili negdje, ali niste tu bili, gde je trebalo biti: Na licu mijesta. Naravno postoje uvjek dvije strane medalje pa sam veoma ponosna i sretna, da postoje ljudi koji su ipak shvatili opasnost te situacij i koji su bili hrabri. NVO „Ruka spasa“ kao i MK Bihor i MK Sokolovi su došli i uradili jedino što je bilo pravilno u toj teškoj situaciji: POMOGLI SU. Rizikujući svoj život probali su, u okviru svojih mogućnosti, da gase požar, da bi spasili ugrožene kuće i šumu. Ali nisu oni samo gasili požar. Oni su uradili i više od toga. Oni su kroz njihovo djelo stavili prst u jednu veliku ranu, koju opština Petnjica na žalost i poslje skoro tri godina i dalje ima: Implicitno su dokazali, da mi kao opština ne funkcionišemo, da mi samo na papiru ekzistiramo. Pokazali su, da mi kao opština nismo sposobni da zaštitimo stanovništvo i da za tri godine nismo uspjeli da stvorimo osnovne strukture koje karakteristišu jednu opštinu, da bi građanima omogućavali siguran i solidan zivot u njoj. Izgleda da je važnije politički se pripucavati i skupljati bodove, slikati se pored požara, truditi se ko je pametniju frazu rekao, nego se potruditi da se riješe elementarne potrebe stanovništva našeg kraja. Po mom mišljenju, politika je zakazala, i ma kako to tužno zvučalo, ovaj požar u svoj njegovoj tragičnosti, treba da nam bude pouka i poruka. Ali džaba poruke, kad nema ko od ključnih ljudi da reaguje, da kažu gdje su greške, da ih spomenu i daju im ime. Kao što sam već na početku navela, prirodne katastrofe i situacija poslije istih spajaju u svim dijelovima svijeta ljude, pa čak i političare različitih stranaka. Ali ne bi to bio Bihor, da je kod nas sve kao u ostalim zemljama, zar ne? Kod nas jedan zove Rožaje, jedan zove Berane, pa kad su konačno uvidjeli, da se mora zajedničkim snagama boriti protiv vatrene stihije, dolazi se ujedinjenim snagama, na žalost sa zakašnjenjem. Veliko srce, snaga i patriotizam Seje, Aldijana, Alena, Adnana, Jasmina, Bekima, Belog, Aca, Erka i Isada (neznam sva imena, ove sam iz članka izvadila) je ipak bila dovoljna, da se greške političara ne bi završile u katastrofalnom pravcu. Poštovani političari Opštine Petnjica: Zašto za tri godine niste uspjeli da ostvarite osnovne strukture samostalne opštine, koja nije ovisna nikoga? Kako je moguće imati opštinu vec tri godine, a nemati ni kantu za gašenje požara? Zašto su vam vaše zadovoljstvo i vaši interesi (bar se to tako čini) važniji nego zajednički interesi sviju nas? Zašto imate takvu averzija jedan prema drugom da ni u teškim situacijama niste dovoljo hrabri da izađete iz svoje sjene, da bi zajedno vukli taj metaforični „konopac“? Zašto očekujete od stanovništva da se odluče za jednog ili za drugog političara? I za mene najznačajnije pitanje: Kako je moguće, da nemate plan zaštite našeg naroda i naše prirode? Izgleda da je definicija takozvanog „zaštitnog plana“ iz vašeg ugla vođjenje retoričkih borbi za kafanskim stolom za vrijeme dok prolaze toliki dani, da sagori 10 hektara šume, da budu ugrožne kuće vaših komšija i da čak ljudi iz MK Bihor, MK Solokovi i NVO ,,Ruka spasa“ dolaze da pomognu opštini. Vi ste trebali da budete spremni na takvu situaciju. Zašto to niste bili? U čemu su protekli te tri godine? U kafi i praznoj priči? Ovo treba da nam bude upozorenje. Nije više pet do dvanest. Došli smo do toga, da MORAMO nešto da promjenimo. Moramo se aktivirati i konačno stvoriti strukture u opštini, koje ce nam pomoći da budemo spremni na svaki eventualitet koji može da se desi, i u pozitivnom i u negativnom smislu. A Vi, gospodo političari, takozvani izabrani ljudi, povedite nas svojim primjerom prema zajedničkim ciljevima. Ma nije to tako teško, pokušajte.

FONDACIJA BIHOR PETNJICA IZ NJUJORKA POSLALA POMOĆ PORODICI KORAĆ

0

Fondacija „Bihor Petnjica“ iz Njujorka uručila je porodici Korać, kojima je izgorela kuća novčana sredstva u iznosu od 2090. dolara. Predsjednik fondacije Adem Rastoder i Upravni odbor, opunomoćio je Esada Rastodera, koji je juče uručio koverat sa novcem Jonuzu Koraću.

„Zahvaljujući portalu Radija Petnjica, saznali smo da je vaša kuća stradala u požaru, da ste ostali bez krova nad glavnom, i članovi ove fondacije su odlučili da daju svoj doprinos tako što su sakupili novac i mene opunomoćili da vam to uručim. Od ukupne sume, Senad Mehović iz Bijelog Polja koji živi i radi u Njujorku i koji je član ove fondacije, donirao je 1000 eura, a ostatak su donirali članovi fondacije. Očekujte da vas u toku ljeta posjete predstavnici ove fondacije iz Njujorka“, između ostalog je istakao Esad Rastoder uručujući novac.

„Zahvaljujem se Upravnom odbodu fondacije i njenom predsjedniku Ademu Rastoderu, koji su prepoznali našu nedaću i tragediju koja nas je zadesila. Teško je kada porodica ostane bez krova nad glavom, a ovaj novac puno znači u našem radu na podizanju krova nad glavom moje četvoročlane porodice sa dvoje malo djece. Vi ste danas i sami svjedoci u kakvim uslovima ova porodica živi. U drvenoj baraci, a novac koji su nam poslali naša braća Bošnjaci iz daleke Amerike, iz Njujorka znači da ova djeca zajedno sa svojim roditeljima steknu uslove za normalan život“, rekao je Jonuz Korać.

DENIS BOŽOVIĆ

FK GUSINJE : FK PETNJICA 0:2

1

Fudbaleri Petnjice su u Gusinju pobijedili istoimeni klub rezultatom 2:0. Golove je postigao najbolji strijelac FK Petnjice Alen Ajdarpašić u 50. i 55. minutu.

NAPRAVLJENA ZAŠTITNA OGRADA NA MOSTU U TRPEZIMA

0

Mještani sela Trpezi pokrenuli su akciju izgradnje zaštitne ograde na mostu na rijeci Trpešnici koji povezuje dvije strane Trpezi. Ovaj most osim što se nalazi na najfrekfentnijem putnom pravacu u Trpezima, predstavlja crnu tačku posebno u zimskom periodu, jer prilazi sa obije strane mostu su prilicno strmi, a najveći problem prestavlja led uzrokovan slivanjem propusta prema mostu.

Nerijetko su se dešavale i saobraćajne nezgode kod mosta. Visina mosta je oko 4 metra a krševit reljef u rijeci predstavlja veliku opasnost po učenike i mještane pogotovo kada Trpešnica nabuja. Svjesni opasnosti i nužnosti da se ovaj problem riješi, mještani Trpezi predvođeni predsjednikom mjesne zajednice Mithadom Cikotićem juče su postavili zaštitnu ogradu na mostu i napravili odvodni sifon da se voda ne bi zadržavala na mostu.

‘’Rukovođeni strahom da neko od djece strada, odlučili smo da uradimo zaštitnu ogradu. Kao i mnogo puta do sada na projektu smo imali nesebičnu podršku Opštine Petnjica i predsjednika Samira Agovića. Ovih dana izvršićemo farbanje ograde i upućujem poziv svima da učinimo makar jedan mali korak u uređenju, kako bi naša opština dobila ljepši sjaj  i na taj način pokazali da je volimo i da smo spremni da je razvijamo’’, kazao je predsjednik MZ Trpezi Mithad Cikotić za portal Radija Petnjica.

Materijali za izgradnju zaštitne ograde koštali su oko 200 eura, a sredstva je obezbijedila Opština Petnjica, dok su mještani svojim alatima i mašinama volonterski radili na izgradnji ograde.

DINO RAČIĆ