Centar za kulturu „Bihor“ raspisao je konkurs za za priču inspirisanu  BIHOROM/ZAVIČAJEM

Cilj konkursa je podsticanje i promocija autora koji savremenim rukopisom mogu ući u krug spisateljskih sljedbenika Ćamila Sijarića, Ismeta Rebronje i drugih književnih velikana sa ovog prostora da zapišu ili izmaštaju priču za literaturu.

Književna nagrada Zavičajne staze – Bihor 2019 – dodjeljuje se za: neobjavljenu priču inspirisanu BIHOROM-ZAVIČAJEM.

Poželjno je da dužina priče ne prelazi pet strana u Wordu (veličina slova 12). Sve do sadašnje zbirke odabranih priča  izvale su pažnju čitalaca i stručne kritike.

Prošlog ljeta žiri je pohvalio 32 priče koje će se, za koji dan pojaviti  iz štampe, pod naslovom Bihorske sumnje.

 “Ovaj izbor priča čitaocu omogućava uvid u jedno od književnih polja na kojem obitava zavičaj sa svim svojim posebnostima, ali i osobinama svijeta uronjenog u vrijeme koje predstavlja vječiti usud, i koje ga oblikuje i formira shodno spletu istorijskih, kulturoloških i drugih vrijednosti. Zavičaj se ovdje manifestuje ne samo kao realna odrednica, već – kroz festival kratke priče – postaje i relevantna književna odrenica”, zapisao je knjiženik Bogić  Rakočević.

Konkurs, za novu zbirku priča i Festival,  otvoren do 21. maja 2019. godine. Rezultati će biti objavljeni u medijima, a nagrade dodijeljene na završnici Festivala priče Zavičajne staze – Bihor 2019, u terminu od 2. do 8. avgusta ove godine u Petnjici. Prispjele rukopise ocjenjuje žiri u sastavu: Šaban Šarenkapić, Mile Stojić, Ethem Mandić.

Tri najuspjelije priče, po ocjeni žirija, biće nagrađene plaketom Festivala i novčanim iznosom od: I – 400 eura, II – 300 eura, III – 200 eura.

Priče se šalju u četiri primjerka, pod šifrom. Šifra treba biti ispisana na poleđini omotnice u kojoj se priča šalje, kao i na prvoj stranici priče.

U istu pošiljku treba ubaciti poseban koverat označen šifrom, sa zapečaćenim podacima o autoru: ime i prezime, adresa, broj telefona, email adresa.

Organizator Festivala priče Zavičajne staze – Bihor 2019

NVO Centar za kulturu „Bihor“, Petnjica

Email: [email protected] Kontakt telefon/fax: +382(0)51 238 – 261, 069 061 003

Radovi se šalju na adresu: Centar za seoski razvoj Petnjica, 84312, Petnjica, Crna Gora

sa naznakom: Za Festival priče Zavičajne staze – Bihor 2019.

Konkurs je anoniman.

ALMINA ŠABOTIĆ

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u saradnji sa Savezom pčelarskih organizacija, nastavlja sa podsticajima mladim ljudima u sektoru pčelarstva. U skladu sa agrobudžetskom linijom za 2019. godinu – Program unapređivanja pčelarstva, danas je objavljen Javni poziv za dostavljanje zahtjeva za podršku za mladog pčelara početnika za 2019. godinu.

Kroz javni poziv mladi ljudi koji su nezaposleni, starosti od 18 do 30 godina, imaju mogućnost da dobiju po pet košnica sa pet pčelinjih rojeva na ramovima, čime im se pruža šansa da započnu posao u oblasti pčelarstva. Sve informacije u vezi sa Javnim pozivom mogu se dobiti na telefon Ministarstva 020/482-292 ili u kancelariji službe za poljoprivredu opštine Petnjice svakog radnog dana od 8 do 16 časova.

Rok za prijavljivanje na javni poziv je 22 mart 2019. godine.

DENIS BOŽOVIĆ

Nijesu svi mladi Bihorci otišli “trbuhom za kruhom” preko granice. Ima i onih koji vjeruju u to da je život u Bihoru od svog rada isplativ i najbolji. Jedan od njih je i Merlin Muratović, koji se bavi stočarstvom i učestvuje u porodičnom radu na farmi goveda i ovaca. 

‚‚Od malih nogu se bavim poljoprivredom. Prije toga se moj deda bavio tim, pa moj otac i sada ja. Ja sam tu sa ocem, majkom i suprugom i uzajamno pomažemo jedni drugima. Ima dosta posla, jer imamo oko 60 ovaca i 15 krava. Za nekih mjesec ćemo na katun u Konjsku rijeku, nekih 25 km udaljenog od Petnjice. Bićemo gore makar tri mjeseca. Gore kosimo livade i spremamo oko 4 – 5 hiljada bala sijena. Ljeti zapošljavamo dva ili tri čobanina koji nam pomažu. Planiram da proširujem svoje stado, a za par mjeseci i da kupim novi traktor. Sad trenutno imam skoro sve mašine potrebne za rad. Imam i kosačicu, traktor, plastilicu, kamion i ostale”, kaže dvadesetrogodišnji Merlin.

Kaže da ljeti i ljudi iz dijaspore kupuju njihove proizvode, a najviše sir.

‚‚Kravlje mlijeko prodajemo mljekari, a ovčije preradjujemo u sir. Ljeti ima najviše posla, ali je i zarada najbolja. Čak i ljudi koji dodju iz inostranstva dolaze kod nas da kupuju naše proizvode. Najviše kupuju sir i to u velikim količinama. Za sada nam dobro ide ali planiramo da se i dalje proširujemo” kaže za portal radija Petnjica Merlin Muratović.

ALMINA ŠABOTIĆ

Juče je u pedesetoj godini umro Hajro – Baćo Hodžić. Dženaza je danas u 15 časova na seoskom groblju Brdo-Trpezi.

Bihorac Hamo Korać, poginuo je u saobraćajnoj nesreći u Poljskoj.

Zvaničnih inforamcija o pogibiji Hama Koraća još nema.

Hamo je rođen 1955.godine.

Životnu priču Hama Koraća možete pročitati na ovom linku:

NEVJEROVATNA ŽIVOTNA PRIČA HAMA KORAĆA

Povodom obilježavanja  Međunarodnog dana maternjeg jezika Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori organizuje seminar „ Bosanski jezik u Crnoj Gori i okruženju – iskustva iz obrazovnih sistema“, 23.02.2019.godine u Petnjici, u sali Opštine Petnjica sa početkom u 11h. 

Seminar je nastavak okruglih stolova  „Bošnjaci u obrazovnom sistemu Crne Gore – predmetni programi i sadržaji“, koji su održavani u Podgorici u toku 2018.godine. Cilj seminara je edukacija prosvjetnih radnika u pripremi implementacije nastave na bosanskom jeziku.

Nakon par proljećnih i sunčanih dana, zima kao da nam govori da njeno vrijeme još nije gotovo.

Jutros je ponovo odlučila da pokaže svoje zube i  Petnjica je ponovo pokrivena snijegom debljine nekoliko centimetara. Zima opominje da još nije rekla svoju posljednju riječ u ovoj godini.

Ipak posljednji snijeg nije napravo veće probleme na putevima u Bihoru.

A.Š.

Bošnjačka kulturna zajednica organizuje predavanje na temu “Bošnjaci kroz historiju” večeras u 18 časova u Bošnjačkom kulturnom centru “Sandžak” u Petnjici.

Gost predavač je istoričar Maksud Mahmutović.

U Petnjici je davnina petak bio pazarni dan. Danas je petak, ali ništa ne ukazuje na to. Ulice su prazne, a ni kombi sa povrćem koji je svakog petka ne dolazi.

Ulica izmedju lokala ”Paša” i ”Merak” je prazna. Nema šarenila koji je dolazio sa jednog jedinog štanda sa voćem i povrćem.

‚‚Nijesam dolazio već nekih dva mjeseca u Petnjicu. Imao sam nekih porodičnih obaveza pa nijesam bio u mogućnosti da dođem. Ja tek odnedavno dolazim petkom, možda nekih godinu. Prije toga je moj babo prodavao i držao tezgu u Petnjici. Petnjica nije kao što je nekada bila. Nekada su ulice bile pune toliko da ljudi nijesu mogli da se mimoilaze. Sada uglavnom stariji ljudi dolaze kod nas i to je to. Mladih više i nema“, kaže Adis Čoković, jedini prodavac sa tezgom u Petnjici

On kaže da je prodaja u Beranama bolja, a da čak i ljudi iz Petnjice dolaze u Berane da kupuju njegove proizvode.

‚‚Mi smo jedini koji petkom drže tezgu. Petkom smo u Petnjici od nekih 7 ili 8 pa sve do 14 ili 15 sati.  Babo ne odustaje od toga, ali trenutno nijesmo u mogućnosti da dolazimo svakog petka.  Mislim da neću ići još nekih par sedmica. Vratićemo se čim budemo mogli”, kaže za portal radija Petnjica Adis Čoković.

ALMINA ŠABOTIĆ

U Petnjici, od osam sati i 30 minuta do 14 sati i 30 minuta, bez struje biće selo Vrševo, a od devet sati i 30 minuta do 14 sati i 30 minuta kratkontrajno Vrševo, Orahovo i dio sela Tucanje.

Od deset do 15 sati struje neće imati kompletno područje Opštine
zbog radova na mreži i ugradnje brojila, saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema.