Kada neki idiot bez vozačke dozvole i sa viškom alkohola u krvi, negdje u nekakvoj nedođiji po Njemačkoj, prekine let “DVA GALEBA BELA”, onda se čovjek stvarno zapita da li neko odozgo, sudbina ili neka druga sila, bira najbolje među nama kako bi nam bilo jasno da su i kraljevi od krvi i mesa.

“Spasilačka služba dobila je poziv jutros oko 6.50 sati da se na autoputu A2 u pravu Dortmunda desio težak udes u kojem su učestvovala dva vozila”, piše Westfalen-blatt.de o sobraćajnoj nesreći u kojoj je život izgubio popularni pjevač narodne muzike Šaban Šaulić.

To je štura vijest u njemačkim medijima o smrti kralja narodne muzike. Ali što znaju Njemci šta je značio Šaban Šaulić Balkanu. Šta je značio Bihoru.

Njegovi stihovi, glas i emocija predstavljali su najintimnije i najbolje u nama. Nije pretjerivanje. Istina je koju svi znamo. Jer , nije bilo svadbe, priredbe niti bilo kakvog veselja u Petnjici na kojem Šaban nije bio sa svojim pjesmama. I svi smo znali svaku riječ i svaki refren.

ŽIVOT

Šaban i njegova starija sestra su živJeli veoma skromno jer roditelji nijesu imali stalne prihode. Otac je prodavao lutriju, a majka igračke.

Pjevača je pazila sestra čija je obaveza bila i da vodi računa o domaćinstvu. Pored muzike, Šaban je bio veoma talentovan za sport. Trenirao je fudbal u Poletu i Mačvi, a imao je poziv da pređe u bugarski klub Levski. Rado se prisjeća anegdote sa romske svadbe u Parizu na kojoj je pjevao, a vezana je za ovaj sport.

Tom prilikom je vidio dječaka od 13 godina kako šutira loptu pa su počeli zajedno da igraju. Nakon sat vremena odijela su im bila zelena od trave, a majka je pozvala dječaka da ide po mladu jer je on bio mladoženja. Trenirao je i boks pa je bio siguran da će postati fudbaler ili bokser. Međutim, stric Alija je smatrao da više novca može da zaradi kao muzičar.

Jednom ga je pozvao da pjeva u kafani u kojoj se provodio sa društvom.

Pošto ga je Šaban smatrao velikim autoritetom, nije se usudio da ga odbije. Otpjevao je pjesmu „Jablani se povijaju“ i napunio kafanu. Nastavio je tu da pjeva i da dolazi sa drugovima na koktele.

KARIJERA

U kafani gdje je redovno pjevao ga je čuo Veroljub Jovanović, prva violina u orkestru Budimira-Buce Jovanovića. Odveo ga je kod poznatog harmonikaša i kompozitora koji je prepoznao Šabanov talenat i počeo je da ga uči pjevanju.

1969. godine Buca mu je uradio prvu pjesmu „Dajte mi utjehu“ koja je vrlo brzo postala veliki hit. Otpjevao ju je na ijekavici pošto je ona bila moderna u tom periodu. Za PGP RTS je izdao prvu singlicu sa još tri pjesme: „Zasviraj mi, Cigo, tužnu pjesmu“, „Ne plači, srce“ i „U kafani ja usamljen“.

Sa 18 godina se preselio u Beograd što mu je, kao detetu iz provincije, teško palo. Ljudi su čuli za njega, ali niko nije znao kako izgleda.

Bio je stidljiv i povučen, a djevojkama se rijetko udvarao. 1970. godine je objavio dvije singlice, prvu sa pjesmama: „Pitaju me zašto tugujem“ i „Nek’ sjutra dođe kraj“ sa kojom je nastupao na Ilidži, i drugu sa pjesmama: „Zbog nevjerstva jedne žene“, „Tvoj mio glas“, „Nikad joj oprostiti neću“ i „Nema je, drugovi, nema“.

1971. godine je snimio pjesme: „Što me mučiš, prokleti živote“ i „Sada je svemu kraj“ koju je premijerno izveo na Ilidži.

1972. godine je prvo izašla singlica sa pjesmama: “ Sjećam se te žene“, „Ljubav naša prošlosti pripada“, „Ja plaćam ljubavi danak“ i „Dok mogu očima da gledam“. Zatim je objavio prvi album pod nazivom „Bio sam pijanac“ na kome su se, pored pjesama sa singlica, našle: „Bio sam pijanac“, „Nisi došla kad sam te zvao“, „Zašto se ljubav za ljubav ne vraća“ i „Zvao sam te, sunce moje“.

1973. godine je objavio pesme: „Ne pitaj me kako mi je, druže“, „Svadba neće biti“, „Ovde su svirali tiho“, „Ne čekaj, majko, sina“, „Tužno vetri gorom viju“ i „Dva oka njena“ sa kojom je učestvovao na Beogradskom saboru.

1974. godine su izašle pjesme: “ Duša me boli, draga“, „Udaše te tvoji“, „Nemoj, draga“, „Volim te ja“, „Kako si, majko, kako si, oče“, „Kako, majko, da ti kažem“, „Ilda i Ahmet“ i „Neka se pjeva“. 1975. godine je na Hit paradi izveo pesmu „Na stolu pismo od majke“ i „Ti si sada srećna“ na Jugoslovenskom festivalu Pariz.

Sa ansamblom Bokija Miloševića je, pored ovih, snimio pjesme: „Voleo sam tvoje plave oči“, „Verovah ti“, „Ti motiku, a ja plug“ i „Gore pisma, svjedoci ljubavi“. Iste godine je upoznao buduću suprugu Gordanu kojom se oženio nakon veze od četiri meseca.

Tada je uveliko bio popularan i imao je više samopouzdanja pa se nije plašio da joj priđe. Sa Bucom Jovanovićem je sarađivao do 1976. godine, a posle toga Šaban počinje sam da piše svoje pjesme. Te godine je nastupio na Hit paradi sa pjesmom „Uvenuće narcis beli“ na koju je publika odlično reagovala. Pored nje, sa ansamblom Branimira Đokića izlaze: „Zbog nje sam ostavio majku“, „Nije on čovjek za tebe“ i „Sam za stolom jedan čovjek sjedi“. 1977. godine je na Hit paradi otpjevao „Nemoj pogled da sakrivaš“ i pored nje objavio pjesmu „Jedna lasta ne čini proleće“. 1978. godine je ponovo učestvovao na Hit paradi sa pjesmom „Pozn’o bih te međ’ hiljadu žena“.

Napisao je velike hitove koji su se našli na albumu „Dođi da ostarimo zajedno“ koji je izdala produkcijska kuća PGP RTS, a oni su: „Samo mene volela si lažno“, „Zbog tebe sam postao takav“, „Lijepi dani mog djetinjstva, „Nemoj pogled da sakrivaš“.

1979. godine je na Hit paradi izveo jednu od pjesama koje će obilježiti njegovu karijeru i zagarantovati mu titulu kralja, „Dva galeba bela“. Pored nje sa ansamblom Ljubiše Pavkovića snimiće: „S’ namerom dođoh u veliki grad“, „Stari kočijaš“, „Sanela“, „Moj živote, drug mi nisi bio“, „Svrati, reče čovjek“, „Danima te čekam“, „Život me vodi suđenoj ženi“, „Oprosti mi ako možeš“, „Jedna žena sreće željna“, „Ja u Šabac noćas idem“, „Sudbina je moja u rukama njenim“, „Vrati se kući, piše babo stari“, „Čovek lutalica“.

SAMIR RASTODER

U srijedu, 20.februara, Petnjicu će posjetiti ministar sporta i mladih, Nikola Janović.

On će razgovarati sa zvaničnicima opštine o politici sporta i mladih na području opštine, a ministar Janović i predsjednik opštine Samir Agović će iskoristiti priliku i otvoriti sportski teren u Godočelju.

Posjeta je zakazana za 12 časova.

D.B.

Predsjednik opštine Samir Agović danas je u radnu posjetu primio predstavnike dijaspore iz Luksemburga. Pored članova, koji su porijeklom iz Bihora, sastanku je prisustvovao i Muller Laurent predstavnik opštine Mersch Luksemburga. Tema razogovora su bili privredni potencijali opštine Petnjica.

“Zadovoljstvo mi je što smo sa našim dragim ljudima razgovarali na iskren i otvoren način, i to što razumiju potrebe opštine. Podijelili smo zabrinutost zbog migrativnih kretanja. Dogovor je da u narednom periodu imamo više kontakta kako bi naše privredne potencijale promovisali i u Luksemburgu i na nekim drugim destinacijama. Prisutni su se zahvalili na prijemu i izrazili svoju spremnost da i dalje daju svoj doprinos za opšti razvoj naše sredine. Vrlo je važno istaći da su naši ljudi spremni da i dalje podržavaju dobre aktivnosti i dobre projekte. Očekujemo da ćemo u toku ‚‚Dana dijaspore“ imati niz sastanaka i da će na svakom sastanku prisustvovati relevantne institucije, gdje ćemo dodatno promovisati naše privredne potencijale. Polako stvaramo sve preduslove koji se tiču infrastrukture i smatramo da Petnjica može da bude zanimljivo mjesto za ulaganje. Sigurni smo da bi naši mladi ljudi ostali ovdje ukoliko bi imali adekvatna zanimanja u određenim oblastima, kao što su turizam, poljoprivreda i ostale“ izjavio je za portal radija Petnjica Samir Agović, predsjednik opštine.

Sastanku u zgradi Opštine Petnjica prisustvovali su Edin Medo Latić, član Savjeta za saradnju sa iseljenicima i privrednik Safet Spahić kao i počasni konzul Crne Gore u Luksemburgu Remzija Camić.
Osim njih u razgovorima su učestvovali i predsjednik SO, potpredsjednik opštine, šefica kancelarije za dijasporu i savjetnik predsjednika opštine.

ALMINA ŠABOTIĆ

Neki ga zovu Azbija, neki Hazbija, ali ga većina zna pod nadimkom Gedžo i ono što nema dilemu je njegovo prezime – Kočan. Ovaj sedamdesetsedmogodišnjak živi u selu Godočelje, na Rosuljama, tik uz novi sportski teren.

Odrekao se grada, razveo, kako kaže, civilizovano i vratio se životu na selu. Rođen je u Beogradu, ali je povratkom u Bihor ostvario san. Ne žuri nigdje.

“Cijelog sam života težio ostvarenju sna, da živim u prirodi. Kada sam počeo da živim na selu, skinuo sam sat sa ruke, izlomio ga i bacio. Svi su me gledali čudno i pitali me zašto sam bacio tako skup sat. Rekao sam im da me vrijeme više ne interesuje, jer sada imam sve ono o čemu sam maštao”, priča Gedžo.

Voli život u prirodi, godine ga ne zanimaju, uvijek spreman da pomogne drugima. Ne očekuje ništa zauzvrat jer, kako kaže, život sve vrati. Iskren je i ljudima govori samo istinu. Kaže da istina nije uvijek lijepa niti da su lijepe riječi uvijek istina. Odgovara pametno čak i na glupa pitanja. Voli duge razgovore i rado se prisjeti nekadašnjih dana. Ne traći vrijeme, jer tvrdi da se samo izgovorena riječ i vrijeme ne mogu vratiti.

Ovo je kratak opis junaka ove priče.

‚‚Kad sam završio srednju školu zaposlio sam se u gradskom saobraćaju u Beogradu i vozio sam autobus dvije godine. Nakon toga zaposlio sam se u vojsci i vozio oficire na posao i sa posla. Vozio sam i turistički autobus 12 i po godina. Sa tim autobusom sam obišao cijelu Evropu i Aziju i sve interesantne destinacije. Od Grčke preko Turske, Engleske, Holandije…”, prisjeća se Gedžo i dodaje da tada nije posjetio Albaniju i Rusiju. Albaniju je “odradio” kasnije kao penzioner i Rusija mu je ostala kao cilj.

“Radio sam dvokratno, ujutro i popodne i tako punih 20 godina. Ustajao sam u četiri, pa mi je ostala ta navika da rano ustajem. Kada su djeca odrasla i kada su se zaposlila došao sam ovdje da živim. Oduvijek sam volio životinje, i čim sam došao kupio sam kozu. Kasnije i ovce, i u njima pronašao izvor prihoda. Prodam jagnjad i od tih para kupim drva, registrujem auto, kupim sijeno za ovce i ostalo. A kada dođe druga tura jagnjadi nju investiram u kuću”, saopštava Gedžo svoju ekonomiju.

Na taj način, kako kaže, kupio je televizor, krevet i ostalo što je bilo potrebno.

“Na pitanje koliko ima godina, Gedžo uz osmjeh kaže da ima 33 i da je tu stao – zamrznuo svoje godine. Tvrdi da godine nijesu važne i da je bitno samo kako se čovjek osjeća.

‚‚Mislim da je tajna mladosti u slobodi. Imam slobodu, sam sam svoj gazda i ne moram da slušam bilo čija naređenja. Spavam kad želim, idem gdje želim, radim šta želim i uživam. Imam ono što ja želim, a ne ono što mi nameće društvo. I sa 77 godina imam ponuda za brak”, nastavlja priču ovaj Bihorac.

Kao što je rekao na početku priče, sa suprugom se razveo sporazumno i kao civilizovani ljudi. Bez svađe. Ona je ostala da živi u gradu, jer ne voli selo koliko on. U kući i van nje radi i muške i ženske poslove.

“Imam par ponuda za brak, koje razmatram. Čak imam i ponudu iz Rusije. Pristao bih jedino ako bi ona došla da živi ovdje, jer ja selo nikada ne bih napustio. Trenutno imam pet ovaca i desetoro jagnjadi, kuče i mače, kokoške i 15 golubova. Što se tiče domaćih proizvoda, trudim se da sve proizvedem sam i da se hranim zdravo. Svaku zimnicu pravim isključivo od proizvoda iz svoga vrta. Takođe, proizvodim mlijeko i mliječne prozvode. Doručkujem nekuvano mlijeko i crni hljeb. Uveče jedem pet vrsta suvog voća i to je moj eliksir”, kaže Gedžo i zaključuje – Ponosan što sam seljak, što imam vrt, baštu, životinje i sve ostalo. Ja sam jednostavno, seljak u duši”.

ALMINA ŠABOTIĆ

Djeca doseljenika sa Balkana pokazuju visok nivo integracije u moderno luksemburško društvo. Veliki broj njih obuhvaćena su spotom, gdje postiožu zavidne rezultate. Jedan od njih je i mladi fudbaler

DAMIR MUHOVIĆ

Rođen 15.12.2007., od oca Nuradina Nina i majke Safete Muratović. Njegovi roditelji vode porijeklo iz Bihora. U Luksemburg doselili devedesetih godina prošloga vijeka. Damir je četvrto i ujedno najmlađe dijete svojih roditelja. Prve korake u fudbalu započeo je 2014. godine u klubu  F91 Dudelange i standardno igra u prvoj postavi kao napadač – desno krilo. Usto odličan je učenik 5. razreda osnovne škole u gradu Dudelanžu. Negov je san da jednog dana zaigra za reprezentaciju Crne Gore ili Luksemburga. Poznavaoci fudbala tvrde da je na tragu Miralema Pjanića, Belmina Muratovića i još nekih fudbalskih asova koji su ponikli u Luksemburgu, a onda našli mjesto u velikim evropskim klubovima. Trenutno igra u kategoriji Minim 1

F.MURATOVIĆ

Petnjicu će na takmičenju “Crna Gora u ritmu Evrope”, koje se održava u Tivtu, predstavljati Adisa Kočan, Almina Ličina, Hana Muratović i Lejla Ajdarpašić. 

,,Probe uskoro počinju, održavaće se jednom nedeljno i trajaće po jedan sat. Učesnici će dobiti instruktore plesa koji će im pomoći u koreografiji. Takmičenje će se održati krajem maja 2019. godine. Nagrada bi bila putovanje u Švedsku, kao i održavanje ove manifestacije u našoj opštini naredne godine.” izjavila je Nermina Muratović, koordinator ovog projekta.

ALMINA ŠABOTIĆ

Zbog snijega koji je napadao prethodnih par dana, putevi u selu Tucanje su neočišćeni, pa mještani imaju otežan prilaz kućama.

Kako službe za održavanje puteva još nijesu čistile ovaj dio petnjičke opštine, mještani Tucanja su prinuđeni da samoinicijativno čiste puteve.

Nakon zahlađenja je formiran ledeni sloj, što dodatno otežava putovanje.

Iz Komunalnog preduzeća kažu da su prioritet glavni putni pravci u opštini, a da će ostale puteve čistiti narednih dana.

“Svi kapaciteti su upotrijebljeni i radimo bez prestanka. Trudimo se da što prije stignemo do svake tačke u opštini. Glavni putni pravci su čisti i ovih dana radimo na ostalim djelovima”, saopšteno je portalu iz Komunalnog preduzeća.

ALMINA ŠABOTIĆ

Predsjednik MZ Javorova, Ismet Kočan, istakao je za portal radija da radnici komunalnog preduzeća svakodnevno čiste putni pravac prema Murovcu, Javorovu i Poročama. Prema njegovim riječima, i pored toga što su čišćenje odradili prethodni dan, zbog smetova izazvanih jakim vjetrom i snijegom, prinuđeni su da svakodnevno čiste ovaj putni pravac.

„Teško je to održat. Upravo smo svi na terenu, a dodatni problem je kvar na kamionu, tačnije, pucanje gume. Nije to lako zamijenit po ovoj mećavi. Kao predjsednik MZ sam zadovoljan odnosom Komunalnog preduzeća Petnijca, a prije svega sam zadovoljan odnosom predsjednika opštine kao i direktora Komunalnog preduzeća jer su uvijek blagovremeno odreagovali na svaki moj poziv. Naravno, i ovi momci što rade zaslužuju svaku pohvalu. Zahvaljujući njima, nijesmo puno trpjeli posledice ove zime“, kazao je Ismet Kočan.

On je istakao da je snijeg veliki, da smetovi prave probleme, a posebno dionica na ulaz Murovca put sela Javorova. 

MZ Javorova, obuhvata tri sela: Javorova, Murovac i Poroče.

DENIS BOŽOVIĆ

U izdanju IK “Planjax” iz Tešnja (BiH) izašla je jedanesta po redu knjiga Faiza Softića – knjiga priča “Mutna voda”.

Ovu knjigu čini desetak priča, uglavnom nagrađivanih na raznim književnim konkursima, a i sama knjiga je nagrađena visokom novčanom nagradom kod Fonda za izdavaštvo FBiH u Sarajevu.
 Za ovu knjigu vlada zavidno interesovanje i dio tiraža je već rasprodan.
Radi se o pričama sa različitom tematikom od zavičajnih motiva, do ratnih i izbjegličkih kakva je, recimo, priča Vahidove koze, inspirisana istinitim događajem iz Luksemburga

F. MURATOVIĆ

Ovih dana se intezivno radi na pripremi izradi projektne dokumentacije za obaloutvrdu rijeke Popče i za izradu projektne dokumentacije za otpadne vode u strogom centru Petnjice.

“Ovaj dio posla će nositi lokalna uprava i Uprava javnih radova i očekujemo da će vrlo brzo raspisati javni poziv za odabir najboljeg ponuđivača za ovaj posao. Sa ovim će se trajno riješiti problem otpadnih voda, ali i stvoriti uslovi da se konačno radi na izgradnji nove infrastrukture, odosno izgradnji ulica, trotoara i nove rasvjete. Lokalna uprava izdvojila je sredstva iz sopstvenog budžeta za finansiranje projekata koji se tiču uređenja centra grada, a Uprava javnih radova će finansirati kompletan projekat koji se tiče tretmana otpadnih voda. U sklopu ovih aktivnosti radiće se novi projekat koji se tiče regulacije Koraćkog potoka u donjem dijelu, gdje će se iznaći rješenje da se postojeća infrastruktura i ovaj projekat uklope na bazi urbanističko-tehničkih rješenja. Rješavanjem ovih problema dobićemo novo lice našeg grada i to će biti još jedan doprinos lokalne uprave, ali i Vlade Crne Gore u sveukupnom razvoju naše opštine”, istakao je predsjednik opštine Samir Agović za portal radija. 

DENIS BOŽOVIĆ