Dječak koji je rasplakao Nikšićane: Srce Elsana iz Petnjice kuca za najvećeg heroja-majku (VIDEO)

Radio Petnjica
-
0
Dječak koji je rasplakao Nikšićane: Srce Elsana iz Petnjice kuca za najvećeg heroja-majku (VIDEO)

Elsan Agović, učenik četvrtog razreda OŠ “Tucanje” iz Petnjice osvojio je drugo mjesto na literarnom konkursu nikšićke Javne ustanove (JU) “Zahumlje” – “Mama je glagol od glagola raditi”.

Iskrena dječija ljubav prema majkama, krasila je svaki stih i prozni red svih pristiglih radova.

Ipak posebno se primijete neka djeca, odvoje se najčešće oni, koji su tu ljubav spoznali i kada život nije baš bio dobar prema njima.

Elsan je rođen sa srčanom manom čije posledice i danas po malo osjeća, dok njegov stariji brat ima autizam. Borba je mnogo lakša uz porodicu, te Elsan kaže da je drugi brat-student uzor, a otac se mnogo trudi da zaradi za pristojan život.

Za RTNK Elsan je govorio o svom životu, porodici, majci posebno.

Majčina uloga je najvažnija i najpotrebnija. Prostim dječijim jezikom i iskrenom emocijom, Elsan je sve u prepunoj sali Zahumlja naučio kako se majka voli i cijeni. Ali, njegove iskrene emocije rasplakale su prisutne.

Sa kolikom zrelošću jedno dijete govori o životnim problemima i majčinim brigama, čudili smo se.

Elsan je bio učitelj, a mi učenici.

“Ne posjećuje frizera, nema prijateljice….doručak, ručak, domaći zadaci, iznova i iznova kod ljekara, ne posjećujemo rodbinu da im ne smetamo jer brat bude nemiran….”, odzvanjalo je u našim glavama.

“Majka nema vremena da mi često kaže da me voli, ali ja njoj ipak kažem, onda me zagrli”, bio je nauk za sve prisutne da čvršće grlimo i više volimo sve oko sebe a posebno naše heroje, naše majke.

Pročitajte Elsanov rad, sigurni smo da vas neće ostaviti ravnodušnim:

Mama je glagol od glagola raditi

Ja sam Elsan, imam deset godina. Živim u jednom planinskom selu u Petnjici. Imam dva starija brata. Volim da učim i odličan sam đak. Jako sam radoznao. Svakog dana svoju učiteljicu zapitkujem o raznim stvarima, a i kod kuće takođe. Moja učiteljica je dobra i mnogo je volim.

Moj stariji brat ima autizam, a ja sam rođen sa srčanom manom. Imam i brata studenta, kojeg mnogo volim. On me svemu podučava i kupuje mi razne igračke i poklone.

Moja majka je drugačija od ostalih. Udala se vrlo mlada, od dvadeset godina i cijeli život je posvetila nama. Sa starijim bratom je posjećivala razne bolnice u pokušaju da mu pomogne, ali ništa nije uspjelo. On ne govori i ne ide u školu. Ima dvadeset dvije godine. Kada je napunio jedanaest godina rodio sam se ja sa srčanom manom i opet borba iz početka.

Bio sam u Beogradu na operaciji. Nakon toga imao sam česte kontrole. Majka mora da obezbijedi ljekove za mene i brata, svakodnevno da me prati. Često razmišljam o njenim neprospavanim noćima. Ustaje rano, loži vatruda zagrije kuću. Sprema doručak i tople napitke, sprema me za školu. Onda ide da hrani životinje, pa sprema kuću, ručak… tada ja dolazim iz škole i počnem da pišem domaće zadatke. A ona je opet tu da meni uvijek pomogne, da provjeri da li je sve u redu. Opet pred veče ide da hrani životinje i tako ona zivi već dvanaest godina. Svaki dan joj je isti.

Moja majka nema slobodnog vremena, da prošeta, da odgleda nešto na TV-u, da popije kafu sa drugaricama. Sve vrijeme je posvetila nama. Mog brata hrani i oblači jer on ne može sam. Tata ide u kupovinu i radi poslove vani.

Moja majka nema vremena za frizera, za zubara. Nikad nigdje ne ide. Sve što je boli trpi i kod kuće se sama liječi. Čak rijetko i rodbinu posjećujemo jer je brat često nemiran, pa ne želimo da budemo naporni drugima. Kad je raspust brat student i ja čuvamo najstarijeg bolesnog brata dok majka i tata rade na njivi.

Ako postoji neka titula za super mame ili neka nagrada za najbolju mamu na svijetu ja mislim da bi moja majka trebala da je dobije, jer je ona zaista najbolja!

PREUZETO: RTNK

Radnici Komunalnog Petnjica uredili putni pravac ka planini

Radio Petnjica
-
0
Radnici Komunalnog Petnjica uredili putni pravac ka planini
Radnici Komunalnog preduzeća Petnjica ovih dana su završili veoma značajan posao na uređenju putnog pravca ka planini, na radost brojnih mještana i posjetilaca koji koriste ovu dionicu.
Ovaj putni pravac, koji vodi ka jednom od najljepših prirodnih područja naše opštine, bio je u lošem stanju i teško prohodan, ali zahvaljujući trudu i angažovanju vrijednih radnika Komunalnog preduzeća, sada je uređen, očišćen i osposobljen za bezbjedno korišćenje.
Radnici ovog preduzeća na čelu sa direktorom Mithadom Cikotićem, uprkos otežanim uslovima na terenu, pokazali su visok nivo profesionalnosti, ne žaleći ni vrijeme ni trud kako bi posao bio završen kvalitetno i u roku.
 Posebno se ističe činjenica da su radovi izvedeni pažljivo, uz poštovanje svih bezbjednosnih mjera, čime je omogućen lakši pristup planini.
Iz menadzmenta komunalnog preduzeća Petnjica, na čelu sa gospodinom Cikotićem, poručuju da su ponosni na svoj tim i da će i u buduće nastaviti da odgovorno pristupaju svim zadacima koji su važni za lokalnu zajednicu.
Mještani i ljubitelji prirode već su uputili brojne pohvale na račun radnika i menadžmenta ističući da je ovaj put sada sigurniji i pristupačniji za sve one koji žele da uživaju u ljepoti planinskog kraja.

OPŠTINA PETNJICA: PROGRAM JAVNE RASPRAVE ZA OBALUTVRDU POPČE I KANALIZACIONU MREŽU KAO I RAZVOJ SPORTA

Radio Petnjica
-
0
OPŠTINA PETNJICA: PROGRAM JAVNE RASPRAVE ZA OBALUTVRDU POPČE I KANALIZACIONU MREŽU KAO I RAZVOJ SPORTA

Sekretarijat za lokalnu upravu OPŠTINE PETNJICA donijela je PROGRAM JAVNE RASPRAVE na teme:

  1. NACRT ODLUKE o proglašenju javnog interesa za izgradnju obaloutvrde rijeke Popče i izgradnju kanalizacione mreže
  2. NACRT Strategije razvoja sporta u Opštini Petnjica 2024-2028.g.

Pozivaju se zainteresovani predstavnici političkih partija, mjesnih zajednica, nevladinih organizacija, građani, privredna društva  da uzmu učešća u razmatranju  ovog plana i to:

 18.03.2025.god. za mjesne zajednice i građane u 09.45h

18.03.2025.god. za  privredna društva i  nevladine organizacije  u 12.15h

18.03.2025.god. za političke stranke u 14.30h

 Sa nacrtom navedene odluke, zainteresovani  učesnici mogu se upoznati u prostorijama Sekretarijata za lokalanu upravu opštine Petnjica, radnim danima  u vremenu od  10 do 15 časova.

Predlozi, primjedbe, sugestije i  mišljenja na

  1. 1. NACRT ODLUKE o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti u KO Petnjica radi rekonstrukcije glavne gradske ulice i
  2. NACRTStrategija razvoja sporta u Opštini Petnjica 2024-2028.g.

mogu se saopštiti usmeno ili predati u pisanoj formi u  prostorijama Sekretarijata za lokalnu upravu opštine  Petnjica.

Nacrt odluke možete preuzeti sa sajta opštine Petnjica:      www.petnjica.co.me

NACRT

Na osnovu člana 1 Zakona o eksproprijaciji  (“Službeni list Republike Crne Gore”, br. 055/00 od 01.12.2000, 012/02 od 15.03.2002, 028/06 od 03.05.2006, “Službeni list Crne Gore”, br. 021/08 od 27.03.2008, 030/17 od 09.05.2017, 075/18 od 23.11.2018, 033/24 od 10.04.2024 ), članova 28 tačka 5 i  38 Zakona o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore“, br.002/18, 034/19, 038/20, 050/22, 084/22),  i članova 16, stav 3, tačka 5 i 34 Statuta Opštine Petnjica (“Službeni list Crne Gore-opštinski propisi”, br. 016/22), Skupština opštine Petnjica, na sjednici održanoj ___.__.2025.godine, donijela je

O D L U K U

o proglašenju javnog interesa za izgradnju obaloutvrde rijeke Popče i izgradnju kanalizacione mreže

Član 1

-Utvrđuje se javni interes za potpunu eksproprijaciju nepokretnosti, u Elaboratu geodetskih radova br. 170/15 od 30.06.2022, označenih kao:

 

Rb. kat.par. (KO Petnjica) Način korišće. Površina

 m2
  1 590/2 Livada 5 kl. 130 m2
  2 1799/3 Livada 5 kl. 23 m2
  3 1799/3 Livada 5 kl. 87 m2
1799/4 Livada 5 kl. 539 m2
  4 1794/3 Livada 5 kl. 221 m2
  5 1768/4 Livada 4 kl. 144 m2
  6 1767/3 Livada 4 kl. 06 m2
  7 1764/2 Nepl.zemlj. 679 m2
  8 1486/2 Livada 4 kl. 34 m2
1486/3 Livada 4 kl. 44 m2
  9 1476/5 Nepl.zemlj. 10 m2
10 1470/11 Nepl.zemlj. 37 m2
11 1475/2 Njiva 5 kl. 05 m2
12 1425/3 Livada 4 kl. 156 m2
13 1425/4 Livada 4 kl. 319 m2
14 1424/2 Livada 4 kl. 164 m2
15 1420/6 Njiva 5 kl. 153 m2
16 1420/7 Njiva 5 kl. 151 m2
17 1420/8 Njiva 5 kl. 106 m2
18 1420/9 Njiva 5 kl. 112 m2
19 1420/10 Njiva 5 kl. 382 m2
20 1413/2 Njiva 4 kl.. 57 m2
21 1411/2 Njiva 4 kl. 31 m2
22 1409/2 Njiva 4 kl. 62 m2
23 1408/2 Njiva 4 kl. 166 m2
24 1406/2 Njiva 4 kl. 96 m2
25 1404/2 Njiva 4 kl. 37 m2
1404/3 Njiva 4 kl. 07 m2
26 1405/3 Livada 4 kl. 31 m2
27 1405/4 Livada 4 kl. 115 m2
1405/5 Livada 4 kl. 30 m2
28 1849/2 Pašnjak 2 kl 09 m2
29 1842/7 Livada 5 kl. 01 m2
30 1842/8 Livada 5 kl. 15 m2
31 1841/2 Njiva 5 kl. 06 m2
32 1830/2 Njiva 5 kl. 24 m2
33 1828/2 Livada 5 kl. 48 m2
34 1825/2 Livada 5 kl. 62 m2
1825/3 Livada 5 kl. 109 m2
35 1820/2 Livada 5 kl. 360 m2
36 1811/2 Livada 5 kl. 381m2
37 1811/2 Livada 5 kl. 692 m2
38 1790/2 Šuma 5 kl. 119 m2
39 1782/2 Šuma 5 kl. 30 m2
40 1780/2 Livada 5 kl. 421 m2
41 1777/2 Livada 5 kl. 368 m2
42 1776/2 Šuma 5 kl. 39 m2
43 1771/2 Šuma 5 kl. 15 m2
44 1490/2 Njiva 4 kl. 223 m2
45 1492/2 Njiva 4 kl. 124 m2
46 1504/3 Njiva 4 kl 65 m2
47 1504/4

 

 Njiva 4 kl. 65 m2
48 1507/2 Livada 6 kl. 54 m2
49 1508/2 Pašnj. 3 kl 554 m2
1508/2 Pašnj. 2 kl. 106 m2
50 1517/2 Livada 5 kl. 696 m2
51 1518/2 Njiva 6 kl. 46 m2
52 1539/2 Njiva 5 kl. 292 m2
53 1547/2 Njiva 5 kl. 352 m2
54 1546/2 Šuma 5 kl. 35 m2
55 1555/2 Šuma 5 kl. 211 m2
56 1556/2 Livada 5 kl. 01 m2
1556/3 Livada 5 kl. 97 m2
1556/4 Livada 5 kl. 43 m2
57 1560/2 Livada 5 kl. 10 m2

 

-Utvrđuje se javni interes za nepotpunu  eksproprijaciju nepokretnosti, u Elaboratu geodetskih radova br. 170/22,od 30.06.2022. označenih kao:

 

Rb. kat.par.(KO Petnjica) Način korišće. Površina

 m2
  1 1491 Livada 4 kl. 14 m2
1492 Njiva 4 kl. 125 m2
  2 1504/0 Njiva 4 kl. 20 m2
  3 1504/1 Njiva 4 kl. 22 m2
  4 1507 Njiva 4 kl. 36 m2
  5 1508 Paš. 2 kl. 03 m2
1508 Paš. 3 kl. 04 m2
  6 1514 Voćnj, 5 kl 16 m2
  7 1501/1 Njiva 4 kl. 46 m2
  8 1502/2 Njiva 4 kl. 18 m2
  9 1501/3 Njiva 4 kl. 20 m2
10 1476/2 Nepl.zemlj. 10 m2
11 1476/1 Nepl.zemlj. 20 m2
12 1470/1 Pom.zgr. 57 m2
1470/7 Nepl.zemlj. 05 m2
13 1420/2 Njiva 5 kl. 09 m2
14 1420/1 Njiva 5 kl. 56 m2
15 1415 Njiva 5 kl. 31 m2
16 1413 Njiva 4 kl. 55 m2
17 1411 Njiva 4 kl. 28 m2
18 1410 Njiva 4 kl. 14 m2
19 1399 Nekat.put. 66 m2
20 1400 Njiva 4 kl. 10 m2
21 1404 Njiva 4 kl. 74 m2
22 1403 Njiva 4 kl. 03 m2

 

Član 2

Visinu  pravične naknade nepokretnosti iz stava 1 ovog člana, odrediće se na osnovu procjene Komisije Uprava za katastar i državnu imovinu, a na osnovu Zakona o eksproprijaciji.

Član 3

Svrha eksproprijacije je izgradnja objekta od opšteg interesa – REGULACIJA RIJEKE POPČE I IZGRADNJA KANALIZACIONE MREŽE. Glavni projekat, od 28.10.2024. Urađen je od strane „HydroGIS system“ DOO – Podgorica.,

Član 3

Korisnik eksproprijacije je Opština Petnjica.

Član 4

Postupak eksproprijacije nepokretnosti iz člana 1 sprovešće Uprava za katastar i državnu imovinu.

Član 5

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom listu Crne Gore – Opštinski propisi”.

Broj:

Petnjica, ___________2025.  godine

Skupština Opštine Petnjica

Predsjednik , Mehmed Adrović

 

Obrazloženje

 Pravni osnov za donošenje odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti u KO Petnjica radi IZGRADNJE OBALOUTVRDE RIJEKE Popče i izgranje kanalizacione mreže, sadržan je u Članu 1 Zakona o eksproprijaciji, kojim je propisano da je eksproprijacija lišenje ili ograničenje prava svojine na nepokretnostima kada to zahtijeva javni interes, uz pravičnu naknadu. Javni interes za eksproprijaciju nepokretnosti utvrđuje se zakonom, ili na osnovu zakona. Eksproprijacijom nepokretnosti korisnik eksproprijacije stiče pravo da tu nepokretnost koristi za svrhu radi koje je eksproprijacija izvršena.

Postupak eksproprijacije i organi za njeno sprovođenje regulišu se ovim zakonom. Eksproprijacija može biti potpuna i nepotpuna.

Shodno članu 28, tačka 5 Zakona o lokalnoj samoupravi , propisano je da Opština u okviru svojih nadležnosti utvrđuje javni interes za eksproprijaciju nepokretnosti za realizaciju projekata od lokalnog značaja, u skladu sa zakonom. Članom 38 istog Zakona je propisano da Skupština Opštine donosi propise i druge opšte akte. Takođe, Statutom opštine Petnjica je predviđeno naprijed navedeno.

Obzirom da se radi o značajnom objektu – izgradnji obaloutvrde i izgradnji kanalizacione mreže, koji  je u interesu lokalne zajednice i stanovnika opštine Petnjica, predlaže se Skupštini da donese ovu Odluku.

Predlagač: Sekretarijat za lokalnu upravu

*******************************************************************

STRATEGIJA RAZVOJA SPORTA

U OPŠTINI PETNJICA

(2024-2028)

UVOD

Prema Zakonu o sportu (“Sl. list CG”, br. 44/2018):

Sport predstavljaju svi oblici fizičke i mentalne aktivnosti koji, kroz neorganizovano ili organizovano učešće, imaju za cilj izražavanje ili poboljšavanje fizičke i mentalne spremnosti ili postizanje rezultata na takmičenjima svih nivoa.

Sport je dostupan svima bez obzira na uzrast, fizičku sposobnost, invaliditet, nacionalnu ili etničku pripadnost, pripadnost rasi ili vjeroispovjesti, pol, jezik, društveno porijeklo, političko opredjeljenje, imovno stanje i drugo lično svojstvo.

Sport se zasniva na principima dobrovoljnosti, partnerstva, sklonosti, sposobnosti, stručnom radu i naučnim saznanjima.

Bavljenje sportom mora biti humano, slobodno, dobrovoljno, zdravo, bezbjedno, fer, tolerantno i etički prihvatljivo.

Sportska djelatnost je djelatnost od javnog interesa.

Ostvarivanje javnog interesa u sportu obezbjeđuje država i opština.

Za ostvarivanje javnog interesa u sportu donosi se Strategija razvoja sporta u Crnoj Gori i Strategija razvoja sporta na lokalnom nivou.

Strategija razvoja sporta na lokalnom nivou sadrži, naročito:

1) dugoročne potrebe lokalnog stanovništva u oblasti sporta;

2) razvojne prioritete u oblasti sporta u opštini;

3) obaveze i zadatke organa i organizacija koje učestvuju u realizaciji postavljenih sportsko-razvojnih ciljeva;

4) dinamiku realizacije strategije razvoja sporta na lokalnom nivou;

5) plan izgradnje, rekonstrukcije odnosno adaptacije sportskih objekata na teritoriji opštine; i

6) organizacione i administrativne mjere za ostvarivanje strategije razvoja sporta na lokalnom nivou.

Strategija razvoja sporta na lokalnom nivou je usklađena sa Strategijom razvoja sporta u Crnoj Gori.

STANJE U OBLASTI SPORTA

  1. Sportski subjekti

Sportski klubovi

Sportski klub je sportska organizacija koja se osniva za organizovanje i sprovođenje sportskih priprema, obučavanje za bavljenje sportskim aktivnostima i učestvovanje u sportskim takmičenjima.

Sportski klub mora imati najmanje jednu ekipu koja učestvuje u sistemu takmičenja koji organizuje nadležni nacionalni sportski savez, sastavljenu od sportista registrovanih kod tog saveza.

Na teritoriji opštine Petnjica registrovana su 3 sportska kluba:

  • Fudbalski klub Petnjica
  • Šahovski klub Bihor
  • Planinarsko sportski klub Bihor

Školski sport

Škole mogu osnivati školska sportska društva.

U našoj opštini nema registrovanih školskih sportskih društava.

Od sportske infrastrukture u našoj opštini u školama imamo 5 otvorenih poligona opremljenih golovima i koševima (u svih 5 osnovnih škola) i jednu fiskulturnu salu (JUOŠ „Mahmut Adrović“; „Srednja mješovita škola“). Od rekvizita škole posjeduju strunjače, kozliće, razboj, švedske klupe, odskočne daske, lopte (košarkaške, fudbalske, odbojkaške)…

  1. Stručni kadar

Za napredovanje i uspjeh u sportu potrebno je stručno znanje i iskustvo, koje se postiže kontinuiranim obrazovanjem i usavršavanjem stručnog kadra.

Fudbalski klub Petnjica posjeduje šest trenera ( četiri C licence, jedna B i jedna A), jednog delegata, tri sudije i dva registrovana ljekara i jednog fizioterapeuta.

Planinarsko-sportski klub Bihor posjeduje dva licencirana vodiča za planinarske i trekerske aktivnosti u letnjim disciplinama poput hiking, trekkin i mountan running, kao i dva vodiča ,,B“ kategorije za zimske ture. Klub takođe ima tri licencirana markiranta, trenera za skijanje i medicinskog tehničara.

 Sportski objekti

Na teritoriji naše opštine sportska infrastruktura je izuzetno loše razvijena. Nedostaju brojni sportski sadržaji upravo iz razloga sto ne postoji adekvatna infrastruktura. U Petnjici postoji fudbalski stadion FK Petnjica, sportski tereni u Godočelju, fiskulturna sala u jednoj osnovnoj školi i 5 poligona u svim osnovnim školama.

  1. Sportske priredbe

Od tradicionalnih priredbi u našoj opštini najznačajnije su:

  • Tradicionalna utakmica FK Petnjica – Evropa
  • Turnir u malom fudbalu „Meho Agović“
  • Šahovski turnir
  • Sportske igre osoba sa invaliditetom (pikado i stoni tenis)
  • Dzipijada
  • Takmičenje u streljaštvu
  • Takmičenje u tradicionalnim disciplinama (bacanje kamena s ramena, navlačenje konopca itd…)

ANKETA

U svrhu izrade Strategije razvoja sporta u opštini Petnjica je urađena anketa.

U anketi je učestvovalo 64 naših sugrađana; od čega 59, 4% muških i 40,6% ženskih.

Kada je u pitanju uzrast anketirani su građani od 11-14 godina (3,1%), 15-18 godina (43,8%), 19-29 godina (12,5%) i preko 30 godina (40,6%).

56,3% anketiranih je izjavilo da se bavi sportom, dok 43,8% njih se ne bavi sportom.

Najviše njih se bavi fudbalom (63,6%), zatim planinarenjem 12,1%, skijanjem 3%, hajkingom i fitnesom 3%, plivanjem 3%, tenisom 3% i 12,3% drugim aktivnostima.

Na pitanje koliko često se bave sportom 9,8% anketiranih je izjavilo da se nikad ne bavi sportom, 23% se bavi jednom mjesečno, 24,6% jednom nedjeljno i 42,6% više puta nedjeljno.

52,5% ispitanika se bavi sportom pojedinačno dok 47,5% se bavi sportom u okviru sportskog kluba.

Zdravstvene probleme koji ih sprječavaju da se bave sportom ima 4,7% anketiranih, dok 95,3% nemaju zdravstvene probleme koji ih u tome sprječavaju.

Sportske događaje često posjećuje 25%, ponekad 59,4% i nikad 15,6% naših sugrađana.

Na časovima fizičkog vaspitanja zastupljene različite sportske aktivnosti, a najviše fudbal. košarka, odbojka, rukomet, fiskulturne vježbe…

26,4% ispitanika je zadovoljno uslovima u kojima se izvodi nastava fizičkog vaspitanja, 47,2% djelimično, dok 26,4% nije zadovoljno uslovima.

Da im predmet fizičkog vaspitanja pomaže u daljem bavljenju sportom smatra 41,2% ispitanika, da im djelimično pomaže 47,2%, dok 11,8% smatra da im ne pomaže.

Van školske nastave sportom se bavi 60,8% anketiranih, dok se 39,2% ne bavi sportom van nastave.

Građani Petnjice smatraju da najveći značaj u našoj opštini treba dati sportu za djecu i omladinu (70,3%), zatim takmičarskom sportu (25%), školskom sportu (3,1%) i rekreaciji (1,6%).

U Petnjici treba da bude više sportskih dešavanja po mišljenju 89,1% ispitanika. 9,4% njih je izjavilo da možda treba, dok je 1,5% mišljenja da ne treba.

Sportske aktivnosti i sadržaji su dostupni djeci i mladima u 95,3% slučajeva, osobama sa invaliditetom 20,3%, starijoj populaciji 20,3% slučajeva.

Po mišljenju građana, objekti u kojima se mogu baviti sportskim aktivnostima se nalaze u našem gradu (43,8%), vrlo su blizu (15,6%), u drugom gradu (40,6%).

Na društvenim mrežama, internetu, kompjuterskim igricama, gledajući TV i sl. građani Petnjice prevode do 2 sata dnevno (35,9%), od 2 do 4 sata (32,8%), od 4 do 6 sati (23,4%) i više od 6 sati (7,8%).

Da im vrijeme koje provode na kompjuteru ili mobilnom telefonu onemogućava da se vbave nekim sportom smatra 68,8% anketiranih, 21,9% nije sigurno da li im smeta , dok 9,4% smatra da im smeta.

Profesionalno bi se bavilo sportom 42,2% ispitanika, 32,8% bi se možda bavilo, a 25% ne bi.

Kada su u pitanju sportovi kojim bi se bavili 56% se izjasnilo da bi to bio fudbal; plivanje, rukomet, odbojka i tenis po 8%; boks, planinarenje i veslanje po 4%.

Glavni motivi za bavljenje sportom u našoj sredini su: zdravlje i životni stil (67,2%), relaksacija i druženje (29,7%), sportski rezultati i takmičarski duh (21,9%), tjelesna masa i ljepota (15,6%) i drugo (3,1%).

Najvažnije što se uči zahvaljujući sportu po mišljenju anketiranih je: sport je dobra zabava, relaksacija od svakodnevnog stresa i način da steknem nova prijateljstva (50%), naučio sam da poštujem druge, da prihvatim pobjede i poraze, u sportu kao i u životu ( 42,2%), naučio sam nove motoričke veštine i usavršio svoje fizičke sposobnosti (23,4%), i drugo (4,8%).

MISIJA I VIZIJA STRATEGIJE

Misija Strategije: Razvijen sport za očuvanje i dobrobit zdravlja naših sugrađana.

Vizija Strategije: Povećan broj građana, kako djece i omladine, tako i starijih, koji se bave sportom i rekreacijom. Povećan broj sportskih klubova u našoj opštini.

CILJEVI RAZVOJA SPORTA

  1. Unaprijeđen sistem finansiranja sporta
  2. Unaprjeđenje klupskog sporta
  3. Unaprjeđenje sporta djece i omladine
  4. Uspostavljanje kvalitetnog sistema rekreativnog vježbanja
  5. Žene u sportu
  6. Sport osoba sa invaliditetom
  7. Zaštita integriteta u sportu

AKTIVNOSTI ZA REALIZACIJU CILJEVA

  1. Unaprijeđen sistem finansiranja sporta
  • Izmjene i dopune podzakonskih akata vezanih za finansiranje i sufinansiranje sporta u Opštini Petnjica
  • Omogućiti prisustvo stručnim skupovima i seminarima za predstavnike jedinica lokalnih samouprava i sportskih klubova u oblasti planiranja, programiranja, praćenja, realizacije i izvještavanja za programe finansiranih sredstvima iz javnih finansija
  • Vršiti godišnju raspodjelu sredstava sportskim organizacijama za sufinansiranje programa rada
  1. Unaprjeđenje klupskog sporta
  • Informisati predstavnike sportskih organizacija o značaju da u svom sistemu imaju lice koje je položilo stručni ispit za rad u oblasti sporta
  • Opštinske nagrade i priznanja za postignute sportske rezultate i doprinos razvoju sporta
  • Učešće sportskih klubova i organizacija na međuopštinskim, regionalnim i međunarodnim takmičenjima i susretima
  • Evidencija sportskih objekata na teritoriji Opštine Petnjica
  • Ulaganja u izgradnju, rekonstrukciju i adaptaciju sportske infrastrukture
  1. Unaprjeđenje sporta djece i omladine
  • Evidentiranje i analiza stanja zatvorenih i otvorenih sportskih objekata namijenjenih za realizaciju nastave fizičkog vaspitanja i vannastavnih aktivnosti u okviru školskog sporta
  • Povećan broj djece i mladih obuhvaćen organizovanim fizičkim vježbanjem u vannastavnim aktivnostima u školama
  • Uspostavljanje sistema takmičenja u školskom sportu
  • Opremanje dječijih igrališta neophodnim sportskim mobilijarom
  1. Uspostavljanje kvalitetnog sistema rekreativnog vježbanja
  • Edukacija građana o važnosti bavljenja sportskim aktivnostima (seminari, predavanja, izrada flajera)
  • Obilježavanje Evropske nedjelje sporta
  • Napraviti listu svih TRIM staza, staza zdravlja, staza za šetnju i planinarenje, staza za bicikle i rolere i teretana na otvorenom u našoj opštini
  • Organizovanje sportskih priredbi od značaja za građane naše opštine
  1. Žene u sportu
  • Podrška osnivanju i radu ženskih sportskih organizacija
  • Promovisati uključivanje žena u upravljačke strukture sportskih organizacija
  • Promovisati rad ženskih sportskih školskih organizacija
  • Uspostaviti nagradu za najbolju sportistkinju u našoj opštini
  1. Sport osoba sa invaliditetom
  • Edukacija osoba sa invaliditetom o važnosti bavljenja sportskim aktivnostima
  • Podrška organizacijama osoba sa invaliditetom u organizaciji sportskih aktivnosti
  • Podrška osobama sa invaliditetom za učešće na sportskim takmičenjima
  • Promovisati sportska postignuća osoba sa invaliditetom
  • Obezbjeđivanje pristupačnosti sportskih objekata osobama sa invaliditetom
  1. Zaštita integriteta u sportu
  • Učešće u obukama na temu primjena međunarodnih standarda za uspostavljanje transparentnosti i odgovornosti u upravljanju u sportskim organizacijama
  • Sprovesti obuku o prepoznavanju i prijavljivanju nasilja, govora mržnje, zlostavljanja i diskriminacije u sportu i sigurnom sportu za sve učesnike u sportu
  • Sprječavanje negativnih socio-patoloških pojava u sportu (kroz druženje, formiranje timskog duha, promociju fer pleja, tolerancije i poštovanja različitosti itd)

FINANSIJSKI OKVIR

Za realizaciju aktivnosti predviđenih Akcionim planom za 2025/2026.godinu su potrebna finansijska sredstva u iznosu od 62 700 eura.

Sredstva za finansiranje aktivnosti obezbjeđuju se iz budžetskih sredstava nosioca aktivnosti i iz donatorskih sredstava.

Nacrtom budžeta Opštine Petnjica za 2025.godinu su predviđena sredstva za transfer institucijama sporta.

NAČIN IZVJEŠTAVANJA I EVALUACIJE

Izvještavanje o ispunjenosti ciljeva iz Strategije vršiće se svake dvije godine tj. po isteku perioda na koji se donosi Akcioni plan. Izvještavanje i evaluacija obuhvataju praćenje realizacije aktivnosti, ispunjenosti indikatora kao i utrošak finansijskih sredstava.

 

 

Humanitarni fond – Hilal podijelio Ramazanaske pakete 

Radio Petnjica
-
0
Humanitarni fond – Hilal podijelio Ramazanaske pakete 
Volonteri Humanitarnog Fonda – Hilal u saradnji sa Centrom za pomoć i humanitarni rad kraljevine Saudijske Arabije i ove godine su realizovali program pomoći kroz pakete hrane za mjesec Ramazan.
U Petnjici su uručili 15 Ramaznaskih paketića građanima slabijeg materijalnog stanja i postačima širom Petnjice.
,,Naša uspješna saradnja temelji se na zajedničkim ciljevima, međusobnom povjerenju i pomoći koja je neophodna” saopštili su iz Humanitarnog fona – Hilal.
Ovo je još jedna uspješno realizovana akcija ove humanitarne organizacije, na području opštine Petnjica.

Festival priče Zavičajne staze – Bihor 2025. raspisao KONKURS  za priču inspirisanu BIHOROM

Radio Petnjica
-
0
Festival priče Zavičajne staze – Bihor 2025. raspisao KONKURS  za priču inspirisanu BIHOROM

Festival priče Zavičajne staze – Bihor 2025.  raspisuje: KONKURS za priču inspirisanu BIHOROM.

Cilj konkursa je podsticanje i promocija autora koji savremenim rukopisom mogu ući u krug spisateljskih sljedbenika Ćamila Sijarića,Mihaila Lalića, Ismeta Rebronje i drugih književnih velikana sa ovog prostora.

Književna nagrada Zavičajne staze – Bihor 2025 – dodjeljuje se za neobjavljenu priču inspirisanu Bihorom, ali i zavičajem  uopšte, migracijama i traganjima kroz sopstvenu kulturu… Poželjno je da autori poštuju karakter kratke priče i, sa tim u skladu, šalju rukopise čija dužina ne prelazi četiri strane u Wordu (veličina slova 12).

Konkurs je otvoren do 31. maja 2025. godine. Rezultati će biti objavljeni u medijima, a nagrade dodijeljene na završnici Festivala priče Zavičajne staze – Bihor 2025, u avgustu ove godine u Petnjici.

Stručni žiri (Imena će biti objavljena nakon završetka konkursa), ocjenjivaće književno-umjetnički karakter prispjelih rukopisa – dubinu i snagu pripovijedanja, misaonost, modernost, originalnost, inventivnost, stil, pismenost itd.

Tri najuspjelije priče, po ocjeni žirija, biće nagrađene plaketom Festivala i novčanim iznosom od: I – 500 eura, II – 400 eura, III – 300 eura. Nagrađeni i odabrani radovi biće štampani u zborniku Festivala.

Autori nagrađenih i odabranih rukopisa, samim učešćem pristaju da ustupe prava na objavljivanje njihovih priča u zborniku Festivala.

Konkurs je anoniman. Priče se šalju poštom u četiri primjerka, pod šifrom. Šifra treba biti ispisana na poleđini omotnice u kojoj se priča šalje, kao i na prvoj stranici priče.

U istu pošiljku treba ubaciti poseban koverat označen šifrom, sa zapečaćenim podacima o autoru: ime i prezime, adresa, broj telefona, email.

Radovi se šalju na adresu: Centar za seoski razvoj Petnjica bb, 84312 Petnjica, Crna Gora, sa naznakom: Za Festival priče Zavičajne staze – Bihor 2025.

Organizator Festivala, NVO Centar za kulturu „Bihor“, Petnjica.

Email: [email protected],kontakt telefon/waiber, 069 061 003

 

OBAVEŠTENJE ZA FARMERE: POZIV NA PREDAVANJE NA TEMU “PRAVILNA ISHRANA KRAVA”

Radio Petnjica
-
0
OBAVEŠTENJE ZA FARMERE: POZIV NA PREDAVANJE NA TEMU “PRAVILNA ISHRANA KRAVA”

U sklopu projekta ,,FARMERSKE ŠKOLE NA OTVORENOM” Medjunarodna organizacija FAO u saradnji sa Klasterom FARMER SA BIHORA organizuje predavanje na temu “Pravilna ishrana krava”, koje će se održati u ponedeljak, 17. marta, sa početkom u 12 časova u Skupštinskoj sali Opštine Petnjica.

Gost predavač je dr Dušica Radonjić, docent na Biotehničkom fakultetu.

“Ovo je odlična prilika da se okupimo, razmijenimo iskustva, družimo se i steknemo nova znanja koja će unaprediti naš rad. Svi ste dobrodošli, nadamo se vašem dolasku u što većem broju”, saopštili su “Farmeri sa Bihora”.

ALMINA LIČINA

EPCG I EBRD: NASTAVAK USPJEŠNE SARADNJE I PODRŠKA KLJUČNIM ENERGETSKIM PROJEKTIMA

Radio Petnjica
-
0
EPCG I EBRD: NASTAVAK USPJEŠNE SARADNJE I PODRŠKA KLJUČNIM ENERGETSKIM PROJEKTIMA

Predstavnici Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) održali su sastanak na kojem su razmatrani dosadašnji rezultati uspješne saradnje, posebno u vezi sa projektom Vjetroelektrane Gvozd, kao i mogućnosti za dalje unapređenje partnerstva u kontekstu energetske tranzicije Crne Gore.

Sastanku su prisustvovali g. Matteo Patrone, potpredsjednik EBRD-a zadužen za bankarstvo, g. Matteo Colangeli, regionalni direktor za Zapadni Balkan, g. Remon Zakaria, šef EBRD-a u Crnoj Gori, i g. Danilo Raičević, bankar za energetiku, nekretnine i infrastrukturu. U ime EPCG, sastanku su prisustvovali izvršni direktor g. Ivan Bulatović i izvršni rukovodilac Direkcije za razvoj i investicije g. Ivan Mrvaljević.

EPCG i EBRD

Na sastanku je potvrđena spremnost EBRD-a da podrži dalji razvoj vjetroelektrane Gvozd kroz nastavak projekta Gvozd 2, čime bi se značajno povećali kapaciteti obnovljive energije u Crnoj Gori. Takođe, razgovaralo se o produženju kreditnog aranžmana za dodatnih 21 MW instalirane snage, čime bi se dodatno osnažila energetska sigurnost zemlje i ubrzao proces dekarbonizacije. Podsjećamo, već je potpisan kreditni aranžman od 82 miliona eura za VE Gvozd, čija je instalisana snaga 54.6 MW.

Pored toga, EPCG je predstavila i druge ključne projekte u oblasti obnovljivih izvora energije, uključujući program Solari 5000+, SE Krupac, SE Slano, kao i baterijske sisteme skladištenja energije (BESS), koji su od strateškog značaja za budućnost crnogorskog energetskog sektora.

“Izuzetno cijenimo dosadašnju saradnju sa EBRD-om, koja je bila ključna za realizaciju velikih energetskih projekata u Crnoj Gori. Nastavljamo da gradimo snažno partnerstvo kako bismo omogućili dalji razvoj obnovljivih izvora energije i ubrzali proces zelene tranzicije,” izjavio je izvršni direktor EPCG, Ivan Bulatović.

EPCG i EBRD ostaju posvećeni unapređenju energetske efikasnosti i održivosti, kroz zajedničke projekte koji doprinose ekološki odgovornoj i ekonomski održivoj budućnosti Crne Gore.

Zapažanje Bihorca iz dijaspore sa odmora u zavičaju – PROPAST (3)

Radio Petnjica
-
0
Zapažanje Bihorca iz dijaspore sa odmora u zavičaju – PROPAST (3)

Vratih se na onu malopređašnju rečenicu ljubazne prodavačice, da struja dolazi u prekidima, pa sam odlučio da upalim jednu sijalicu ispred garaže i sačekam da mi ona da signal, da bih parkirao auto u garažu i sve to odradio bez velikih problema.

Naoružan strpljenjem, nijesam morao čekati duže od petnaestak, minuta i sređen posao. Iskoristim to i “prikačim” ručnu baterijsku lampu i mobilni da se “natankaju”, jer ko zna kad će i koliko opet nestati struja.

Rasporedio sam kupljene stvari na svoje i odložio na dohvat ruke i vidljivo mjesto, jer sam slutio da se opet može ponoviti jutarnja rapsodija, koju sam sljedeći put želio u startu savladati.

Već sam neosjetno ušao u drugu trećinu ovog dana, koji sa sobom nosi jedan neizbrisiv pečat, koji mi je, nadam se zauvijek, porušio one ograničene vidike, koje sam, koliko do danas sortirao u tefter elementarno podnošljivog u dijelu zdravog razuma ali iz nužde.

Sada su neke moždane vijuge, koje nijesu preterano mnogo dobijale šansu, i koje su bile jedan prilično dug vremenski period zapostavljene, a približno stare taman koliko i moj rodni list, dobijaju neki unutrašnji nagon i tjeraju me da im dam odgovor na neka pitanja.

Insistiraju da znaju.

Ovaj put su, puštene sa lanca, ne odustaju.

Nema mi medeta, moram ih zadovoljiti i dati im tražene odgovore. Sve redom.

Da bih lakše našao odgovore, a i sebe malo abolirao, moram preći sa lične dimenzije na kolektivnu, jer nije moja malenkost sama u ovom dijelu zemljine hemisfere, već je mali sićušni pasivni činilac u mnoštvu takvih i sličnih, koji imaju prilično zanemarljivu ulogu u svemu ovome što nas je zadesilo u Bihoru. Do aktivnih uloga, i ozbiljnijih igrača se uvijek dolazilo sporednim putem.

Pristavim sebi jedan domaći čaj od lipe, koji na zapadu tretiraju ka čaj za smirenje, jer valja sve to posložiti, i uredno sortirati ako želim zadovoljiti ovo što sam probudio i što nemilosrdno tutnja i pulsira u glavi. Odjednom čujem neki žagor u oboru ispred kuće, nedugo zatim i zvono kod ulaznih vrata, načas me začudi i istinski obradova.

Tregnem se od misli, koje su me, kao kljusa čvrsto držale i sa olakšanjem i ustajem da otvorim vrata.

“O hajde bujrum, hajde uđite” – obradovaše me dobro poznata lica na platou ispred vrata.

“Kad ti nećeš kod nas, mi hoćemo kod tebe”. – brza bi strina od amidže.

“Vidosmo ti kola pred kuću, pa pomislismo da si tu”. – dodade i amidža.

“Sinoj smo šćeli da navrnemo, no vidosmo neka kola pred garažu, pa rekosmo da ne smetamo, možda imaš naka posla, mi stari možemo samo da smetamo”.

“Daleko bilo, vi ne možete nikako da meni smetate, vi ste mi najpreči, i da ste mi na glavu, ne biste mi zasmetali” – odgovorih amidži.

“Pusti to, zafrkavam se Boga ti, znam ja to, no reci mi, kako si mi ti sa zdravljem, kako ti osta to roblje”? – upita amidža.

“Dobro sam Allahu hvala, i familija je dobro. Elhamdulillah ne haju”. – zadovoljno odgovorih.

Početni razgovor je protekao uobičajeno, tipično naški, uz naša pitanja i naše odgovore. Po mimici mogao sam vidjeti reakcije amidže i strine, na moje odgovore, svaki pozitivan odgovor im je izazivao blažesne pokrete na licima, sa kojih si glatko mogao da pročitas da se mnogobrojne nagomilane bore na licu zadovoljno smiju.

Nakon smrti mojih roditelja, oni su mi ovdje i najpreči, i pokušavam nadomjestiti tu prazninu mojim čestim dolascima i druženjem sa njima. Ali pošto su bili odsutni nekoliko dana u posjeti kod sestre, njihove kćerke u Rožajama, nijesam ih vidio od kada sam ovdje stigao iz inostranstva.

“Kako je Sena”? –  kako su joj od milošte tepali.

“Kako joj je porodica sa zdravljem”?

“Dobro su hvala Allahu, i ona i familija joj”– odgovori amidža.

“Od kako je one vene operisala, sad je mlogo bolje, operacija je dobro uspjela, za sad se trenutno ljepota oporavlja”. – dodade strina. “Deca ko deca rastu, stašavaju. Onaj najstariji sin otišo kod amidže u Luksemburg da radi, gleda nekako da sredi papire. Drugi upis`o medresu u Pazar. Čora ona druga po redu him se isprosila, krajem jula zakazali svadbu, poranila je nije šćela dalje da uči, ona starija na fakultet u Podgoricu, studira, a ono malo još u osnovnu. Zet i on dobro, pomalo privatno radi, evo sedam – osam godina od kako je prest`o da pije, smirio se, hvala Allahu”.

“Sve uredno i sve kako treba, za mašala”. – kompletira strina cijeli odgovor.

Ne preostaje mi ništa drugo sem da zahvalim Allahu dragom na te blagodati kojim je počastio sestru od amidže Senu, sa kojom sam jako bio blizak, i kao dijete opanke dijelio, kad bih moje pocijepao sutirajući kamenčiće po sokaku i trčeći za loptom. “Allahu hvala”

“Izmigolji nam ova omladina iz ruku, šta je ovo moj brate” – tužnijim glasom će amidža.

“Znaš i sam kako je isprije bilo. Zakačio si i ti malo. Teška vremena, radilo se podosta, a narod bio zadovoljan s`malo. Šta proizvedeš, mog`o si od toga da lijepo živiš, ništa ni falilo nije”.  

Bihorci na putu

 

 “Bila zadruga jaka, važila za jednu od boljih u onu veliku Jugoslaviju – sila”.

“Otkupljivali nam žito, stoku, kompire, voće, ada sve što ti kod kuće pretekne, mog`o si u zadrugu da prodaš. Zemlju smo od toga kupovali, kuće gradili, pokućanstvo i namještaj trgovali, traktore i ostalu mehanizaciju, para bilo đuture. I za domaćinstvo i da školuješ decu, u vojsku ispraćaje da im praviš i svadbe i spremu da finansiraš”.

“Ada samo na mrazavac, pečurku, čajeve i kleku, deca bi se sama i obukla i obula i knjige za školu kupila, i da im pretekne”.

“Hej šta je samo vune preko mojih ruku prošlo i u zadrugu završilo”. – sjetno dodade strina.

Ovce na pašnjaku

“Sad u cijelo selo nema dva`es ovaca”.

“Sad kad Kurban zakolješ, nemaš đe sa onom kožom, no je pojedini ljudi bacaju pored puta, po potocima i u rijeku, a nekad je Boga mi, zadruga kožu otkupljevala, a mi bi, znaš kakve pušćetije od nje pravili”.

“Šta se učine sa tom zadrugom, niko ne zna, rasturi se da joj se trag ne poznaje, poniješe ljudi sve iz nje. Čuo sam da ništa nije ostalo, perišan je učineše”.

“Haj sve no od tolike zadružne zemlje izgleda nije ostalo “ni pod opanak”, što bi rekli. Bilo je i objekata, ko da ih je sipac izijo”. – žali amidža.

“Raščupaše ja vala ko hijene”. – dodade strina.

“Sad se narodu i ne mili da radi, i onaj koi bi šćio, nemaju đe da iznese da proda, ona stočna pijaca na Plandište se zatvori, da ćeraju za Berane, to je angarija velika, pazarni dan petkom u Petnjicu ukinuše, nemaju đe”.

“Čim nema čobana, nema ni stoke, mi stari više ne moremo ništa da privrijedimo, a dosta smo beli i trajali”.

“Zamisli kupuju vareniku za malu decu u prodavnicu, potrovaše hi duše mi, ja je jednom probala, kiselina me od nje ufatila, heftu dana me pušćala nije. U selo nema dvije – tri krave”. – isčuđava se strina.

“Odem tu ponekad kod jednog komšije oni imaju dvije buše, pa se napijem prave varenike i razželim se, ovo kupovno ništa nevelja, em rijetko em bljutavo, skoro ko voda. Ali za one koji za bolje ne znadu, zlatna him je”. – reče amidža.

“Neće ti ni ove mlade u planinke, smrdi him štala, nije him u modu, haj to no muka him i hleb da umijesu, no im ga iz pekare pred vrata donosu”. – zapečati strina tu temu.

“Kad pomenuh vodu, i tu ti imamo žestokih problema, znaš za onaj Studenac bunar, što je bio gore u bašču – presušio kret evo nekoliko godina, dosta je i bilo vode iz njega. Izgleda su mu ovi iz gornjeg sela, kad su trazili vodu i bušili nakim mašinama i presekli mu valjda žilu ili mu pomerili tok, pa ti sad kaplje u njega više nema”. – nadoveza se amidža.

“Obećavali iz Opštine svake godine, uradili su neki dovod, rekoše da će i do nas doći, ada, ka da smo na kraj svijeta. I predsjednik je ode dolazio, pa ništa od toga. Ni kap nam još kroz te cijevi dosle došla nije. Nije im za verovat. Narod priča da su nekoliko puta odvajali pare to da načinu, ali ništa. Pojeo vuk magarca, ka i za ostalo”.

Vodovod na Savin Boru

“No se mi lijepo snalazimo, nama ne treba mlogo, za nas dvoje uzmemo u prodavnicu onija bidona, il ni komšija donese kad ode njemu da napuni, ni mi ne ostanemo dužni, koristi one dvije livade i dali smo mu voće pod napole iz bašče, da ne propada”.

“Bunu se sva sela, jalim ne mogu ništa da učinu”.

“A koliko se ovi bunu, ovi im još glasnije obećavaju, pa da vidiš komendije. Nije mi za nas stare, nas je dvoje, no đe ima više roba u familiju, napatiše se nosući vodu sa izvora”.

 

“Kažu i tu se politika naka uvukla, vuci je izeli, pa i tu teraju nake partijske interese, a narod kad ožedni, hoće da pije vode, drago mu iz koje je partije”. – odmjereno ce strina.

“Jeste strina, no sad to ne izgleda baš tako. Uvukla se politika u svaku poru života, u svaki damar. Ne možeš ni zamisliti. Mi kad smo pomoć iz inostranstva slali, kažu nijesu je dobijali oni kojima je najpotrebnija, no oni špijuni i koji su podobni i oni koji glasaju. Ima tu porodica koje podobro žive, a dobili su mnogo više od onoga koji jedva sastavlja kraj sa krajem”.

“Da ti ne pričam za ostale stvari, da ti se koža naježi, kako su nameštali i izmišljali neka radna mjesta, pa neke tendere, pa neke razne poslove. Svega je tu bilo, mutna su tu posla”.

“Neznam ti ja šta ti je to, znam da nije dobro, al` znam da je puste sreće ovoliko ljudi bi jedan dobar domaćin vodio. Jedan koji bi se domaćinski ponaš`o i sve lijepo opošljav`o, al` da vodi računa i da se ne griješi”. – pridodade strina.

“Podijelio se narod u te krmske stranke, te neće ti ova sa ovijem, te ova sa onijem, jad ih zadesio, mene se čini sve oko plijena. Volio bih da griješim”. – ljutito će amidža.

Opština Petnjica

“Bojim se i neki drugi da dođu i oni ništa bolji bili nebi, naučili bi brzo od ovija da kradu. Tu ti treba neko ko zna sa ljudima i ko je vrijedan i pošten, i ko hoće da radi i da mijenja situaciju na bolje. Mi trenutno takoga nemamo, ja ga ne vidim”.

“Ove su ti sve lokalne ućutkali, i ucijenili, davali im brašno i zejtin, o tome se u narod naveliko priča. Za sitno su se ljudi ofirali. Nijesam mogao ni da zamislim da će toliko Bihor da otanji sa ljuckotinom, da se ljudi tako ponize da svoje glasove prodaju. Prodaš glas nekome za tri`es – četr`es eura, on te uništava četiri – pet godina, đe mu je tu ćar, nikako mi nije jasno”.

“Sad ih sve imaju u šaku, pa zato im niko ništa ne može”.

“Radi nas ne moraju, nefala im ga, no mi je za ovu omladinu, poslove da him daju, pa da imaju od čega da žive, ne da bežu van granica, rasprskali se po bijelom svijetu”.

“Diži se, da idemo ka kući” – reče amidža.

“Sad smo tu pa navrni ujutro na kahvu”. – zavika strina.

“Još uvijek kuham onu dobru kahvu, iako su mi se “otele” ruke i drhtu, pa i da doručkujemo zajedno, popržićemo koje jaje, malo sira, ko nekad”.

“Doći ću sigurno” – potvrdno sam im odgovorio.

“I cigaru duhana da zapalimo, nabavio sam dobar duhan, za merak, žut k`o vosak, taman da ga probaš, doktor mi ga je strogo zabranio, ali ja krujući sagorim po dvije – tri dnevno”. – smijući se naglasi amidža.

“Hajdemo”.

 I odoše kući moj amidža i moja strina. Veliki ljudi. Dva insana čija su čeljad isto rasuta po svijetu.

Moje malopređašnje misli, kao da su uzele neki “time – out”. Primirile se. U ovom kratkom razgovoru sa “starima”, kao da su dobile odgovore na mnoga pitanja.

Dako me sada malo ostave na miru, da ovaj dan lagano privodim kraju i pripremim se za počinak i za sjutrašnja eventualna iznenađenja i iskušenja.

Jedino bi dolazak mog ahbaba prolongirao počinak, sa uvijek interesantnim temama za razgovor.

Ime autora poznato redakciji

 

SREDNJOŠKOLCI IZ PETNJICE POSJETILI SAJAM SEZONSKOG ZAPOŠLJAVANJA

Radio Petnjica
-
0
SREDNJOŠKOLCI IZ PETNJICE POSJETILI SAJAM SEZONSKOG ZAPOŠLJAVANJA
Učenici završnog razreda SMŠ posjetili su sedamnaesti Sajam sezonskog zapošljavanja koji se održava danas, 12. marta, u Univerzitetskom sportsko-kulturnom centru u Podgorici. Tako im je pružena prilika da kroz direktne razgovore istraže specifične uslove rada i prilike za zapošljavanje tokom turističke sezone.

Osim prilike za sezonsko zapošljavanje, imali su i mogućnost da se upoznaju sa ponudama za nastavak obrazovanja na državnom univerzitetu, kroz projekat Dan otvorenih vrata UCG, koji se održava na istom mjestu kao i Sajam. Predstavljeni su svi studijski programi, mogućnosti razmjene, studentske organizacije, kancelarije, centri i instituti.

NEVLADINE ORGANIZACIJE NA SASTANKU SA AGOVIĆEM: NASTAVAK SARADNJE ZA OPŠTE DOBRO

Radio Petnjica
-
0
NEVLADINE ORGANIZACIJE NA SASTANKU SA AGOVIĆEM: NASTAVAK SARADNJE ZA OPŠTE DOBRO

Juče je u Petnjici, u zgradi Opštine održan sastanak predstavnika NVO i predsjednika Opštine Samira Agovića.

Sastanku su prisustvovali predstavnici nevladinih organizacija sa teritorije opštine Petnjica i to: Denis Ramdedović, Reho Ramčilović, Enver Rastoder, Sinan Tiganj, Sabaheta Novalić, Sabahudin Novalić, Amar Muratović, Safet Pljakić i predstavnici opštine: Ziko Alilović – sekretar Sekretarijata za lokalnu upravu, Demir Agović – rukovodilac odjeljenja za društvene djelatnosti, na čelu sa predsjednikom Opštine Samirom Agovićem.

Na samom početku predsjednik je istakao začajnu ulogu NVO sektora i posebno aposrtrofirao njihov doprinos u sveukupnom razvoju opštine na polju kulture, afirmacije, poljoprivrednih i turističkih potencijala i zahvalio se na snaženju imidža opštine kao otvorenog društva i zajednice. Opština je uvijek u skladu sa svojim mogućnostima bila spremna da pomogne projektima i aktivnostima koje je NVO sektor  inicirao i sprovodio, pa će takav odnos gajiti i u narednom periodu.

Takođe se zahvalio i na prepoznavanju podrške koju im opština pruža. Kazao je da u narednom periodu očekujemo još intezivniju saradnju u smislu opšteg dobra i afirmacije pravih vrijednosti i potencijala koje imamo.

Nakon toga je predsjednik dao riječ predstavnicima NVO sektroa, gdje su oni iznijeli svoje ideje za tekuću godinu. Poslije saslušanja njihovih izlaganja, predložio je da se u narednom periodu održi još jedan sastanak ovog tipa na kojem bi se detaljnije razgovaralo o svim idejama pojedinačno.

 

1...789...928Stranica 8 of 928