PJESMA: ISMET PRINC

0

ISMET PRINC
Ovo nije šala, ovo nije vic
Ismet Muhović postaje naš PRINC

Prinčevu titulu zaslužio časno
Dajemo mu titulu, ako nije kasno.

Svakome ovdje iz Bihorskog kraja
Pošo si u susret – spasio belaja.

Žalio nisi vremena ni para
A počesto od tebe bilo je i dara.

Ostao si čovjek velikoga srca
Ko hoće nek prizna, ko neće nek puca.

Ovdje ti je mjesto gdje te ljudi vole
I najteže rane – ovdje manje bole.

Tvoji Muhovići i Ttrpezi tvoje
Uz tebe će bratski do kraja da stoje .

Primi našu titula da postaneš PRINC
Ovo nije šala, ovo nije vic.

          Zk „Bihor” Luksemburg    

U GUSARAMA VIŠE GLEDALACA NEGO NA NEKIM PRVOLIGAŠKIM UTAKMICAMA

0

Danas je na stadionu u Gusarama domaća ekipa FK Petnjica remizirala sa ekipom FK Pljevlja. Rezultat je bio 0:0. Iako je domaćin bio mnogo bolji tokom cijelog meča, ipak se mora reći da je na neki način, rezultat pravedan, ako uzmemo u obzir činjenicu da su se šanse ređale i na jednoj i na drugoj strani. Lopta je bila više u posjedu ekipe iz Petnjice ali su gosti iz Pljevalja ugrožavali gol domaćih ubitačnim kontrama.

Ono što je posebno interesantno sa ovog meča je činjenica da se na stadionu u Gusarama okupilo više gledalaca nego na nekim stadionima Prve lige. Po nekim procjenama derbi je pratilo između 250 i 300 ljudi što je rekord ovog stadiona. Ako svemu ovom dodamo i podatak da je veliki broj ljubitelja fudbala iz Bihora slušalo prenos utakmice na talasima Radija Petnjica, onda možemo slobodno zaključiti da je ovo jedan od najpraćenijih fudbalskih događaja u Crnoj Gori u posljednje vrijeme.

Nove tribine, kojima nedostaju sjedišta a koja će biti uskoro postavljena, te novi semafor na stadionu upotpunio je sportski ugođaj u Petnjici. U nastavku prvenstva Sjeverne regije očekuje se velika borba za baraž za popunu Druge lige. Petnjičani imaju veliku šansu pa se očekuje i značajna pomoć od publike jer je svaki naredni meč zapravo derbi.

U galeriji pogledajte atmosferu sa stadiona u Gusarama.

Foto: Denis Ramdedović

FK PETNICA : FK PLJEVLJA 0:0

0

FORUM O UNAPREĐENJU SARADNJE CRNOGORSKE DIJASPORE

0

Na inicijativu Saveza crnogorskih asocijacija Njemačke (SCANj) 12.03.2016.godine u Luksemburškom gradu Dudelange-u održan je Forum o unaprijeđenju saradnje crnogorske dijaspore na kojem su osim incijatora sudjelovali i predstavnici udruženja Luksemburg – Crna Gora iz Luksemburga i udruženje crnogorsko-belgijskog prijateljstva Montenegro iz Belgije.

Predsjednik SCANJ, Milos Bukilić otvorio je skup i upoznao prisutne kako je došlo do inicijative o “prekograničnoj” saradnji ove tri organizacije i koje su ambicije potpisnika. Prijedlog sporazuma predstavila je Emira M. Ličina, koji je od svih potpisnika prihvaćen, nakon čega se pristupilo potpisivanju Sporazuma o saradnji između SCANJ-a i ova dva udruženja. Potpisnici Sporazuma ocijenili su da, prostora za saradnju ima u mnogim oblastima, kao i za zajedničku saradnju kroz razne projekte sa domovinom Crnom Gorom.

Sporazumom su definisane oblasti saradnje, način koordinacije, obaveze potpisnika i načini realizovanja konkretnih aktivnosti:

Ove organizacije će sarađivati u aktivnostima koje imaju za cilj:

a) Organizovanje zajedničkih događaja
b) Unapređenje svijesti pojedinaca i kolektiva o posledicama prouzrokovanim asimilacijom

c) Unapređenje saradnje između crnogorskih iseljenika i nadležnih institucija za saradnju sa iseljenicima u Crnoj Gori

d) Edukacija djece iseljenika, u smislu organizovanja predavanja na maternjem jeziku
e) Ukazivanje na očuvanje jedinastva crnogorske dijaspore, te pozivanje na pristupanje nekom od crnogorskih udruženja kroz javne nastupe, konferencije, izjave za javnost..

f) Organizacija okruglih stolova, seminara, kongresa, izrada multimedijalnih sadržaja kojima je svrha promocija i reagovanja na gore nabrojane aktivnosti

g) ostalim oblicima saradnje od zajedničkog interesa

Potpisivanju Sporazuma, između ostalih, prisustvovali su Ambasador Crne Gore u Belgiji Vladimir Radulović, Generalni konzul Crne Gore u Njemačkoj Branislav Karadžić, Počasni konzul Crne Gore u Luksemburgu Remzija Camić, direktor Uprave za dijasporu mr Predrag Mitrović ,direktor Fonda PIO Dušan Perović, Podpresjednica Socijalisticke narodne partije Danijela Pavicević i Drugi srekretar Crne Gore u Belgiji Milena Šofranac.

Sporazum su ispred SCANJ-a potpisali predsjednik, Miloš Bukilić i generalni sekretar, Emira M. Ličina kao koordinator, ispred udruženja Luxembourg – Crna Gora predsjednik Ismet Muhović i generalni sekretar Fetija Kalač kao koordinator i ispred crnogorsko-belgijskog prijateljstva Montenegro Belgija predsjednik Goran Vratnica.

RADIO UZ VESELO DRUŠTVO IZ PRISOJA

0

Koliko je Radio Petnjica popularan u Bihoru i kako je za kratko vrijeme postao nezaobilazna stvar u svakodnevnom životu Bihoraca pokazuje foto priča meraklija okupljenih oko rakijskog kazana u vrbičkom zaseoku Prisoje u avliji domaćina Avdula Adrovića. Fotografijama koje su nam poslali nam se zahvaljuju na notama koje im popravljaju raspoloženje i šalju poruku da se veselo društvo uz veselu mašinu najbolje veseli uz Radio Petnjica.

D. RAČIĆ

NASTAVAK SJEDNICE LOKALNOG PARLAMENTA U SRIJEDU 30. MARTA

0

Predsjednik Skupštine Petnjica Adnan Muhović, zakazao je nastavak 15-te redovne sjednice lokalnog parlamenta za srijedu 30 marta sa početkom u 11 časova. Na dnevnom redu su dvije tačke, i to:
– Prijedlog odluke o Budžetu opštine Petnjica za 2016 godinu,
– Prijedlog odluke o preuzimanju zaposlenih iz opštine Berane sa prebivalištem na teritoriji opštine Petnjica.
Podsjećanja radi, 10-tog marta je sjednica lokalnog parlamenta prekinuta kod tačke dnevnog reda Prijedlog odluke o Budžetu opštine za 2016 godinu. Traženo je dodatno pojašnjenje u vezi sa budžetom jer opština Petnjica mora da preuzme 19 radnika iz Berana. Na toj sjednici, usvojene su tačke dnevnog reda koje su se odnosile na Informacije o radu osnovnih i srednje škole u opštini Petnjica, usvojen je Prijedlog programa Skupštine Opštine Petnjica za 2016. godinu, usvojen je Prijedlog odluke o porezu na nepokretnost, kao i Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama odluke o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta.
Krajnji rok za usvajanje Budžeta za 2016 godinu je 31 mart.

Nastavak i rad 15-tog zasijedanja lokalnog parlamenta slušaoci Radija Petnjica mogu pratiti na našem talasu.

DENIS BOŽOVIĆ

RIFAT RASTODER: VLADA POKUŠALA DA ZATAŠKA A NE DA RIJEŠI ISELJAVANJE IZ BIHORA

2

U emisiji “Putevi i raskršća” gost je bio predsjednik Savjeta SDP Rifat Rastoder. Evo dijela razgovora.

Da li je povratak državnosti donio nešto Bihoru?

Može se reći da jeste. Ako ništa drugo stvorila se parlamentarna većina za povratak statusa opštini, kao i neke organizacione pretpostavke za razvoj. To tek treba iskoristiti i treba znati iskoristiti. Kada pogledamo po regionima Crnu Goru, nema značajnijih promjena, a još ako odemo korak dalje pa pogledamo na mikroregije, kao recimo područje Bihora, onda vidimo da nema smanjenja razvojnih razlika. Naprotiv, one se povećavaju i to je nešto što nas poražava. Moramo učiniti sve da se zadrži život u tom kraju, da se razvije privreda, da se stvore uslovi ne za življenje po moranju, već za življenje iz potrebe i želje. To može ako se posveti pažnja definisanju strategije razvoja. Mora se logistički pomoć ljudima u lokalnoj samoupravi kao i ljudima koji žele da ulažu i investiraju. Moram istaći da je veliki problem to što se u državi previše lutalo. Prvo sa konceptom ekonomije. U jednom periodu je bio čvrsto zagrižen koncept neoliberalne ekonomije gdje tržište rješava sve samo po sebi, a tržište i interesi idu tamo gdje im je lakše. Onaj ko ima novac ide na primorje. Na ovako malom prostoru imamo ogromne razvojne razlike i to govori da je trebalo imati u vidu da se palnira i postiče razvoj više na jednom području. Na ovom prostoru se se morali stvoriti uslovi, ako ništa drugo,  barem da investitori lakše dođu. Krenulo se sa auto-putem do Mateševa, ali ako se ne krene dalje sa tunelom Trešnjevik, auto-put ne znači ništa. Jeste država griješila i mislim da još uvijek ima lutanja u tome i trebalo bi da se neko nađe ko će tome stati na kraj. Evo recimo, najnoviji talas iseljavanja u potpuno mirnodobskim uslovima, jeste ekonomski talas iseljavanja. Umjesto da Vlada hitno zasijeda i raspravi o čemu se radi i da pokuša da vrati optimizam tim ljudima ili nađe neke metode sanacija oni pokušavaju sve to da zataškaju. To je tragedija da vam ljudi bježe glavom bez obzira kao sa ratišta. Mora se doći do razloga zbog čega se to dešava.

Koje su to perspektive Petnjice i Bihora u budućnosti?  

Ima dosta toga. Stvorene su solidne pretpostavke da može biti bolje. Kada pogledamo, svaki djelić one prirode je dragocjen. Na tom području imamo rijeka koje mogu biti potencijalni izvor energije ili pitke vode i sve to može da se valorizuje. Poljoprivreda se mora unaprijedit. Osposobljavanje poljoprivrednih proizvođača da mogu biti konkuretni na tržištu. Prvo ljudi sa tog područja moraju da pomažu jedni drugima, a ne da odmažu, kao i lokalna samouprava i Država mora naći načina kako sve to da postiče, prati i pomaže. Sada je sve to na prilično skromnom nivou. Ima pojedinačnih pokušaja, kao što je prerada mlijeka, a recimo prerade vode još nema iako ima izvora pitke vode. Uvijek sam govorio da naše granice ne budu za razdvajanje, već da budu granice za spajanje. Na Pešterskoj visoravni, koja je idealna za stočarstvo, mi nemamo graničnog prelaza, a kamo li da imamo neke zajedničke bescarinske zone, prekogranične zajedničke projekte koji bi nas spajali, đe bi mi razmjenjivali ideje, dobra itd. Bilo je nekih ideja, one krenu i stanu, uglavnom to bude od mandata do mandata.

AVDULAH RAMČILOVIĆ: ČOVJEK

0

ČOVJEK
Avdulah Ramčilović

Čovjek je stvoren da radi,
da sebi i drugima gradi
pred ljudima i Bogom mjesto
iskreno, dobronamjerno, često.

Čovjek dođe, radi, živi i prolazi,
poslije njega život opet dolazi,
ostaju sjećanja, pažnja i djelo,
sve to poslije ostane na vidjelo.

Zašto svađe, zavist i podvale,
kad od toga nema fajde,
plemenit biti i ljude voljeti,
za druge živjeti, njima se radovati.

Mržnja nagriza dušu i srce
i razgoni radost i sunce,
a pažnja, ljubav, harmonija
svakoj duši mnogo prija.

Pa ako želiš raj, dženet,
učini nešto za ovaj svijet,
šta će biti kada mi odemo
zavisi od nas šta zaslužimo.

Ako smo mogli živjet’ bez grijeha,
to će nam biiti velika utjeha,
ali ako nije bilo tako,
bojim se da nas čeka pakao.

Potražit oproštaj od drugog
jer za sve zna jedini Bog,
on nas daje, voli, čuva i uzima,
Sudnji dan dolazi nam svima.

Iz knjige PUTEVI ŽIVOTA

FERID MURATOVIĆ: KADRIJINA BIBLIOTEKA

0

KADRIJINA BIBLIOTEKA

Eto i sutra bolji dan nas čeka
U Petnjici bit će Kadrijina biblioteka.

Dobro sam ga znao – ljudina je bio
Ustanovu svoju on je zaslužio.

Razumijevao me u svakoj prilici
Bila mi je radost srest ga na ulici.

Kad nam je otišo bolno sam zaplako
Jer sam malo koga ja volio tako.

Hvala što ga niste zaboravu dali
Jer bio je najbolji kojeg smo imali.

Ferid Muratović

REHO RAMČILOVIĆ: U BIHORU

0

U Bihoru

U Bihoru,
mome rodnom kraju
Ljudi se poštuju
i srdačno pozdravljaju.
Iskreno se pomažu
i dobro se znaju
U dobru,kao I nevolji,
jedan na drugog naslanjaju.

Život vrijednih Bihoraca
Dosta je okrutan,
Bez fabrika
i drugih zaposlenja.
Al’ se oni ne predaju
tek tako lako,
Uče visoke škole i
postaju kovači
svoje sreće polako.

Sada u Bihoru,
u svakoj kući,gori luča
Obasjava tople domove
U kojima znanje ključa.
Nema više mjesta
neznanju i mraku,
Jer se knjiga čita
I Kur'an uči
Te se iz njih spoznaja
boljeg života nauči.

Zato,volite se I poštujte,
Bihorci dragi,
Jer će vas svako cijeniti više,
A posebno Bog dragi.

Autor: Reho Ramčilović