Fudbalski klub „Petnjica“ je danas počeo sa pripremama za nastavak šampionata Sjeverne fudbalske Regije. Na prozivci se pojavilo šesnaest fudbalera, a od sjutra će na raspolaganju treneru Novu Cimbaljeviću biti i ostatak ekipe.
S HARMONIKOM U PARTIZANE
Prvi Bihorac koji je davne 1932. godine prvi put vidio harmoniku, tu čarobu kutiju koja proizvodi zvuk, bio je rahmetli Šemso Skenderović. Kako mu magija ovog instrumenta nije izlazila iz ušiju ubijedio je oca da prodaju nešto stoke i kupe ovo čarobno sanduče i uspio da ostvari svoj san.
U početku ,,više za sebe” svirao je po obroncima trpeškog brda Goleš. Zalazio bi Šemso, po svom ćeifu, u obližnje šumarke, u hrašće i ničim ometan ,,svirao” svoju muziku onako kako je osjećao i umio. U početku je to bilo neobično. Seljani su se seirili. Govorkali su ovo ili ono, ali se svima dopadalo to što je proizvodila ta ,,muzikà”, kako je u Bihoru popularno nazvaše, koju je Šemso sve bolje umio da svira. Tonovi su bili umilni, topli, opojni. Nijesu to Bihorci znali najbolje da opišu, ali su sve više voljeli da slušaju kada Šemso po nekom svom osjećaju ,,uzme muzikù” i zasvira. Počeli su ga zvati na posjetke. Molili su ga da zasvira, i Šemso je svirao sve češće i sve vještije. Narod se stopio s muzikom a ubrzo se nije moglo zamisliti neko veselje bez ,,muzikè”. A onda Šemso i njegova ,,muzikà” nesvjesno na mala vrata unose kulturu u Bihor, prvi put se uz njegovo muziciranje čuju tonovi i tekstovi sevdalinki Safeta Isovića, Zaima Imamovića, kola Ismeta Alajbegovića i drugih.
Kako je Šemso bio jedini harmonikaš u čitavom kraju mnoge svadbe su domaćini zakazivali onda kada je Šemso bio slobodan da svira.
U vrijeme Drugog svjetskog rata pridružio se partizanima i u raznim prigodama svirkom podizao revolucionarni elan. Bio je omiljen medju drugovima, a u narodu još popularniji. Svirao je kasnije učesnicima radnih akcija koje su bile veoma značajne za obnovu zemlje, na saborima i drugim veseljima. U tim poslijeratnim godinama pridružio mu se i brat Rušo, ali se u narodu pričalo i pričaće se o harmonikašu Šemsu sa čijih grudi se prvi put prolomio zvuk harmonike s Goleša i kao zaraza ušao u uši Bihoraca. A to se valjda usadilo u genetski kod Bihoraca koji kazu i danas ,,nema veselja bez muzikè”.
Šemsova harmonika je utihnula 2005. godine.
Šemsudin Hadrović – Dino Račić
PRIČAO MI DEDO: ODAKLE POTIČE IME BIHOR ?
ŠERBO RASTODER
Kada govorimo o prošlosti Bihora generalno, treba imati u vidu da ne postoji knjiga, kao naučno i stručno relevatno štivo koje govori i toponimima. Ono za šta sam siguran to je da pojam Bihor u suštini prevoda znači između „dva brda“. U transkripciji sa nekog starog na neki savremeniji jezik to su dva brda. Za samo porijeklo imena Bihor, sam toponim, ne bih se usudio da licitiram, ali mislim da nije slovenski toponim, koji se već u 14 vijeku spominje i zapisima.
REFIK TIGANJ: SREĆAN SAM ŠTO MOJA DJECA RADE NA ĐEDOVINI
Refik Tiganj je sinonim uspješnog domaćina, čovjeka u Bihoru. U okviru emisija “Putevi i raskršća” razgovarali smo sa ovim uspješnim bihorcem i to vam prenosimo.
PJESNIKU BRAHU ADROVIĆU UPUĆEN POZIV ZA UČEŠĆE NA MEĐUNARODNOM FESTIVALU KULTURE U LUKSEMBURGU
Na poziv Međunarodnog komiteta za saradnju i pomoć migraciijama (CLAE) iz Luksemburga, beranski književnik i autor deset knjiga poezije, Braho Adrović učestvovaće na Međunarodnom festivalu migracija. Adrović će na toj prestižnoj manifestaciji učestvovati u periodu 11 – 13 marta ove godine.
FOKUS: SJEĆANJE NA ŠEFTA DURAKOVIĆA – ZVALI SU GA BIHORSKI VEZIR
Još za vrijeme osmanske vladavine u selu je otvorio dućan. Ako bi se desio smrtni slučaj, ne samo u selu Trpezi, već u cijelom Bihoru, moglo se računati da će on toj porodici učiniti i dati ćefine i namirnice iz svoga dućana, da se mejt isprati. Ako ima – plati odmah, ako nema – plati kad ima…
NA KOGRESU SOCIJALDEMOKRATA 25 DELEGATA BILO IZ PETNJICE
Na juče održanom kongresu Socijaldemokrata u Podgorici pod sloganom “STABILNO I DOSLJEDNO”, za predsjednika partije izabran je Ivan Brajović. Za potpredsjednike su izabrani poslanici Socijaldemokrata u Skupštini Crne Gore Damir Šehović i Mićo Orlandić, kao i potpredsjednik Vlade i ministar za informaciono društvo i telekomunikacije Vujica Lazović.
Sa kongresa je data jasna slika široj crnogorskoj javnosti da su Socijaldemokrate veoma ozbiljan politički konkurent na političkoj mapi Crne Gore, sa jasnim ciljem, koji znaju šta hoće i da će služiti samo nezavisnoj, suverenoj, evropskoj, evroatlanskoj i multietničkoj Crnoj Gori. Socijaldemokrate kako na državnom tako i na lokalnom nivou će aktivno raditi na ostvarenju svojih programskih ciljeva, prije svega aktivno će raditi na ostvarenju trećeg velikog cilja Crne Gore koji se odnosi na “agresivni ekonomski razvoj”.
Na kongresu je iz OOSD Petnjica prisustvovalo 25 delegata, koji su birani iz mjesnih odbora i posebnih organizacija-Omladine SD, Foruma žena i penzionera.
Na kongresu je usvojen statut i program partije, izabrani su i članovi glavnog odbora. Za članove glavnog odbora iz OOSD Petnjica izabrani su: Safet Korać, Hajriz Adrović, Sadat Adrović, Zeid Škrijelj, Mersudin Rastoder i Isad Mehović. Osmi član OOSD Petnjica je Isljam Ćeman predsjednik OOSD Petnjica
Kongresu su prisustvovali predstavnici Demokratske partije socijalista, Bošnjačke stranke, Hrvatske građanske inicijative, Liberalne partije, Pozitivne Crne Gore, Socijalističke narodne partije, Force, Crnogorske demokratske unije i Albanske alternative, kao i mnogih ambasada i nevladinih organizacija.
MINISTAR ZDRAVLJA BUDIMIR ŠEGRT POSJETIO PETNJICU
Juče je ministar zdravlja, Budimir Šegrt sa saradnicima posjetio zdrastvenu stanicu u Petnjici. Na sastanku sa predsjednikom Opštine Samirom Agovićem kandidovane su brojne teme a predsjednik Opštine je zvanično predao zahtjev za otvaranje medicinske podstanice hitne pomoći u Petnjici.
Kako da se poboljša, unaprijedi ali i zadrži nivo zdrastvene zaštite u Petnjici su ono oko čega su se svi složili.
Predsjednik Opštine je upoznao ministra sa potrebama koje Petnjica ima na polju unapređenja zdrastvene zaštite i spremnosti lokalne samouprave da ministarstvu zdravlja bude dobar partner.
“Imajući u vidu okolnosti i ekonomsku situaciju u državi, mi smo jako zadovoljni sa dosadašnjim kvalitetom zdrastvene zaštite, koji treba dodatno unapređivati i ta usluga treba da prati potrebe koje Petnjica ima. Za to imamo praksu u drugim CG Opštinama sa sličnim kapacitetima čiji organizacioni nivo zdrastvenih ustanova želimo da uspostavimo u našoj Opštini. Poslije Vaše prve posjete imamo znatno bolju situaciju, jer imamo doktore u dvije smjene i jednog tehničara koji građanima pružaju usluge. Šta nam je sada neophodno, to je rad apoteke u drugoj smjeni”, rekao je Agović.
Istaknuta je dosadašnja pomoć dijaspore. Potrebno je uraditi još na uspostavljanju odgovarajućeg organizacionog modela što je lokalnoj samoupravi cilj, da bi se obezbijedila 24h zdrastvena zaštita i prisustvo ljekara u Petnjici.
Šegrt je nakon sastanka sa čelnicima opštine za portal Radija Petnjica izjavio da je zadovoljan urađenim u periodu između dvije posjete Petnjici.
“Ono što su dalji zahtjevi za poboljšanje kvaliteta jeste objezbjeđivanje permanentno prisustvo ljekara u Petnjici. Mi smo to za sada obezbijedili kroz Dom zdravlja i prisutni kadar pa su oni u dvije smjene od 7 do 21 h uveče prisutni a da pripravnost odrađuje vozač i jedna medicinska sestra. je razgovor ustanovljeno kao neophodno to je obezbjeđivanje još jednog medicinskog tehničara i dogovorili smo brzu realizaciju toga. Ono što je zahtjev presjednika opštine jeste da se kroz instituciju hitne medicinske pomoći obezbijedi prisustvo ljekara medicinske pomoći što Petnjici kao opštini i pripada”, rekao je Šegrt.
Hoće li biti službe hitne medicinske pomoći u Petnjici?
– Lično mislim da se to u Petnjici može obezbijediti, posebno kad se zna da smo zahvaljujući donaciji ministarstva rada i socijalnog staranja dobili na upotrebu stan. Mi želimo da uredimo ukupni zdravstveni sistem – da smanjimo nepotrebne troškove, da ne otvaramo nerentabilne punktove ali da realizujemo sve što je potrebno građanima.
Kako ste zadovoljni situacijom u Zdravstvenoj stanici Petnjica?
– Ovo što sam vidio danas je pristojno. Bolje nego ono što je prije bilo. Ovdje će kroz projekt energetske efikasnosti u ovoj godini biti uloženo 45.000 eura što znači da ćemo značajno poboljšati infrastrukturu, što znači da pacijenti ne moraju ići na drugo mjesto da se liječe
GODIŠNJA SKUPŠTINA ZK „BIHOR“ LUKSEMBURG
U gradu Ešu (Esch-sur-Alzette) 31. januara ove godine održana je redovna Godišnja generalna i izborna skupština ZK „Bihor“ Luksemburg.
Skupštinu na kojoj je prisustvovao veliki broj članova ovog, jednog od najorganizovanijih udruženja u Evropi, čiji članovi dolaze mahom sa sjevera Crne Gore, otvorio je dosadašnji predsjednik Skupštine udruženja Sabit Šabotić, koji je prisutne upoznao sa dnevnim redom i poželio uspješan rad Skupštine.
Dosadašnji predsjednik UO udruženja – Remzija Hajdarpašić govorio je o aktivnostima udruženja u prethodnoj godini kada se on nalazio na čelu, te pročitao dug spisak donacija koje su upućene u pravcu Crne Gore, napominjući da u klubu ne postoje klanovi i da je to još uvijek udruženje koje krasi sloga i razumijevanje.
„Zahvaljujući takvom odnosu članova i dobrim međuljudskim odnosima postignuti su rezultati koji udruženju služe za ponos, a drugima za primjer kako se i na kojim osnovama trebaju graditi dobri temelji za kvalitetan rad udruženja“ – rekao je Remzija Hajdarpašić.
Prisutnima se obratio i blagajnik udruženja Sadat Ramdedović koji je, između osdtalog, rekao:
„Iako smo veliki broj donacija uputili u pravcu naše domovine Crne Gore, finansijska slika udruženja je vrlo ohrabrujuća, jer – ovo više i nije udruženje već ogromna mašina koju valja znati pratiti i skojom valja znati upravljati. Posao blagajnika, u jednom ovakvom udruženju, nije nimalo lak i traži puni angažman. Zato, članovima UO udruženja i svima onima koji se nesebično žrtviju za uspjeh – čestaitam od srca i želim da i dalje nastave sa uspješnim radom“.
Predsjednik finansijske komisije koji će tu dužnost obnašati i u narednoj godini Harun Halilović rekao je kako je finansijsko poslovanje kluba bilo apsolutno transparentno i da u tom smislu nije bilo propusta, te da su se na nedavno održanom sastanku svi rezultati finansijskog poslovanja pokazali apsolutno tačnim.
Naredna tačka dnevnog reda bilo je glasanje za nove članove UO i funkcije koje proizilaze iz statuta udruženja.
Poslije izvršenog glasanja komisija za provodjenje izbornog procesa izvrsila je prebrojavanje i izašla sa rezultatima koji su govorili koji su to novi članov koji su dobili dovoljan broj glasova da bi činili UO ZK „Bihor“ u ovoj godini, a to su:
Esko Halilović, Edin Latić, Sabit Šabotić, Hamdija Rastoder, Suka Kijamet, Alija Skenderović, Tufo Čivović, Elvis Duraković, Ernad Pera Muhović, Vehbo Alilović, Mustafa Muhović, Hamid Rastoder, Sanel Škrijelj , Nuradin Nino Muhović i Remzija Hajdarpašić po funkciji.
Za predsjednika UO izabran je dipl. inžinjer agronomije Esko Halilović, za blagajnika Sabit Šabotić, za predsjednika Skupštine dipl. mašinski inžinjer Remzija Hajdarpašić, za predsjednika Savjeta Suka Kijamet, sekretar će i u ovoj godini ostati Hamdija Rastoder, a finansijsku komisiju činiće:
Predsjednik – Harun Halilović i članovi Sadat Ramdedović i Ernad Šabotić.
Na samom kraju rada Skupštine prisutnima se obratio i novoizabrani predsjednik UO Esko Halilović, koji se srdačno zahvalio biračima na povjerenju i naglasio:
– Ono što je temelj udruženja ZK „Bihor“ to je sloga članstva, požrtvovan rad i povjerenje jednih u druge. Trudit ću se da tako i ostane i boriti, koliko bude u mojoj moći, da rezultati aktivnosti kluba budu još bolji. Mi to možemo! – rekao je na kraju Halilović.
ZK „BIHOR“ sa novim Upravnim odborom ulazi u sedmu godinu svoga rada, a članovi UO, kao i nosioci drugih funkciju svjesni su kakva ih odgovornost očekuje.
RASPJEVANA DIJASPORA: NOĆ KOJA SE NE ZABORAVLJA
Kada se dvije hiljade kilometara daleko od svoga kraja nađu zavičajci i njihovi prijatelji, i kada je veličanstven povod kao što je to bilo sinoć, onda se veselje protegne do duboko u noć. Tako je to bilo sinoć u prostorijama ZK „Bihor“ u gradu Rumelanžu u Luksemburgu, gdje je priređeno veče koje će se teško potisnuti iz sjećanja.
