Iskaz koji je osporio optužbe SDT protiv Zorana Lazovića

0

,,Kada mi je Lazović rekao da su u toku ove aktivnosti na onemogućavanju likvidacija, bilo mi je potpuno opravdano da se Belivuku i Miljkoviću skine zabrana ulaska i da se puste u Crnu Goru“, naglasio je Damjanović, uz napomenu da bi tako i on postupio – skinuo bi zabranu ulaska, ističući da su spriječena tri teška krivična djela. Bio je kategoričan da su svi pomoćnici direktora Uprave policije u „istoj ravni“ i jedan drugom ne mogu da izdaju naređenja. ,,To znači da Zoran Lazović nije mogao da naredi Enisu Bakoviću da Belivuku i Miljkoviću skine zabranu ulaska u Crnu Goru“, kazao je Damjanović u iskazu pred specijalnim državnim tužiocem Milošem Šoškićem

 

Policijski funkcioner Vesko Damjanović, koji je bio v.d. direktora Uprave policije u periodu kada je Veljku Belivuku Marku Miljkoviću skinuta zabrana ulaska u Crnu Goru, u svjedočkom iskazu koji je dao maja mjeseca pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem, ustvrdio je da to bila veoma uspješna operativna akcija u kojoj je crnogorska policija spriječila tri ubistva.  

U opširnom iskazu, u koji je portal ETV imao uvid, Damjanović je objasnio da spisak osoba kojima je bila stavljena mjera zabrane ulaska u Crnu Goru nije  „sveto pismo“ i da je podložan promjenama, zavisno od operativnih akcija policije na suzbijanju kriminala. Naglašava da je bio obaviješten kada su u Crnu Goru, januara 2021. godine, ušli Belivuk i Miljković ali se nije mogao sjetiti da li ga je o tome informisao neko iz granične policije ili načelnik Centra bezbjednosti Herceg Novi.

Povjerljive informacije

,,Nakon što sam obaviješten da su Belivuk i Miljković ušli u Crnu Goru, pozvao sam Enisa Bakovića(pomoćnika direktora za Sektor kriminalističke policije-p.a.) da pitam zbog čega su ušli. Saopštio mi je da Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala (SBPOK) ima aktivnosti prema tim osobama“, rekao je Damjanović.

Poslije toga razgovarao je sa Zoranom Lazovićem, tada pomoćnikom direktora za SBPOK koji mu je saopštio da imaju operativna saznanja da će Belivuka i Miljkovića ubiti upravo na teritoriji Crne Gore.

Shodno tada dobijenim povjerljivim informacijama, druga operativna aktivnost crnogorske policije, objašnjava Damjanović, bila je usmjerena na sprječavanje likvidacije jednog od vođa ozloglašene kavačke kriminalne grupe Slobodana Kašćelana, dok je treća akcija bila je osujećenje planiranog ubistva Ljubiše Kana u Budvi.

Sve aktivnosti, prema riječima Damjanovića, sprovodio je Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala sa nadležnim centrima bezbjednosti.

,,Kada mi je Lazović rekao da su u toku ove aktivnosti na onemogućavanju likvidacija, bilo mi je potpuno opravdano da se Belivuku i Miljkoviću skine zabrana ulaska i da se puste u Crnu Goru“, naglasio je Damjanović, uz napomenu da bi tako i on postupio – skinuo bi zabranu ulaska, ističući da su spriječena tri teška krivična djela.

Prema njegovim riječima, nikada se nije desilo da sazna za neke aktivnosti Sektora kojim je rukovodio Lazović, a da mu ta saznanja saopštava neko drugi. On je bio kategoričan da su svi pomoćnici direktora Uprave policije u „istoj ravni“ i jedan drugom ne mogu da izdaju naređenja.

,,To znači da Zoran Lazović nije mogao da naredi Enisu Bakoviću da Belivuku i Miljkoviću skine zabranu ulaska u Crnu Goru, ali ako je SBPOK sprovodio operativne aktivnosti prema određenim osobama uobičajeno je da se na njihov zahtjev skine mjera zabrane ulaska u zemlju“, rekao je Damjanović u iskazu Specijalnom državnom tužilaštvu.

Uradio bi isto što i Lazović

Naglasio je da je, kao vršilac dužnosti direktora Uprave policije, bio upoznat sa svim aktivnostima koje je SBPOK u saradnji sa nadležnim Centrima bezbjednosti i Sektorom granične policije sprovodio prema Belivuku i Miljkoviću. On je, između ostalog, saopštio da je bio upoznat i kada su srpski državljani saslušani u Odjeljenju bezbjednosti Kotor, da su detaljno pretreseni i da su bili pod stalnim nadzorom dok su boravili u Crnoj Gori, a kada su napustili našu državu o tome su, kako je rekao, upoznali kolege iz Srbije.

Damjanović je naveo i da o ulasku Belivuka i Miljkovića ili bilo koje bezbjednosno interesantne osobe nijesu imali obavezu da obavještavaju

Specijalno državno tužilaštvo.

,,Kada su počeli napadi na Upravu policije i menadžment te institucije, nakon što je javnost saznala o skinutoj zabrani, menadžment UP o tome nije raspravljao jer je to bila uobičajena aktivnost stavljanja i skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru“,  objasnio je Damjanović.

On je zaključio da je na temu skidanja zabrane ulaska Belivuku i Miljkoviću razgovarao samo sa Zoranom Lazovićem, tadašnjim ministrom unutrašnjih poslova Sergejem Sekulovićem i tadašnjim premijerom Zdravkom Krivokapićem i da su oni bili precizno informisani o čitavoj akciji skidanja zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću.

Zbog čega u daljoj istrazi Specijalno državno tužilaštvo za organizovani kriminal nije uzelo izjave od dvojice čelnika Vlade Crne Gore – nije poznato.

 

ZBIRKA POEZIJE ELVISE LATIĆ-“PRIČAM TI PRIČU”

0

Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista

 

U izdanju JU Centar za kulturu Petnjica objavljena je zbirka poezije mlade autorke iz Petnjice, Elvise Latić, ”Pričam ti priču”, koju potpisuju recezenti dr Draško Došljak i Braho Adrović. Zbirka sadrži tri ciklusa: ”Pričam ti o onima koje volim”, ”Pričam ti o ljubavi” i ”Pričam ti o meni”. Autorka je rođena 2002. Godine i treba naglasiti da je ovo zbirka mladalačke poezije koja tek treba da se bruši u narednim godinama.

 

Elvisa Latić, kao mlada pjesnikinja, kroz svoju zbirku ”Pričam ti priču” donosi nam poetski glas pun senzibiliteta i introspektivnosti. Njena poezija istražuje duboke teme, kao što su prolaznost vremena, snaga pisane riječi, duhovnost i potraga za smislom života.

 

Iz pjesme “O sudbini”:

 

(odlomak)

 

“Dok u staroj,

napuštenoj biblioteci

prelazim prstima

preko knjiga,

sklanjajući sa njih rane

koje im je nanio zub vremena…

 

Pjesma ”O sudbini” nas vodi kroz slike stare biblioteke, đe autorka u starim knjigama vidi čuvare bezbrojnih sudbina. Knjige, oštećene zubom vremena, postaju simboli vječnosti, noseći priče koje će nadživjeti sve nas. Ova pjesma ističe značaj književnosti kao čuvara ljudskih iskustava i sudbina, dok nas podsjeća na prolaznost našeg postojanja. Dodatno, kroz ovaj motiv knjiga i biblioteke, autorka sugeriše da svaka knjiga, svaka priča, ima svoju vrijednost i značaj, bez obzira na to koliko je vremena prošlo. One postaju svjedoci prošlih vremena a njihovo očuvanje i čitanje predstavljaju čin oživljavanja prošlih iskustava i davanje glasa onima koji više nisu prisutni. Pjesma takođe nosi tihu poruku o našem odnosu prema prošlosti – kako pažnja i briga za starine i prošle generacije mogu biti način da se pomirimo sa vlastitom prolaznošću. U tom kontekstu, autorka podsjeća čitaoca na krhkost ljudske egzistencije, ali i na snagu pisane riječi koja nas može nadživjeti.

 

Iz pjesme “Poslanik u mom srcu”:

 

(odlomak)

 

“Pitaju me ko mi obasijava život?

Pa misle da je to Mjesec ili neka planeta,

Jupiter ili možda ipak Mars.”

 

Sa druge strane, pjesma ”Poslanik u mom srcu” istražuje duhovne vrijednosti i identitet autorke. Kroz retorička pitanja, ona preispituje svoje mjesto u svijetu, pronalazeći odgovore u vjeri i duhovnosti. Ova pjesma je refleksija njenog unutrašnjeg puta, đe se materijalno svijetlo stavlja u drugi plan a istinska svjetlost nalazi se u učenju poslanika Muhameda. Pjesma naglašava kako autorka nalazi svoj smjer i svrhu u životu ne kroz zemaljske i prolazne vrijednosti, već kroz duhovno vođstvo. Pitajući se o izvoru svjetlosti u svom životu, ona odbacuje planetarne i kosmičke sile koje su često simbolizovane kao izvori svjetlosti u popularnoj kulturi, takođe jasno postavlja vjeru kao osnovu svog života. Kroz ove stihove, autorka naglašava da je njen duhovni put čvrsto povezan sa učenjem islama, što joj pruža osjećaj pripadnosti, snage i unutrašnje harmonije. Ova pjesma predstavlja autorkin način da se poveže sa svojom vjerom, istovremeno odgovarajući na društvena pitanja i predrasude sa kojima se može suočiti, čime jača svoj identitet i duhovni integritet. U konačnom, “Poslanik u mom srcu” je oda vjeri koja vodi, nadahnjuje i daje smisao svakodnevnom životu.

 

Elvisa Latić svojim radom nudi perspektivu mlade osobe koja se suočava sa univerzalnim pitanjima života i smrti, vjere i identiteta. Njena zbirka predstavlja početak jednog literarnog puta koji obećava daljnji razvoj i zrelost u godinama koje dolaze. Ova zbirka poezije, kao prvo izdanje jedne mlade pjesnikinje, već sada pokazuje da njen glas može postati prepoznatljiv i značajan u svijetu poezije. Njeni stihovi, iako puni mladalačke energije, nose duboku mudrost i zrelost koja će se nesumnjivo razvijati u budućnosti.

 

Zbirka poezije “Pričam ti priču” Elvise Latić nudi iskren i autentičan prikaz svijeta viđenog očima mlade autorke. Kroz tri ciklusa, pjesnikinja nas vodi kroz razne teme, od ljubavi i odnosa prema voljenima, preko introspektivnih razmišljanja o sebi, pa sve do univerzalnih pitanja sudbine i prolaznosti. Iako je zbirka prožeta mladalačkom energijom i entuzijazmom, osjeća se i duboko promišljanje o temama koje su karakteristične za zreliju poeziju. Elvisa pokazuje talent za evociranje emocija i stvaranje slikovitih prikaza svakodnevnog života, a njen poetski glas, iako još u razvoju, obećava mnogo u budućnosti. Njena sposobnost da kroz jednostavne, ali efektne stihove izrazi složene emocije i misli, daje zbirci svježinu i autentičnost. Ono što ovu zbirku čini posebnom jeste iskrenost kojom autorka pristupa svakom ciklusu i svakoj pjesmi. Njen glas je još uvijek u formiranju, ali već sada se ističe po svojoj sposobnosti da artikuliše osjećanja koja su univerzalna, ali i lična. U zbirci se osjeća balans između emotivnog izraza i misaone dubine, što je rijetka kombinacija u mladalačkoj poeziji.

 

Zbirka poezije ”Pričam ti priču” je zbirka koja osvaja svojom iskrenošću, jednostavnošću i dubinom. Kao drugo izdanje, ona predstavlja odličan početak i pruža solidnu osnovu za buduće pjesničko stvaralaštvo Elvise Latić. Ova zbirka svakako zaslužuje pažnju ljubitelja poezije, jer donosi svjež i perspektivan glas koji će se, nesumnjivo, razvijati i sazrijevati u narednim godinama.

MEHDIJA MEŠA LIČINA ZAHVALAN PREDSJEDNIKU OPŠTINE PETNJICA: PUT DO KUĆE SADA JE FUNKCIONALAN

0
Mehdija Meša Ličina iz sela Radmanci je prije intervencije opštinskih službi imao veliki problem sa prilaznim putem njegovoj kući. Ističe, za portal radija, da je zahvaljujući initervenciji predsjednika opštine Samira Agovića, put do kuće dobio novi oblik za normalno odvijanje saobraćaja.
Zajedničkom akcijom u dužini od 35 metara za podlogu je postavljen beton, opština je pomogla sa 60% od ukupne vrijednosti, dok je korisnik putnog praca u ovom slučaju Mehdija Ličina učestvovao sa 40% od ukupne vrijednosti radova na ovom putu.
,,Želim da se zahvalim predsjedniku opstine Samiru Agoviću na ispunjenom obećanju i učinjenom poslu. Ono što meni predstavlja zadovoljstvo, jeste činjenica da je predsjednik svih građana naše opštine, ne obazirući se kojoj partiji pripadaju, vec je dostupan i u službi građana 24 časa dnevno. Ovo nije prvi put da predsjednik izlazi u susret na ovaj način u prošlosti je izgradi dva mosta na rijeci Radmačici i poboljšao kretanje stanovništva na ovom prostoru. Ovdje se radi o akciji koju smo opstina Petnjica i ja zajednički realizovali u dužini od 35metara, opština je pomogla sa 60%, a ja sa 40% ovu akciju. Takođe, pošto ni tih 35metara nije bilo dovoljno da se zaokruži cijela dionica ovog puta, narednih 65metara, sam ja finansirao iz svojih sredstava i potpuno izbetonirao putni pravac koji vodi do moje kuće,” saopštio je Mehdija Meša Ličina.
ERIS BABAČIĆ

Hadži Marjanović: Etiketiran sam kao kriminalac, učinjena mi je velika moralna lična i materijalna šteta

0

Očito je tretman pritvorenika Milivoja Katnića bio motiv da se primarijus dr Hadži Bojan Marjanović proglasi – ne samo za personu non grata – već i za opasnog čovjeka, saradnika kriminalnih grupa. ,,Odlukom da sam saradnik u organizovanom kriminalu učinjena mi je velika moralna i materijalna šteta, povrijeđen je moj duševni i psihički integritet, pravo na čast i ugled u porodici, društvu i u stručnim krugovima, pravo na kretanje. Doveden je u pitanje moj opstanak kao čovjeka i ljekara, kao i budućnost moje četvoro djece“, piše dr Hadži Marjanović u žalbi na Rješenje Uprave policije koja je predata Amabasadi Crne Gore u Beogradu

Rješenjem Uprave policije dr Hadži-Bojan Marjanović, ljekar iz Niša, targetiran je kao ,,prijetnja za nacionalnu bezbjednost“ i označen kao ,,saradnik organizovanih krimininalnih grupa“ pa mu je 19. juna izrečena jednogodišnja zabrana ulaska u Crnu Goru – navodi se u dokumentaciji Uprave policije kojom raspolaže Portal ETV.

 

U policijskom aktu koji potpisuje direktor Uprave policije Zoran Brđanin, nijesu navedeni podaci kojima se potvrđuju teške optužbe, već je samo napomenuto da su te informacije označene stepenom tajnosti ,,Interno“.

 

Na osnovu policijskog dokumenta, izvjesno je da je ljekar iz Niša naprasno upisan u ,,evidenciju Uprave policije koja obuhvata strance, za koje raspoloživi podaci ukazuju da ta strana lica sarađuju sa organizovanim kriminalnim grupama, ekstremnim i radikalnim grupama koje djeluju u Crnoj Gori“!

 

,,Kobna greška“ ljekara iz Niša

 

U serijalu istraživačkih tekstova Portal ETV je pisao da je dr Hadži Marjanović – koji je, skupa sa ljekarkom Vesnom Mitić Lakušić i ljekarom Vasilijem Markovićem, redovno pratio zdravstveno stanje pritvorenog Milivoja Katnića – naprasno postao meta Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) kada se 13. juna nije pojavio na razgovoru u policijskim prostorijama.

 

Prema saznanjima Portala ETV, policijski službenik SPO (identitet poznat redakciji) nije htio da prihvati obrazloženje dr Hadži Marjanovića da se, zbog ljekarskog tretmana povrijeđenog ramena, već nekoliko dana nalazio u Nišu, i da nije u mogućnosti, sve do završetka primarne terapije, dođe u Podgoricu.

 

Očito da dr Hadži-Bojan Marjanović nije slutio da će ga odluka da se, zbog izuzetno teškog zdravstvenog stanja, Milivoje Katnić uputi na operaciju, dovesti u vrlo nezgodnu poziciju – da se nađe na spisku osoba koje predstavljaju opasnost po unutrašnju bezbjednost Crne Gore!

 

,,Odlukom da sam saradnik u organizovanom kriminalu, etiketiran sam kao kriminalac i učinjena mi je velika moralna lična i materijalna šteta, povrijeđen je moj duševni i psihički integritet, pravo na čast i ugled u porodici, društvu i u stručnim krugovima, pravo na kretanje. Doveden je u pitanje moj opstanak kao čovjeka i ljekara, kao i budućnost moje četvoro djece“, piše dr Hadži Marjanović u žalbi na Rješenje Uprave policije koja je predata Ambasadi Crne Gore u Beogradu.

 

Da li iko čita žalbe? 

 

Prema tumačenju ljekara iz Niša, ,,glavni uzrok čitave priče“ je – telefonski poziv koji je dobio 12. juna oko 15 sati sa broja 067 185 ***, kada ga je službenik SPO pozvao na razgovor „u vezi sa zdravstvenim stanjem pritvorenika Milivoja Katnića“.

 

Kako je pisao Portal ETV, dr Hadži Marjanović je nekoliko dana prije nego što će dobiti poziv iz SPO, nakon slučajnog pada u Podgorici, teže povrijedio rame i poslije tretmana u Kliničkom centru Crne Gore transportovan je za Niš na dalje liječenje.

 

No, policajci i sam vrh SPO očito nijesu povjerovali u verziju priče poznatog niškog ljekara-primarijusa, specijaliste opšte hirurgije i subspecijaliste urgentne hirurgije. Nijesu pomogle ni informacije dr Hadži Marjanovića da je ljekar sa dugogodišnjom, zavidnom biografijom, da je bio godinama na upravljačkim pozicijama Urgentnog centra u Nišu…

 

Nijesu pripadnici SPO željeli da saslušaju ni podatke da je, nakon svih bezbjednosnih provjera, još od 13. jula 2022. godine radno angažovan, po ugovoru o djelu, na poslovima zatvorskog ljekara u UIKS-u, te da za dvije godine nije bilo nikakvih primjedbi, „već samo pohvala za vrijedan rad sa pacijentima“.

 

„Službeniku SPO sam izričito naglasio da ću, nakon poboljšanja zdravstvenog stanja, doći u Specijalno odjeljenje policije da bih dao pojašnjenje i izjavu o zdravstvenom stanju“, kaže dr Hadži Marjanović, ali naglašava da niko nije želio da čuje njegove riječi.

 

Očito je tretman pritvorenika Milivoja Katnića bio motiv da se primarijus dr Hadži Bojan Marjanović proglasi – ne samo za personu non grata – već i za opasnog čovjeka, saradnika kriminalnih grupa.

 

,,Operacija SPO“ nakon operacije 

 

U žalbi na rješenje Uprave policije koju je predao Ambasadi Crne Gore u Beogradu, dr Hadži Marjanović detaljno opisuje postupanja u liječenju pritvorenog bivšeg glavnog specijalnog tužioca.

 

Navodi da su svi ljekari uzeli učešće u liječenju i dravstvenog stanja i da je od prvog dana boravka Milivoja Katnića u Spužu u njegov zdravstveni karton upisano da je pored brojnih problema – srčanih smetnji, hemoridalne bolesti, bolesti pluća – preživio i plućnu emboliju, o čemu postoji medicinska dokumentacija.

Dr Hadži Marjanović navodi da „su se stvari značajno promijenile“, a zdravstveno stanje Katnića značajno pogoršalo, nakon što je osim štrajka glađu započeo i štrajk žeću.

 

„Pri tom, pritvorenik je uporno odbijao naše preglede (mjerenje pritiska, pulsa, tjelesne težine, temperature, pregled pluća i srca slušalicama ili EKG aparatom), odbijao je da se pošalje u KCCG na pregled i terapiju, nije prihvatao infuzionu terapiju. Pozivao sa na Malteški protokol u kome je opisano pravo pritvorenika da svojim tijelom pokuša da postigne određene ciljeve, čak i u situaciji pada vitalnih parametara uz očuvanu svijest. Pritvorenik je bio pod stalnim video i zdravstvenim nadzorom dok su smjene nas troje ljekara radili po 12 sati naizmjenično“, napisao je ljekar iz Niša u žalbi na Rješenje Uprave policije.

 

Potom dr Hadži Marjanović objašnjava da se pojavio hirurški problem, o čemu postoji njegov zvaničan izvještaj. Nakon Konzilijarnog pregleda zatvorskih ljekara, predložena je hitna operacija po striktno medicinskim indikacijama,  „zbog mogućeg razvoja stanja koje bi u ovoj situaciji bilo fatalno“. Mišljenje ljekara iz UIKS-a potvrdio je i hirurški konzilijum KCCG, pa je Katnić  operisan po hitnom postupku.

 

Kobni izbor 

 

„U izboru zdravstvene ustanove gdje će se ta procedura obaviti po pravilniku UIKS-a ne učestvuju ljekari iz UIKS –a, već je to bila stvar izbora pritvorenika“, objasnio je primarijus Hadži Marjanović.

 

Od tog momenta, piše u žalbi ljekara, „nastaje pakao birokratskog lavirinta“: njemu su javili da ne smije nogom da kroči na crnogorsku teritoriju! Uzalud je, kaže, pisao višem i Specijalnom državnom tužilaštvu, direktoru i zamjeniku direktora Uprave policije, šefu granične policije i mnogim drugim instancama pitajući za savjet kako da postupi…

 

„Ukoliko je stručan i posvećen rad greška i sagledavanje svakog čovjeka, bilo koje boje kože, rase, vjerske ili druge pripadnosti, pa bio on kriminalac ili ne, ako je humanost i poštovanje Hipokratove zakletva – put u organizovan kriminal kako sam etiketiran, onda prihvatam krivicu! Ali, ukoliko Crna Gora teži ka Evropskim vrijednostima i vladavini prava, mišljenja sam da je ova mjera posljedica nemara, jednostranosti i neodgovornosti nekih državnih službenika u donošenju ishitrenih i vrlo štetnih odluka i zaključaka – štetnih kako po mene kao pojedinca, tako i po službene organe Crne Gore – jer ostavlja vrlo ružnu sliku. Ovo etiketiranje mene kao saradnika organizovanog krinimala, kako piše u Rešenju UP, predstavlja zakonom kažnjivu i neosnovanu klevetu“, piše u žalbi dr Hadži Marjanović.

 

Povreda integriteta ličnosti

 

Ističe na kraju da je Rješenjem UP povrijeđen njegov duševni i psihički integritet, te zdravstveno stanje o čemu posjeduje kardiološku dokumentaciju.

 

„Povrijeđeno mi je pravo na čast i ugled u porodici, društvu i u stručnim krugovima, osporeno mi je i ograničeno pravo na kretanje. Doveden je u pitanje moj opstanak kao čovjeka i ljekara koji i dan danas radi i pomaže ljudima. Dovedena je u pitanje i budućnost moje četvoro dece, ugrožena je čast i ugled moga imena i mog prezimena, ugled čoveka koji je radio preko 40 godina bez mrlje u svojoj karijeri i životu… Učinjena mi je i velika ljudska, moralna, stručna i materijalna šteta“, upozorava primarijus dr Hadži Bojan Marjanović.

 

Zato je na kraju žalbe inistirao da se, što je prije moguće, poništi mjera zabrane ulaska u Crnu Goru ,,jer je neopravdana, bez pravih i istinitih informacija, bez postojanja materijalnih dokaza“.

 

„Voljan sam da dođem, ukoliko to bude dozvoljeno, u Crnu Goru, u Specijalno policijsko odeljenje da dam pojašnjenje na sva pitanja u vezi terapije i praćenja zdravstvenog stanja pritvorenika Katnić Milivoja. Neka pobedi istina i pravda“, zaključuje na kraju dopisa upućenog na adresu Ministasrtva unutrašnjih poslova i Uprave policije.

Međutim, da bi istina i pravda pobijedile, čemu se nada ljekar iz Niša, neophodno je da vrh Uprave policije, ali prvenstveno i rukodstvo Specijalnog policijskog odjeljenja, odgovore na pitanja koja se javljaju nakon objelodanjivanja dokumenata o zabrani ulaska u Crnu Goru dr Hadži Marjanoviću. Prije svega na ključno – ko je, na osnovu kojih podataka i informacija, ljekara proglasio saradnikom organizovanih kriminalnih grupa? Ali i na ono koje neminovno slijedi: ko će preuzeti odgovornost kada se ispostavi da su optužbe neutemeljene a ljudska prava uglednog ljekara iz Srbije brutalno pogažena – samo zato što je pružao medicinsku zaštitu Milivoju Katniću u skladu sa etikom svoje profesije?

Draško ĐURANOVIĆ 

Kako su sudije Vrhovnog suda zločin iz avgusta 2020. prebacile u januar 2021. godine?!

0

Postupak sutkinja Vesne Vučković, Ane Vuković i Marijane Pavićević je presedan u istoriji crnogorskog pravosuđa: nikada prije jedna sudska odluka nije „putovala kroz vrijeme“, čak su drastično izmijenili činjenice iz prijedloga specijalnog tužioca Miloša Šoškića. Tako je Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore optužilo Katnića i Lazovića da su, navodnim učestvovanjem u skidanju zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću januara 2021. godine, postali direktni saučesnici u zločinu, likvidaciji Damira Hodžića i Adisa Spahića u Danilovgradu avgusta 2020. godine?

Sudije Vijeća Vrhovnog suda, koje je Rješenjem od 12. jula produžilo za tri mjeseca pritvor Milivoju Katniću i Zoranu Lazoviću, falsifikovali su odlučne činjenice i lažno prikazali vrijeme zločina u okolini Danilovgrada kako bi bivšeg specijalnog tužioca i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera neosnovano optužili da su, skidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru, vođama srpskog mafijaškog klana Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću omogućili da likvidiraju dvojicu članova suprotstavljenog kriminalnog klana.

 

Zaključak da su sudije Vrhovnog suda krivotvorili podatke – koji je poražavajući za aktuelno crnogorsko pravosuđe – neumitno proizilazi iz uporedne analize dva dokumenta: Prijedloga za produženje pritvora za Katnića i Lazovića koji je sačinio 9. jula specijalni tužilac Miloš Šoškić i Rješenja Vijeća Vrhovnog suda od 12. jula.

 

Krivične prijave protiv tri sutkinje

 

Upravo je skandalozna odluka Vijeća Vrhovnog suda bila osnov pravnom zastupniku Zorana Lazovića, advokatu Zoranu Piperoviću, da Specijalnom državnom tužilaštvu 13. avgusta podnese krivične prijave protiv predsjednice sudskog vijeća Vesne Vučković, te članica Ane Vuković i Marijane Pavićević.

 

„Tri sutkinje su izmislile okolnosti koje su im poslužile da odrede pritvor Lazoviću, povezujući ga sa ubistvom iz Spuža iz 2020, iako im je bilo jasno da su Veljko Belivuk i Marko Miljković zvanično ušli u Crnu Goru u januaru 2021. godine“, obrazložio je Piperović motive za podnošenje krivične prijave, naglašavajući da je riječ o „do sada neviđenim stvarima u pravosuđu“.

 

Dokumentacija koju posjeduje Portal ETV potvrđuje riječi advokata Piperovića.

 

„Putovanje kroz vrijeme“

 

„Da je okrivljeni Zoran Lazović organizator kriminalne organizacije proizilazi iz činjenica da on donosi odluke od značaja za funkcionisanje kriminalne organizacije i to da se omogući Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću da uđu u Crnu Goru i ostvare neposredni kontakt sa Radojem Zvicerom“, piše, između ostalog, u prijedlogu za produženje pritvora koji potpisuje specijalni tužilac Šoškić.

 

Iako specijalni tužilac ni jednim dokazom ne potkrepljuje svoju tvrdnju, u priču o skidanju zabrane dvojici mafijaških vođa iz Beograda ubačen je i bivši glavni specijalni tužilac. Katnić je, tvrdi specijalni tužilac, skupa sa Lazovićem „obmanjivao javnost oko skidanja zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću“.

 

Priča o famoznom skidanju zabrane je samo dio 140 strana obimnog prijedloga SDT kojim se traži produženje pritvora za Katnića i Lazovića. I premda je materijal specijalnog tužilaštva vrlo sporan, jer sadrži i skandalozne optužbe protiv šestoro istraživačkih novinarki i novinara, kao i nagrađivanog crnogorskog pisca, čak ni specijalni tužilac Šoškić nije otišao tako daleko da Katnića i Lazovića optuži da su saučesnici u zločinu koji su počinili Belivuk i Miljković tokom boravka u Crnoj Gori.

 

Za razliku od Šoškića, sutkinje Vrhovnog suda Vučković, Vuković i Pavićević upravo su napravile taj skandalozni čin – optužile su Katnića i Lazovića da su bili saučesnici Belivuku i Miljkoviću prilikom likvidacije Damira Hodžića i Adisa Spahića u Danilovgradu!

 

Kad sudije postanu i tužioci i presuditelji

 

I sve je to „dokumentovano“ u Rješenju o produženju pritvora od 12. jula, konkretno za Zorana Lazovića.

 

„Ne preduzimajući krivično gonjenje protiv istaknutih članova kriminalne organizacije Radoja Zvicera, kao i njegovih pripadnika sa kojima je blisko sarađivao, te da je pripadnicima druge kriminalne organizacije iz republike Srbije omogućio nesmetan ulazak u Crnu Goru i boravak na teritoriji Crne Gore, gdje su potom, od pojedinih pripadnika te organizacije na brutalan način izvršena teška krivična djela, sa posljedicom nevinih žrtava crnogorskih državljana, što je opšte poznato i o čemu je javnost svakodnevno obavještavana putem medija“, zaključuje Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore.

 

Nije poznato kojim se pravnim, ali i etičkim, normana i standardima rukovodilo troje sudija kada je pisalo ovakvo neistinito obrazloženja. Ili nijesu uopšte pročitali prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva za produženje pritvora Katniću i Lazoviću ili su – što je još gore – odlučili na svoju ruku da okrivljenima na teret stave i zločine koji nijesu počinjeni u tom periodu.

 

Povratak u budućnost 

 

Postupak Vučković, Vuković i Pavićević jeste presedan u crnogorskom pravosuđu: nikada prije jedna sudska odluka nije „putovala kroz vrijeme“.

 

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore je optužilo Katnića i Lazovića da su, navodnim učestvovanjem u skidanju zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću januara 2021. godine, postali direktni saučesnici u zločinu, likvidaciji Damira Hodžića i Adisa Spahića u Danilovgradu avgusta 2020. godine.

 

Da su htjele da budu elementarno informisane, sutkinje Vrhovnog suda su morale da znaju da je Viši sud potvrdio optužnicu protiv grupe odbjeglog Kotoranina Radoja Zvicera, koja se tereti za likvidaciju Damira Hodžića i Adisa Spahića sredinom oktobra 2020. godine u Spužu.

 

„Radoje Zvicer je kao organizator, u vremenu između kraja jula i druge polovine avgusta 2020. godine, okrivljenima Radoju ŽivkovićuMilanu VujotićuDraganu KneževićuMarku Miljkoviću i Veljku Belivuku, naredio da se pronađu i u pogodnoj prilici otmu, a zatim na podmukao način, iz bezobzirne osvete, niskih pobuda – netrpeljivosti i mržnje i radi uspostavljanja prevlasti, liše života pripadnici suprostavljene kriminalne organizacije“, navodi se u optužnici koju je potvrdio Viši sud.

 

Dakle: izvjesno je da su dvojica članova škaljarskog kriminalnog klana likvidirana četiri mjeseca prije nego što su Belivuk i Miljković, nakon što im je ukinuta zabrana ulaska, redovnom linijom Beograd-Tivat, došli u Crnu Goru.

 

Zato je i nemoguće saučesništvo u zločinu koji se desio u drugoj polovini jula ili u avgustu 2020. godine pripisati Katniću i Lazoviću

 

Prema operativnim podacima, kako saznaje Portal ETV, Belivuk i Miljković su sredinom 2020. godine ilegalno, uhodanim kriminalnim kanalima, prešli crnogorsku granicu i sasvim je moguće da su upravo oni bili organizatori monstruoznog ubistva Hodžića i Spahića.

 

Ali, to ne može da opravda postupanje sutkinja Vrhovnog suda koje su se – zloupotrebljavajući pravo, bez elementarnih dokaza, čak i bez indicija i uz lažne vremenske odrednice – usudile da osumnjiče Lazovića i Katnića za saučesništvo u zločinu.

 

I na taj način, između ostalog, opravdale odluku o produženju pritvora bivšem glavnom specijalnom tužiocu i nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru.

 

Prema ovako obrazloženom rješenju Vrhovnog suda, pritvor okrivljenom Milivoju Katniću može trajati do 14. oktobra 2024. godine do 06:06 sati, a Zoranu Lazoviću do 14. oktobra 2024. godine do 06:10 sati.

 

Naravno, ukoliko neko od sudija ne odluči da ponovo putuje kroz vrijeme.

Uspješno sprovedena još jedna džipijada ,,Beauty of Bihor”.

0
Džipijada je okupila veliki broj učesnika i ljubitelja prirode iz različitih gradova Crne Gore, kao i gradova regiona.

,,Dragi prijatelji, Ljubitelji Offroada, iza nas je jos jedna dzipijada “Beauty of Bihor”. Ne mogu a da ne podijelim sa vama zadovoljstvo sto smo uspjesno zavrsili jucerasnju dzipijadu, sto je protekla bez problema i sto smo se ponovo okupili. Sta god da kazem bilo bi suvisno osim da sam ponosan na sve vas sto vas imam za prijatelje i drugare. Veliko hvala i partnerskom dzip klubu “Baco” bez kojeg bi ova manifestacija bila nekompletna. Sve to ne bi imalo toliku vaznost da je vi svi niste uvelicali svojim prisustvom i ucescem za sta vam se pd srca zahvaljujem i zelim vam svako dobro i srecu” saopštio je jedan od organizatora i predsjednik Džip Kluba ,,Bihor” Edin Medo Latić.

Podgorički Odbor PES se osipa, izbori od kojih sve zavisi

0

Pokret Evropa sad! je politički subjekt bez previše iskustva koji nakon prvih uspjeha, karakterističnih za gotovo svaku novu partiju na crnogorskoj političkoj sceni, ne uspijeva da konsoliduje sopstvene redove i održi ritam partijskog aktivizma. Zato su podgorički izbori za PES prekretnica od koje će zavisiti i budućnost Spajićeve Vlade

Pokret Evropa sad! premijera Milojka Spajića se suočava sa ozbiljnim problemima kada je partijska infrastruktura u pitanju, svega 40-ak dana uoči lokalnih izbora u Podgorici, najvažnijim za svaku partiju koja je svjesna njihovog značaja.

Nakon što je u junu održana konstitutivna sjednica podgoričkog odbora PES, za čijeg je predsjednika izabran ministar energetike u Spajićevoj Vladi Saša Mujović kao i 230 članova Gradskog odbora PES, za manje od dva mjeseca ih je napustilo 50-ak članova. To se može zaključiti upoređivanjem spiska članova Gradskog odbora na zvaničnom sajtu PES sa brojem članova koji se nalaze u njihovoj Viber grupi – na sajtu su imena 230 članova Gradskog odbora, dok je u Viber grupi u kojoj se koordiniraju partijske aktivnosti njih svega 184.

Nedavno su PES javno napustili visoki funkcioneri Petra Čelebić, članica Glavnog odbora partije, i Denis Hot, vršilac dužnosti direktora gradskog preduzeća „Čistoća“. Oboje su iznijeli niz teških optužbi na račun PES.

Čelebić tvrdi da ne želi da učestvuje u radu partije jer je „dio priče koja od Crne Gore pravi puku ljušturu nezavisne države“, te da PES više ne predstavlja „skup vrijednosti i načela koja su nas ujedinila i u koja su mnogi od nas vjerovali“. Ona će politički angažman nastaviti na lokalnoj listi koju je za predstojeće izbore formirao takođe bivši visoki funkcioner PES i doskorašnji ministar pravde Andrej Milović.

Sa druge strane, Denis Hot se nakon izbora za vršioca dužnosti direktora „Čistoće“ susreo sa konkretnim problemima u radu zbog uskraćivanja političke podrške onih koji su mu je, kao partijskom kadru, morali pružiti. To je, između ostalog, bio povod da i on napusti PES i podnese ostavku na mjesto člana Glavnog odbora partije. „Kao što i sami znate, neki od brojnih razloga su potpuna neozbiljnost u radu partije, nepoštovanje i necijenjenje ljudskih kvaliteta i moralnih vrijednosti njenih članova, odnosno, konkretno ličnog doprinosa i zalaganja u njenom radu i razvoju od samog početka. Visoko pozicioniranje ljudi sa sumnjivim diplomama i biografijama je praksa koja nije smjela biti dopuštena“, naveo je Hot u saopštenju dostavljenom medijima i dodao „Nažalost, pojedinci su pokazali svoje pravo lice u periodu kada je partija doživjela svoj vrhunac, odnosno, kada su počeli da djeluju sa pozicija moći“. Za sada nije poznato da li će se i Hot pridružiti Andreju Miloviću, niti da li uopšte želi da nastavlja svoj politički angažman u nekoj drugoj stranci.

KASNO OSNIVANJE PODGORIČKOG ODBORA SA POLITIČKI NEISKUSNIM PREDSJEDNIKOM

Podgorički odbor PES formiran je čak dvije godine nakon osnivanja partije, tek kada je bilo izvjesno da će se u Podgorici ići na nove lokalne izbore, što je neuobičajena stranačka praksa, jer se po pravilu ozbiljni politički subjekti dominantno oslanjaju na lokalne aktiviste, njihovo iskustvo i terenski rad i onda kada nema izbora na pomolu. Još čudniji potez PES-a je izbor ministra Saše Mujovića za predsjednika novoformiranog Odbora, jer je riječ o čovjeku koji je u Vladu ušao kao istinski ekspert bez partijskog članstva i iskustva, a prepušteno mu je da vodi naznačajniju stranačku organizaciju.

Svega mjesec dana od formiranja Odbora i stupanja na rukovodeću stranačku funkciju, Mujović je prinuđen da donosi veoma teške političke odluke, poput one da li da prihvati da lično bude nosilac liste za predstojeće lokalne izbore u Glavnom gradu i preuzme odgovornost za rezultat na koji će definitivno najviše uticati nefunkcionalnost dosadašnje podgoričke vlasti, predvođene Oliverom Injac, kao i raspad podgoričkog kluba odbornika PES nakon što se dio njih priklonio predsjedniku države i nekadašnjem potpredsjedniku PES Jakovu Milatoviću. Jednako teška odluka za Mujovića i Spajića biće i to da li da nositeljka njihove liste bude aktuelna gradonačelnica Olivera Injac, koja se ne može pohvaliti ozbiljnim rezultatima rada, a nosi političke hipoteke još iz vremena Vlade Zdravka Krivokapića.

Osim što, kao najjača partija na državnom i podgoričkom nivou, još uvijek nemaju istaknutog kandidata za nosioca liste za predstojeće lokalne izbore u Glavnom gradu kojim su upravljali, za PES jednak problem predstavlja i to što je svoju listu i kandidaturu za gradonačelnika prvi najavio njihov dojučerašnji kolega i partijski saborac Andrej Milović. Kao čovjek koji je od prvog dana bio u PES-u rame uz rame sa Spajićem i Milatovićem, a potom i u Vladi na visokoj funkciji ministra pravde,

Milović očigledno zna slabe tačke svojih doskorašnjih stranačkih prijatelja i, sudeći prema prvim samostalnim medijskim nastupima, neće se libiti da ih koristi u izbornoj borbi za poziciju prvog čovjeka Glavnog grada.

Takođe, Mujović se suočava i sa političkom činjenicom da će njegova odgovornost biti, bez obzira na to bude li ili ne bude nosilac liste, ukupan partijski rezultat na izborima u Podgorici. Vladajuća partija nakon katastrofalno loših rezultata koje je ostvarila na proteklim lokalnim izborima u Budvi i Andrijevici ne bi sebi smjela da dopusti da joj se nešto slično ponovi u Glavnom gradu gdje živi čak jedna trećina od ukupnog broja crnogorskih glasača.

SVE SVAĐE I ODLASCI IZ PES

Andrej Milović, jedan od osnivača PES-a i doskora najbližih saradnika premijera Milojka Spajića, kako u partiji tako i u Vladi, isključen je iz partije krajem februara ove godine, neposredno nakon što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović podnio ostavku i napustio PES.

Milatović je bio potpredsjednik partije i zajedno sa Spajićem idejni tvorac i osnivač PES-a, a partiju je napustio jer je bio nezadovoljan njenim radom i time što je način rada bio suprotan obećanjima i vrijednostima koje je imao na umu prilikom njenog stvaranja.

Danas su i Milatović i Milović najžešći protivnici populističkih politika koje PES sprovodi, a saopštenja i izjave pune međusobnih optužbi sa bivšom partijom razmjenjuju sedmicama unazad. Međutim, za sada nema najava da bi njih dvojica mogli ponovo sarađivati u nekoj novoj političkoj formaciji.

PES je osnovan u junu 2022. godine i vrlo brzo je, zahvaljujući svježim licima i populističkim politikama, stekao ogromnu popularnost, pa su sa takvom prednošću lako osvojili najveći broj mandata na prošlim lokalnim izborima u Podgorici, koji su održani 23. oktobra te godine. Nosilac liste PES za Podgoricu i kandidat za gradonačelnika bio je Jakov Milatović.

Međutim, trzavice su počele već u februaru 2023. godine, o čemu je M portal tada pisao, a iz PES oštro demantovali upravo Milović i Milatović, negirajući bilo kakve sukobe. 

Javnost je prve otvorene unutarpartijske zamjerke primijetila par mjeseci kasnije, kada je Milatović kritikovao Spajića zbog dvojnog državljanstva, koje je sadašnji premijer pokušavao da sakrije. Uslijedila je rokada – umjesto Spajića koji je tada važio za kandidata PES na predsjedničkim izborima, nakon niza skandala poput državljanstva Srbije, skrivenih nekretnina u Beogradu i na primorju… na mjesto kandidata „uskočio“ je Milatović, a Milatovićevo mjesto kao kandidatkinja za gradonačelnicu Podgorice preuzela je Olivera Injac.

Na krilima te dvije pobjede i populističkom programu, PES sa Milojkom Spajićem kao nosiocem liste za parlamentarne izbore u junu 2023. lako dolazi do najviše mandata u novom sazivu Skupštine i preuzima rukovođenje izvršnom vlašću, ali ih već prije formiranja Vlade u poslaničkom klubu napuštaju Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur, koje od tada nastupaju kao samostalne poslanice, politički bliskije predsjedniku države Milatoviću. Nakon što je 31. oktobra 2023. godine formirana Spajićeva Vlada, dolazi do unutarstranačkih trzavica između Spajića i Milatovića, uglavnom oko raspodjele izbornog „plijena“ i podjele funkcija.

Neke naznake sukoba mogle su se vidjeti i ranije, kada je Milatović insistirao da u Vladu bude pozvana i URA Dritana Abazovića, čemu se Spajić oštro protivio zbog namještanja afere Do Kvon. Tada počinju i medijske spekulacije da Milatović želi da preuzme PES kao predsjednik, ne bi li politički ojačao svoju maltene protokolarnu funkciju predsjednika države. Kulminacija sukoba se dogodila u februaru 2024. godine kada Milatović saopštava da napušta PES, a od tog trenutka počinje i osipanje partije.

Pokret Evropa sad! je politički subjekt bez previše iskustva koji nakon prvih uspjeha, karakterističnih za gotovo svaku novu partiju na crnogorskoj političkoj sceni, ne uspijeva da konsoliduje sopstvene redove i održi ritam partijskog aktivizma. Zato su podgorički izbori za PES prekretnica od koje će zavisiti i budućnost Spajićeve Vlade, ne samo zbog neoslabljene opozicije i novih partija, već zbog toga što će, ponove li se PES-u Budva i Andrijevica, značajno porasti zahtjevi Spajićevih državnih koalicionih partnera poput nekadašnjeg Demokratskog fronta i Bošnjačke stranke.

U takvom scenariju, crnogorska javnost ne bi prvi put svjedočila ekspresnom uspjehu i još ekspresnijoj propasti jedne političke partije, ali bi se to prvi put dogodilo sa partijom koja predvodi vlast na državnom nivou i značilo bi apsolutnu prekompoziciju veoma brojne vladajuće strukture.

POGLED NA XVII FESTIVAL PRIČE ZAVIČAJNE STAZE -KULTURNI FENIKS BIHORA

0

Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista

 

Avgust 2024. godine u Petnjici i Bihoru ponovo je oživio duh zajedništva, kulture i tradicije kroz okupljanje mještana, dijaspore, kao i mnogobrojnih poslenika kulture iz Crne Gore, Zapadnog Balkana, pa i šire. Ovo kulturno sjeme buja u okviru Bihorskog kulturnog ljeta i XVII Festivala priče „Zavičajne staze“ Bihor. Kada je poslenik kulture i medija, Mirsad Rastoder sa srcem punim ljubavi prema rodnom kraju, pokrenuo ovu manifestaciju, nije ni slutio da će ona izrasti u simbol kulturnog nasljeđa, ne samo Bihora, već i čitave regije.

 

Festival priče ,,Zavičajne staze“ sa ponosom nosi na svojim plećima opus od 19 objavljenih zbornika i četiri knjige izabrane poezije. U ovim djelima utkane su najfinije niti bosanskog arhaičnog jezika, običaja, tradicija i kulture, stvarajući time most između prošlosti i budućnosti, između starog i novog. Ovaj festival, iz godine u godinu, iznjedrio je brojna imena koja danas čine sam vrh književne i kulturne scene. Skoro da nema značajnijeg pisca koji nije prošetao njegovim stazama, učestvujući u poetsko-književnim večerima, festivalima priče, omažima ili književnim dijalozima. „Zavičajne staze“ postale su sinonim za očuvanje i promociju kulture, poezije i proze, u sjećanje na velike pisce koji su potekli iz ovog kraja. Manifestacija je postala kultna, jer ne samo da njeguje kulturno stvaralaštvo, već i ponosno čuva duh Bihora, omogućavajući da se kroz umjetnost i književnost prenose vrijednosti koje odolijevaju vremenu.

 

Posljednjih pet godina imao sam privilegiju biti dijelom Festivala priče ,,Zavičajne staze“ u različitim ulogama—kao gost, učesnik, moderator, promoter, pa čak i jedan od nagrađenih autora. Svaki put sam dolazio među Bihorce sa istim žarom i neiscrpnom voljom, osjećajući da i sam jednim dijelom pripadam ovom divnom kraju. Ovaj festival nije samo manifestacija, već živi organizam koji spaja ljude, ideje i emocije. Kroz ove godine, izrasla su brojna prijateljstva i drugarstva, ispletena nitima zajedničke ljubavi prema pisanoj riječi i rodnom kraju. Nastale su priče koje sam sa ljubavlju zapisao prteći sudbine iseljenika a zapisi i refleksije obasjani su zvjezdanim nebom iznad bistrih bihorskih rijeka. Svaki susret, svaki razgovor, svaka razmjena misli na ovom festivalu nosila je sa sobom poseban sjaj, ostavljajući tragove koji će zauvijek biti urezani u sjećanje i srca svih nas koji smo imali čast biti dijelom ove jedinstvene kulturne svečanosti. Upravo tu pod vedrim nebom Bihora nastali su neki od mojih najboljih eseja, zapisa i reportaža.

 

BUDUĆNOST FESTIVALA PRIČE „ZAVIČAJNE STAZE“

 

Dobro mi je poznato koliko je izazovno biti organizator festivala ovakvih razmjera. Kao neko ko je u sklopu JU Narodna biblioteka i čitaonica „Njegoš“ na Cetinju organizovao brojne kulturne večeri, promocije, okrugle stolove i debate, svjestan sam ogromne odgovornosti koju nosi svaka takva uloga. Potrebna je ne samo volja, energija i vrijeme, već i bezgranična ljubav prema kulturi i umjetnosti, kao i spremnost na značajna materijalna ulaganja. Najviše od svega, svako ko se upusti u organizaciju ovakvih događaja zna koliko je truda potrebno da se prevaziđu izazovi, da se svaki detalj uskladi i da sve bude uobličeno na način koji će trajno ostaviti trag. To je proces koji zahtijeva izuzetnu predanost, potrošene živce i nevjerovatnu izdržljivost, ali na kraju, sav taj napor postaje vrijedan kada vidite rezultate—kada vidite da je ono što ste stvorili ne samo zapisano i zabilježeno, već i prezentovano na način koji će ostati u sjećanju svih prisutnih. To je nagrada koja nadmašuje sve teškoće i koja daje smisao svim uloženim naporima.

 

Veče nagrađenih pisaca, održano 10. avgusta 2024. godine u prepunoj sali Centra za kulturu Petnjica, predstavljalo je vrhunac Bihorskog kulturnog ljeta i XVII Festivala priče „Zavičajne staze“. Taj trenutak, obasjan toplinom riječi i odjekom aplauza, bio je prava kruna ove manifestacije. Moj dragi prijatelj, Mirsad Rastoder, kao i uvijek, sa snažnom energijom, istim žarom i željom, stao je pred prisutne da ih pozdravi—učesnike, goste, prijatelje i članove dijaspore. Njegov glas, ispunjen snagom i mudrošću bihorskih pisaca, odzvanjao je kroz prostoriju, kao da su se sjenke tih velikana nadvile nad Bihorom, čuvajući duh i tradiciju ovog kraja. Iako se na njemu primjećivao trag umora, Mirsad je zračio onom posebnom vizijom koju posjeduju samo oni koji se do posljednjeg atoma snage bore da ožive, sačuvaju i promovišu kulturnu baštinu. Njegova predanost bila je očigledna—kao što je i njegova borba da rasplamsa plamen priče, pripovijedanja i lijepog govorenja nad Bihorom. Godine prolaze i nisu uvijek naš saveznik, ali unutar ovih sedamnaest godina festivala utkano je mnogo dobrog i lijepog. Naravno, nisu izostale ni one manje sjajne epizode, jer vječne borbe za očuvanje kulturne baštine uvijek nose sa sobom izazove i poteškoće. Ipak, uprkos svim iskušenjima, „Zavičajne staze“ nastavljaju da sjaje kao svjetionik kulture i tradicije, svjedočeći o snazi zajedništva i ljubavi prema rodnom kraju.

 

Sljedeće godine, Festival „Zavičajne staze“ slavi svoje punoljetstvo, punih 18 godina posvećene pažnje i ljubavi prema književnosti i kulturi Bihora. Ovaj trenutak nije samo obilježavanje jubileja, već i prilika za razmišljanje o budućnosti festivala koji zaslužuje da nastavi svoju tradiciju uz nesebičnu podršku državnih institucija, opštine i naravno, dijaspore. Međutim, ključna uloga u ovom procesu pripada mladima—njihovom znanju, angažmanu i inteligenciji. Oni su ti koji moraju preuzeti baklju i nastaviti priču koju je Mirsad Rastoder započeo, kako bi festival i dalje sijao na kulturnom nebu Bihora. Godine koje je Mirsad Rastoder nesebično posvetio oživljavanju Bihora, utkavši u ovaj festival svaki djelić svoje energije, ne mogu se vratiti. Međutim, njegovi brojni prijatelji, kojih nije malo, umjesto da samo prođu kroz festival kao posmatrači, trebali bi mu na jednako nesebičan način pružiti podršku. Vrijeme je da Mirsad Rastoder, tvorac Festivala „Zavičajne staze“, barem naredne godine uživa u plodovima svog rada, ali bez onog tereta organizacije koji ga je toliko dugo pratio. Bihor je već pokazao da ima mlade snage a te mlade snage trebaju postati nosioci ovog festivala. Jer budućnost „Zavičajnih staza“ leži prije svega u rukama Bihoraca, koji moraju prepoznati vrijednost festivala i na svoj način doprinijeti njegovom daljem razvoju. Da li su na to spremni, vrijeme će pokazati, ali jedno je sigurno: budućnost festivala zavisi od zajedničkog truda svih nas, kako bi ova kulturna tradicija nastavila da raste i cvjeta, čuvajući duh Bihora za generacije koje dolaze.

 

Mirsad Rastoder nastavio je nasljeđe koje su svojim djelima započeli velikani poput Ćamila Sijarića, Ismeta Rebronje, Safeta Sijarića i mnogih drugih pisaca čije su riječi utisnute u kolektivnu svijest Bihora. Kroz svoj neumorni rad i kroz priče koje su našle svoje mjesto u brojnim zbornicima, Mirsad je uspio sačuvati ne samo duh prošlosti već i duh novog vremena, spajajući mostove između onoga što je bilo i onoga što dolazi. Ovo nisu samo riječi hvale za prijatelja, već iskreno priznanje za njegov prometejski duh, duh koji je spreman da se žrtvuje za očuvanje kulturnog blaga svog rodnog kraja. Da nije bilo njegovog festivala, Bihor i Petnjica možda bi pali u zaborav, postajući tek uspomene na nekadašnja vremena. Međutim, zahvaljujući Mirsadovoj posvećenosti, Petnjica je postala prepoznatljivo mjesto, kulturni centar koji okuplja ljude iz svih krajeva, povezujući prošlost i sadašnjost, tradiciju i modernost. Njegova vizija i posvećenost pretvorile su Petnjicu u mjesto đe kultura živi i đe se duh Bihora čuva i prenosi novim generacijama.

 

Šta reći za Mirsada Rastodera na kraju ove priče? On je postao simbol, ne samo Petnjice i Bihora, već i šire. On je ovaploćenje one iskonske snage koja vuče naprijed, koja ne odustaje i koja vjeruje u ljepotu stvaralaštva i kulture. Zato, budimo mu saveznici. Podržimo ga, ne samo riječima već i djelima, kako bi njegova vizija i dalje rasla i cvjetala. Jer Mirsad je više od organizatora i vizionara—on je čuvar duše Bihora a naš zadatak je da mu u tome pomognemo, da zajedno sa njim nastavimo ovu priču koja je započela prije toliko godina i koja zaslužuje da traje još dugo.

 

 

 

Hadži-Bojan Marjanović: Uložio sam prigovor na rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru

0

,,Na rješenje o mjeri zabrane mog ulaska u Crnu Goru, do koga sam došao nakon 2 meseca od 20.06. sve do 05.08.2024, uložio sam prigovor u zakonskom roku po zakonskoj proceduri Ambasadi Crne Gore u Beogradu. Moram reći da su ljudi u ambasadi bili izuzetno ljubazni i dali su mi prave instrukcije o daljnjim pravnim koracima. Sve pohvale“, napisao je u mejlu dr Hadži Marjanović.

Primarijus dr Hadži-Bojan Marjanović, kojem je zabranjen ulazak u Crnu Goru nakon što se 13. juna nije javio na razgovor u prostorije Specijalnog policijskog odjeljenja, uložio je prigovor u Ambasadi Crne Gore u Beogradu – objasnio je u mejlu nakon jučerašnje objave teksta ,,Na udaru doktori koji nijesu zaključili ‘da je Katnić vješt sa oružjem i sklon nasilju'“ .

 

Žalba na rješenje o zabrani

 

,,Na rješenje o mjeri zabrane mog ulaska u Crnu Goru, do koga sam došao nakon 2 meseca od 20.06. sve do 05.08.2024. uložio sam prigovor u zakonskom roku po zakonskoj proceduri Ambasadi Crne Gore u Beogradu. Moram reći da su ljudi u ambasadi bili izuzetno ljubazni i dali su mi prave instrukcije o daljnjim pravnim koracima. Sve pohvale“, informisao je dr Hadži Marjanović.

Istovremeno, ljekar iz Niša je uputio, kako je napomenuo, ,,male korekcije“ o njegovoj biografiji koja je navedena u tekstu Portala ETV.

Naglasio je da je specijalista opšte hirurgije i subspecijalista Urgentne hirurgije i da je bio rukovodilac Urgentnog, a ne Kliničkog centra u Nišu. Za rad u Istražnom zatvoru u Spužu angažovao ga je menadžment Kliničkog centra u Podgorici a ne uprava UIKS-a kako je navedeno u jučerašnjem tekstu.

 

Progon ljekara

Kako je Portal ETV u dva istraživačka teksta otkrio, specijalni tužilac Miloš Šoškić i šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković sproveli su nekoliko akcija protiv ljekara koji su ordinirali u Istražnom zatvoru u Spužu, kako bi iz okruženja Milivoja Katnića uklonili doktoree čiji su nalazi bili pozitivni po bišeg GST i koji su mogli da posluže kao osnova za ukidanje pritvora.

Na kraju, najveći ceh je platio upravo ljekar iz Niša. Dr Hadži Bojanu Marjanoviću je zabranjen ulazak u Crnu Goru, nakon što se nije 13. juna pojavio na raszgovor u prostorijama SPO. Iz nekog nepoznatog razloga istražitelji SPO nijesu htjeli da povjeruju da je ključni razlog njegovog nedolaska – medicinski tretman u Nišu, nakon što mu je slomljeno rame 8. juna u Podgorici i kada je zbrinut u Kliničkom centru.

 

Kršenje Zakona o strancima? 

 

Kako je u mejlu napomenuo ljekar iz Niša, on je u skladu sa Zakonom o strancima u zakonskom roku (osam dana) uložio ,,najbližem diplomatskom predstavništvu“ (Ambasada Crne Gore u Beogradu) na policijsko rješenje o zabrani ulaska.

Iz crnogorske policije ignorišu upite Portala ETV, pa nije jasno po kojem je osnovu dr Hadži-Bojanu Marjanoviću zabranjen ulazak u Crnu Goru. Prema zakonu, devet je razloga da se strancu zabrani ulazak na crnogorsku teritoriju i većina ih je – čak sedam stavona člana 8 Zakona o strancima – administrativne prirode, odnosno tiče se ipsravnosti ličnih isprava.

Međutim, tačka 9 otvara mogućnost da je, upravo po zahtjevu SPO i SDT, ljekaru iz Niša zabranjen ulazak u Crnu Goru prevashodno iz političkih razloga – ,,ako to zahtijevaju razlozi nacionalne, odnosno unutrašnje bezbjednosti ili javnog zdravlja“.

No, za sada nema zvaničnog izjašnjenja iz Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore o razlozima zabrane ulaska dr Hadži-Bojana Marjanovića.

 

,,Zavjera ćutanja“

 

Kako ej Portal ETV ranije izviejstio, uprava UIKS-a obavijestila je 20. juna dr Hadži Marjanovića da mu je zabranjen ulazak u Crnu Goru, ali nije mu proslijeđeno Rješenje crnogorske policije.

Čak i kada je dolazio do graničnog prelaza Božaj, dr Hadži-Bojanu Marjanoviću je šef granične ispostave samo uručio izjavu, ali ne i rješenje o zabrani ulaska.

Sve je to bio povod da se niški ljekar zvanično, žalbom, obrati Ombudsmanu za ljudska prava Siniši Bjekoviću, tvrdeći da su mu porijeđena garnatovana ljudska prava. Iz kancelarije Ombudsmana je Portalu ETV potvrđeno da su dobili predstavku dr Hadži Marjanovića ali o predmetu nijesu željeli da komuniciraju, što je rediovna procedura.

Kako je Portal ETV već objavio, 13. juna su na razgovoru u SPO, osim Haži Bojana Marjanovića, pozvan i dr Vasilije Marković, ljekar iz Podgorice sa dugogodišnjim iskustvom pregleda pacijenata u Istražnom zatvoru u Spužu, kao i ljekarka Vesna Lakušić.

Od njih dvoje nije bilo moguće dobiti izjavu, pa Portal ETV nije mogao potvrditi informaciju da su ljekaru Markoviću pripadnici SPO zatražili a onda i obavili pregled mobilnog telefona. Prema informacijama naše redakcije, ljekar Vasiije Marković se nalazi na bolovanju i više ne sarađuje sa upravom Istražnog zatvora u Spužu.

 

(Zlo)upotreba profesije  

 

,,Ima u dokumentaciji 50-60 nalaza i mišljenja, počev od psihijatrice Jelice Živković koja jasno navodi i opisuje moje psihičko stanje. Kod sudije za istragu ima i nalaz dr Nemanje Radojevića, stalnog sudskog vještaka, koji je dao po nalogu sudije Šćepanovića. Svi su ti nalazi, mišljenja eksperata vrlo pozitivni“, ističe Katnić u pismu iz pritvora u koje je Portal ETV imao uvid.

Bivši glavni specijalni tužilac ističe nekorektno postupanje jedne ljekarke koja je, kako tvrdi Katnić, ,,zavrbovana“.

,,Ona me je pitala – bolujem li od homicida?! Takvo pitanje ni jedan doktor psihijatar nije nikada pitao bilo kojeg pacijenta“, piše Katnić, tvrdeći da je sve to ljekarka uradila pod pritiskom SPO i SDT.

Pokazalo da je Katnić dobro procijenio: mišljenje jedne ljekarke poslužilo je specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću da zatraži od sudija Vrhovnog suda produženje pritvora i za bivšeg glavnog specijalnog tužioca, ali i za nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.

U ,,Predlogu za produženje pritvora okrivljenom Zoranu Lazoviću i okrivljenom Milivoju Katniću“, tužilac Šoškić zaista se pozivao na Katnićevu navodnu sklonost ka nasilju, pa čak i opasnosti od nasrtaja na život ljudi, čak se specijalni tužilac zabrinuo za svoj i život ministra unutrašnjih poslova?!

Tako je Milivoje Katnić postao, po mišljenju specijalnog tužioca, ,,homicidan“ do te mjere da bi izlazak iz pritvora mogao da znači i početak serije likvidacija koje bi on mogao da izvrši!

Iako djeluje kao klasična tužilačka ,,namještaljka“  – Vrhovni sud Crne Gore je glatko usvojio mišljenje iz Specijalnog državnog tužilaštva, raspravljajući o dokiumentu SDT koji broji 141 stranicu – nepuna tri dana.

Na kraju, Vijeće Vrhovnog suda kojim je predsjedavala sudija Vesna Vučković, osim što je donijelo odluku doslovce prepisujući stavove iz iz prijedloga Specijalnog državnog tužilaštva u kojima se falsifikuje nalaz ljekara (!) ali i dio stavova SDT u kom se, potpuno pogrešno, uz netačan prevod, citiraju odluke Evropskog suda za ljudska prava?!

PIPEROVIĆ: Što je gluplje, tim je i jasnije

0
Um je podmuklov, glupost je iskrena i poštena
14.08.
19:17h
Znam da Milojko nije pisao reagovanje PES-a na Abazovićevu izjavu o prodaji EPCG.
Da je neka birana budala to uradila – znam.
Spočitati Bemaxu čovjeka, koji je Bemaxovim morem plovio jedrima besčašća može da napiše baš mašala budala.
Jer bi se normalna budala iz PES-a, morala sjetiti kako se SNP jurišajući na Tigra isukanim mačem proveo na onomadnim podgoričkim izborima.
Što je gluplje, tim je i jasnije.
I da ne budem preoštar.
Um je podmuklov, glupost je iskrena i poštena.
Samo zato što ne umije bolje.