Fudbalski klub Petnjica, upisuje članove za mlađe kategorije. Kako su saopštili iz uprave kluba portalu radija, upis se vrši za članove koji su rođeni 2003.godine i mlađi. Okupljanje je zakazano za petak, 16.septembra u 16 časova na stadionu u Gusarama.
Imajući u vidu razuđenost opštine Petnjica, kako su kazali iz kluba, za djecu sa područja Vrbice i Trpezi, prevoz za buduće njihove treninge je obezbijedila uprava kluba.
Za sve dodatne informacije zainteresovani mogu dobiti na broj telefona 069 / 523 – 304
Braća Huremovići, koji žive u Paljuhu ovih dana intezivno rade na sanaciji odnosno uređenju rječnog korita. Oni su poučeni lošim iskustvom iz prethodnih godina riješili da imanja zaštite od ponovnih poplava koje ih mogu zadesiti u novom talasu jesenjih kišnih padavina. Svjesni činjenice da njihova imanja, zasadi ili kuće mogu opet pretrpjeti štetu, odlučili su da stvar uzmu u svoje ruke i da se sami postaraju i pripreme za eventualne poplave.
Filijala za građanska stanja i lične isprave Petnjica počela je sa radom 22. juna ove godine u Petnjici. Nakon nešto više od dva mjeseca, od kako je ova ustanova na raspolaganju građanima Petnjice, utisak je da je opravdala očekivanja i olakšala funkcionisanje.
“Građani konačno imaju priliku da ostvaraju potrebe koje su u nadležnosti ove ustanove ovdje, u svojem mjestu. Veoma smo zadovoljni, a vjerujem da su i građani Petnjice kojima je sada obavljanje potreba, kao što je vađenje ličnih isprava, prijavljivanje dostupnije i umnogome lakše nego dok su morali to raditi u beranskoj ustanovi, prije svega zbog udaljenosti”, istakao je Esada Zverotić koji je samostalni savjetnik ove filijale.
Filijala za građanska stanja i lične isprave u Petnjici za sada pored samostalnog savjetnika, Esada Zverotića, zapošljava još tri službenika.
U Filijali kažu da su tokom ljeta imali pune ruke posla.
,,S obzirom na to da kod nas ljetnja sezona daje veću živost cijeloj opštini to se odrazilo i na ovu ustanovu. U toku ljeta smo imali veliki broj stranki koje ne žive ovdje, odnosno, koji su naša dijaspora. Najčešći zahtjevi koje su oni podnosili su oni koji se tiču zamjene ličnih dokumenata: lične karte, pasoša i vozačke dozvole. Samo u toku ljeta je ova filijala imala oko 800 zahtjeva za zamjenu ličnih dokumenata (294 ličnih karti, 415 pasoša i 63 vozačkih dozvola)“, rekao je Zverotić.
On je dodao da je pored ovih bilo još mnogo zahtjeva druge vrste, kao što su: odobrenje i produženje oružnih listova, vađenje izvoda iz registra rođenih, umrlih i registra državljana kao i prijave rođenja, prijave smrti i vođenje biračkih spiskova. Takođe, imali su i veliki broj zahtjeva za registrovanje motornih vozila.
,,Uzimajući u obzir sve ovo navedeno, moram da istaknem zadovoljstvo našim dosadašnjim radom kao i radom služnenika MUP-a u Petnjici te funkcionisanjem komplete ustanove koja je veoma dobro opremljena”, zaključio je Zverotić.
Samir Garčević, nije krio zadovoljstvo funkcionisanjem Filijale u Petnjici.
,,Veoma smo zadovoljni radom ove ustanove i moram da kažem da je ovo od velikog značaja za naše građane. Imamo mogućnost da se naše potrebe ovdje servisiraju tako da ne moramo ići van naše opštine”, istakao je Garčević koji je takođe opštinski službenik.
Gost emisije “Povodi” bio je Arben Jakupi, član Glavnog odbora i Izvršnog odbora BDZ CG.
Boraveći danas u Rožajama primijetio sam da ovdje nema mnogo ljudi, kako komentarišete to?
Svi smo svjedoci masovnog iseljavanja iz Rožaja i pada broja stanovništva ovdje. Mnogo omladine je u proteklom periodu odselilo u potrazi za boljim životom.
Vi ste i predsjednik Izvršnog odbora Sandžačke biznis asocijacije i preko te organizacije su studenti išli i još uvijek idu vani?
Sve više studenata je zainteresovano za život van naše zemlje. Sandžak biznis asocijajica, između ostalih, radi i na tom projektu. Pomažemo im da obezbijede dokumentaciju koja će im omogućiti da rade tri mjeseca kod njemačkih poslodavaca. Nažalost, svake godine se broj studenata koji imaju takve ambicije povećava. Kažem nažalost, jer veliki broj tih studenata se tamo pokažu kao dobri radnici i ostaju i nakon tri mjeseca da rade i žive. Na taj način Crna Gora gubi jednog formiranog i radno sposobnog pojedinca koji bi svojoj zemlji moga dati i te kakav doprinos.
Ekonomska situacija u Petnjici je slična kao i u Rožajama. Šta BDZ radi kako bi se ta situacija promijenila?
BDZ ovdje već četiri godine postoji kao politička organizacija. Od početka smo imali jasne ciljeve i jasne programske orjentacije u cilju poboljšanja ekonomske situacije na prostoru Sandžaka gdje je svega oko 10% stanovništva u stalnom radnom odnosu. Mi u BDZ-u smo dali jasne koordinate kako bi se ovdje otvorio veliki broj radnih mjesta. Među prvima smo predložili da se zabrani izvoz sirovina i građe koja se masovno izvozila iz CG, što je bila apsolutno suluda praksa. Uvođenjem ove zabrane otvoreno je 500 novih radnih mjesta jer su svi proizvođači bili prinuđeni da uvode drugu smjenu i da dodatno aktiviraju svoje proizvodne kapacitete.
Mi takođe planiramo da udruživanjem odnosno grupisanjem pojedinih ljudi ulažemo u proizvodne pogone. Na ovaj način grupišemo i kapital i ideje kroz umrežavanje ljudi. Tako dobijamo veće mogućnosti. Na ovaj način su se u Rožajama već otvorile dvije firme i mi smatramo da se isto može primijeniti i na drugim mjestima.
BDZ je na posljednim izborima u Rožajama osvojila jedan mandat tako da mi sada ovdje aktivno učestvujemo u radu lokalnog parlamenta.
U Petnjici predstoje lokalni izbori, kako se pripremate za njih?
Mi smo krenuli sa radom već dva mjeseca. 95% ljudi iz dijaspore je za ideju BDZ-a jer su oni znatno slobodniji od nas. Finansijski su slobodni, ne zavise od socijala ili obećanog radnog mjesta, tako da se nadamo da će doći i podržati BDZ u Petnjici. Takođe imamo mnogo nezadovoljnog stanovništva Petnjice. Mi u 21. vijeku još uvijek govorimo o asfaltu i predizbornom asfaltiranju puteva. I dalje raspravljamo o tome u kojem selu treba dovesti asfalt što je u najmanju ruku smiješno.
Šta vam govore podaci sa terena, u odnosu na parlamentarne izbore, kakve rezultate očekujete?
Za vrijeme parlamentarnih izbora smo zapostavili Petnjicu jer smo veću pažnju posvetili dvjema dominantno bošnjačkim opštinama, Rožajama i Bijelom Polju jer su bili veće biračko tijelo. Planiramo da sada sve snage usmjerimo na Petnjicu i u najmanju ruku očekujemo dva odbornika. Cilj su nam nacionalno svjesni građani kao i nezadovoljni građani koji postaju svjesni režima.
Prije nekoliko godina kada ste se pojavili na političkoj sceni slovili ste za radikalnu i agresivnu stranku od koje su mnogi zazirali. Sada ste evropski umiveni, govorite pomirljivim tonom…Da li Sandžak i prekogranična regija može loše uticati na Crnu Goru?
Mi smo u sttutarnom dijelu programa BDZ-a od početka naveli da se zalažemo za prekograničnu regiju Sandžak. Mi nemoamo problem sa suverenitetom i državnošću Crne Gore, čak, Crna Gora u nama može da ima partnera koji će ustabiliti njen suverenitet. Neko drugi je htio od nas da napravi radikalnu strukturu. Sve zavisi od percepcije birača, a mi smo kroz naš rad pokazali šta je ustvari istina. Prekogranična saradnja znači samo labaviju granicu i lakšu komunikaciju robe, ljudi i kapitala.
Postoji li neka elaboracija ili dokument te priče Sandžak prekogranična regija?
Lideri Balkana se sastaju u nekoj od država Balkana i razmatraju model pravljenja druge Evropske unije s tim što će to biti balkanska unija koja će olabaviti granice i napraviti od svih zemalja jednu uniju koja bi se tako pripremljena integrisala u Evropsku uniju. Ja sam ubijeđen da kada bi se ova priča na pravi način prenijela građanima svi bi je prihvatili i smatrali veoma pozitivnom.
Da li smatrate da u Crnoj Gori postoji neka vrsta ekstremizma?
Ekstremizma ima ali se on vrlo lako može kontrolisati i iskorijeniti. Pojedincem koji nema novca da izađe na kafu je vrlo lako izmanipulisati. Ova omladina može da živi urednim životom ako se stvore adekvatni uslovi i da se nikad ne okrene zlu. Mi u BDZ-u smo protiv ekstremizma i čak smo organizovali tribine na tu temu. Naša borba treba da bude usmjerena na naš kraj jer mi ovdje treba da opstanemo. Mi smo najdemokratskija stranka u Crnoj Gori.
Proteklog vikenda u Čanju su završeni XV Sportsko-rekreativni susreti prosvjetnih radnika Crne Gore, koji su okupili 520 učesnika iz svih opština naše države. Svečanom otvaranju prisustvovao je ministar prosvjete Damir Šehović kao i zvaničnici opštine Bar. Susrete u Čanju organizuje Sindikat prosvjete u saradnji sa Ministarstvom prosvjete Crne Gore. Na ovom susretu prvi put je učestvovao i sindikat prosvjete Petnjica. Učesnici susreta takmičili su se u preko 20 sportskih disciplina, u muškoj i ženskoj konkurenciji, individualnim i ekipnim sportovima. Među najatraktivnijim su mali udbal, odbojka na plaži, streljaštvo, pikado, navlačenje konopa, bacanje kamena…
Pored takmičarsko-rekreativnog karaktera, cilj susreta je da kroz druženje i igru prosvjetni radnici razmjenjuju znanja i unapređuju svoj obrazovnovaspitni rad.
Sindikat prosvjete Petnjica takmičio se u pet disciplina. Ekipa u šahu je zauzela sedmo mjesto, dok je ženska ekipa u disciplini streljaštvo zauzela šesto mjesto. Fudbaleri i odbojkaši su bili na osmom mjestu.
Učešće na ovogodišnjim sportsko-rekreativnim susretima prosvjetnih radnika Crne Gore Sindikatu prosvjete Petnjica omogućila je opština Petnjica, na čelu sa predsjednikom opštine Samirom Agovićem i njegovim saradnicima koji su sponzorisali kompletnuopremu ekipi Sindikata prosvjete Petnjica, na čemu su im članovi sindikata prosvjete Petnjica veoma zahvalni jer su imali priliku da po prvi put predstavljaju svoju opštinu kao jednu od najmlađih učesnika ovih susreta.
Petnjička lokalna uprava finansira izradu još jedne projektne dokumentacije koja se tiče izgrade dva sportska igrališta. Kako je kazao za portal Radija Petnjica predsjednik opštine Samir Agović, sportski tereni će se graditi u Godočelju i Radmancima.
„Ovi sportski tereni će biti uređeni za mali fudbal, košarku, odbojku. Na ovaj način opština pokazuje da želi da afirmiše sport i sportske aktivnosti kod naše mlade populacije. Posebno smatram da će igralište u Radmancima biti od velikog zančaja jer imamo dosta ambiciozan plan kada je u pitanju lokalitet Torine. Kao što smo i ranije naveli, Radmanska klisura je veoma atraktivna i sa aspekta arheologije i kulturu ali i turizma. Mi smo već učinili prvi korak ka konkretnoj valorizaciji Radmanske klisure izgradnjom pješačke staze i vijadukta koji pruža bezbjednost svim posjetiocima pećine Gradac. Kada se sve ovo uredi i realizuje što smo zamislili, ubijeđen sam da će turistička organizacija dodatno biti osnažena da privuče što veći broj posjetilaca. Inače, ove projekte ćemo da kandidujemo prema ministarstvu sporta za finansiranje i izgradnju. Očekujem da će sredstva za izgradnju ovih objekata obezbijediti ministarstvo, a tu mogućnost je najavio i ministar sporta prilikom nedavne posjete Petnjici. Zahvaljujući dobroj saradnji sa Bemax-om, takođe smo radili na pripremi terena za izgradnju balon sale u Gusarama. Ostaje nam da još sagledamo mogućnosti oko realizacije i te ideje. Vrlo je moguće da to bude kroz privatno javno partnerstvo ili ćemo i to kandidovati za kapitalni budžet. Bitno nam je da stvaramo sportsku infrastrukturu jer kao što je poznato, osim stadiona u Gusarama, na žalost, Petnjica nema ništa drugo od sportskih objekata. Realizacijom i ove ideje, uz već postojeće, stvorili bi sportski kompleks na kojem će se moći odvijati sportske aktivnosti što će nam biti dobra pretpostavka za organizaciju ozbiljnih takmičenja“, istakao je za portal radija, Samir Agović.
Gost Radija Petnjica u emisiji “Povodi” je član Glavnog i Izvršnog odbora Bošnjačke demokratske zajednice u Crnoj Gori Arben Jakupi.
Jakupi je u partiji zadužen za oblast ekonomije. Zašto mladi sa sjevera Crne Gore odlaze van države, da li BDZ ima plan ili ideju kako da taj trend zaustavi kao i objašnjenje o Sandžaku – prekograničnoj regiji, su teme razgovora sa Jakupijem.
Emisija “Povodi” se realizuje u saradnji sa BDZ CG i na programu je danas u 18:15.
