BUDITE “TIHI” HUMANISTA I NE SLIKAJTE SE KAD POKLANJATE

Radio Petnjica
-
7
BUDITE “TIHI” HUMANISTA I NE SLIKAJTE SE KAD POKLANJATE

Izgleda da je ljetna sezona idealno vrijeme za buđenje humanističkog gena, te se sve više ljudi trudi da pomogne ljudima iz zavičaja. Ta humanost se izražava u novčanoj i imaterijalnoj pomoć, koja se uglavnom pruža stanovnicima koji su u velikoj nuždi. Tu i tamo se donira koja česma ili klupa (kao da ih nemamo dovoljno…). U osnovi pozdravljam svaki
humani gest koji jedni drugima pružamo, počev od toplog osmjeha uz jedno prijatno „dobar dan“ sve do materijalnih donacija. Ali, na žalost te humanitarne akcije nijesu uvijek samo humanitarne već se od tog gesta ponekad napravi prostor za prestiž i slavu. To se najbolje može vidjeti čitajući novine ili online-portale koji nas detaljno objavještavaju o „dozi“ humanosti, koju novinari, uvijek tačni kao sat, protokoliraju kao neki važan biznis ili sastanak između Evropske unije i Crne Gore. A mi sa sjevera Crne Gore izgleda da smo špica kad je riječ o isceniranju humanosti prema drugima . Nemojte me pogrešno shvatiti, humanost treba promovisati jer je ima sve manje, ali eksponiranje „dobrote“ u ovom intenzitetu nije više dobrota već potreba promovisanja svog imena, porodice, političke stranka…A sve u pustoj želji da se o tim osobama priča, prepričava, da se dižu u zvijezde, i da ih ti isti ljudi koji ih hvale brzo zaborave (jer dolaze novi ,,dobrotvori,,).
Čitajući o raznim humanitarnim akcijama po regionu upitala sam se, kakva je Petnjica po tom pitanju.
Činjenica je, pomaže se…Ali se i previše pominje to pomaganje i ko ga čini. Da li je to petnjički fenomen ili sjevernjački gen, ne znam, ali znam, da nam je mnogo drago da se slikamo kako donosimo koverte ili poklanjamo auta….
Čovjek koji istinski želi da pomogne drugima pomoći radi, a ne radi ličnog prestiža, svoje djelo NIKAD neće exponirati, nikad neće željeti da se to toliko u javnost prezentira, jer mu je bitno da pomogne iz moralnih i ljudskih poriva. Jesmo li baš toliko griješni da nam treba iskup od grijeha u smislu – pomažem, ali moje ime i dobro djelo na sva zvona. A onaj kome sam pomogao, moj je dužnik za sva vremena, jer ostalo je zabilježeno, napisano, da se ne zaboravi.
Jeste li se ikada upitali šta je sa “tihim” humanistima? Čitaju i oni sigurno članke o poklanjanju svega i svačega…. I pomažu tiho i mole, čak, da ostanu neprimjećeni, jer to što pomažu, rade iz ubijeđenja, a ne slave radi.
I ostaju ti “tihi” humanisti, za ove glasne i sposobne za viku, nekako glupi i nesposobni. Govore za njima da ne znaju da cijene svoje, daju a ne dobijaju ništa nazad…Zar humanost da se naplaćuje, dragi moji…
Draga dijasporo i bogati sjevernjaci, pa krenite ova dva mjeseca u pohod humanosti, radujem se vašim slikama i novinarskim hvalospjevima. A ja, ja ću i dalje da se držim onoga što su me učili moji “tihi” humanist kod kuće.

Pomozi iz srca i duše, i ne očekuj ništa da ti se vrati nazad, jer biti human znači biti čovječan. Zar nam za to trebaju hvalospjevi?

MINISTAR DANILOVIĆ U PETNJICI NAJAVIO BRŽU REALIZACIJU DATIH OBEĆANJA

Radio Petnjica
-
0
MINISTAR DANILOVIĆ U PETNJICI NAJAVIO BRŽU REALIZACIJU DATIH OBEĆANJA

Danas je u okviru radne posjete u Petnjici boravio ministar unutrašnjih poslova Goran Danilović. Današnja posjeta ministra  Danilovića bila je prilika da se upozna sa određenim pitanjima koja opterećuju  Opštinu Petnjica. Prije svega razgovarano je o problemu podjele imovine sa opštinom Berane kao i o otvaranju organizacionih oblika državnih organa u Petnjici. Na dnevnom redu je bilo i pitanje formiranje službe zaštite i spašavaja odnosno nedostatka materijalno – tehničke opreme i  pitanje mogućnosti otvaranja graničnog prelaza sa Srbijom.
“Najviše vremena smo potrošili oko toga kako podijeliti imovinu između nas i opštine Berane. Upoznali ssmo ministra sa našom platformom. Ministar je pokazao dobru volju i spremnost da dodatno razgovara sa predstavnicima opštine Berane i da pokuša u onoj mjeri koliko je moguće sa njegove pozicije da se stavovi približe kako bi ovo pitanje konačno zatvorili”, stoji u saopštenju Opštine Petnjica.
Što ste tiše organizacionih oblika državnih organa najviše je bilo riječi otvaranju stanice policije u Petnjici i  odjeljennja za opšte poslove.

“Imamo najavu da će ministar učiniti sve kako bi konačno ovaj organ u Petnjici zaživio i počeo sa pružanjem usluga našim građanima. Što se tiče službe zaštite ministar je razumio naš problem i kazao da će pokušati da zajedno sa ostalim kolegama na vladi iznađu neko rješenje koje bi bilo prihvatljivo za nas i koje bi nam omogućilo da konačno još ovu službu formiramo. Otvaranje graničnog prelaza je pitanje koje je ministar u potpunosti razumio ali je naravno sa oprezom govorio o ovoj temi”, stoji u saopštenju.

AGOVIĆ: PUT PETNJICA – BERANE POČETAK RAZVOJA SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE U OPŠTINI PETNJICA

Radio Petnjica
-
1
AGOVIĆ: PUT PETNJICA – BERANE POČETAK RAZVOJA SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE U OPŠTINI PETNJICA

Opština Petnjica je ječe potpisala sporazum o saradnji sa Saobraćajnim fakultetom iz Budve. Na izradi Studije opravdanosti izgradnje i rekonstrukcije lokalnog puta Petnjica –Bioča angažovani su prof. Vujadin Vešović, prof.dr Ljubiša Kuzović, Vukašin Radičević i Borivoja Aleksić,  koji su boravili na području Opštine i prikupljali podatke i vršili određena mjerenja.

Za Radio Petnjica predsjednik opštine Samir Agović je istakao da je ovaj putni pravac od velike važnosti za opštinu.

„ Ističemo da će se ova studija baviti kompletnom trasom puta od Bioče do granice sa Srbijom. Imali smo ranije razgovore sa čelnim ljudim iz Opštine Tutin i tom prilikom smo zajedno konstatovali da je izgradnje  ovog  putnog  pravca važan za obje sredine. Naredni potez biće da tražimo izvore finansiranja projekta i naravno kasnije za izvođenje radova. Napominjemo da se ovih dana završava  tenderska procedura za odabir najpovoljnijeg izvođača za putni pravac Petnjica – Berane što će svakako značiti stvarni početak razvoja saobraćane infrastrukture. I to će sigurno omogućiti dinamičniji sveukupni razvoj naše opštine na koji smo dugo čekali“, zaključio je Samir Agović.

Lokalna samouprava daje veliku važnost ovom putnom pravcu jer je on najkraća veza sa magistralnim putem koji vodi do Podgorice i dalje a u perspektivi to će biti svakako najbliža veza sa autoputem. Studija predviđa da bi izgradnjom ovog puta građani opštine Petnjica dobili modernu saobraćajnicom sa dvije kolovozne trake i sa maksimalnom brzinom oko 60km/h. Pored toga što bi građani dobili kvalitetnu saobraćajnicu samom modernizacijom ovog putog pravca dodatno bi porasla vrijednost nekretnina, zatim to bi bila veća šansa za razvoj poljoprivrede, agroturizma  i preduzetništva jer ovaj putni pravac prolazi kroz mjesta koja su povoljna za razvoj ovih oblasti.

DENIS BOŽOVIĆ

 

 

PUTEVI I RASKRŠĆA – 49. EMISIJA

Radio Petnjica
-
1
PUTEVI I RASKRŠĆA – 49. EMISIJA

KRISTIAN KIFER: VOLIM DA IGRAM U KOLU ALI JE TO “OPASNO” ZA DRUGE

Radio Petnjica
-
0
KRISTIAN KIFER: VOLIM DA IGRAM U KOLU ALI JE TO “OPASNO” ZA DRUGE

Luksemburžanka Kristian Kifer nije obična vrijedna žena te bogate zemlje u kojoj živi pola Bihora već i osvjedočeni prijatelj Bihora i Bihoraca. Uz prijateljstvo sa Ismetom Muhovićem svoju energiju najviše ulaže pomažući u udruženju Luksemburg – Montenegro. Više puta je posjetila Bihor i ponovila da je to jedan od najljepših krajeva gdje je bila. Sa Kristian je u Luksemburgu razgovarao Dino Račić.
– Poznajem Crnu Goru dugo, bila sam tamo još 80-ih godina prije rata kao i veliki dio bivše Jugoslavije. Crna Gora u Luksemburgu je sve poznatija jer ovdje živi više od 1000 ljudi uglavnom iz Bihora. Nema velikih razlika u mentalitetu između Crnogoraca i Luksemburžana osim što Luksemburžani ne vole da kasne, dok su Crnogorci više spontani. Crnogorci puno obraćaju pažnju na kulturu i ponosni su na nju. Razlog zbog čega se u Luksemburgu ljudi ne posjećuju između sebe treba tražiti u činjenici da oni uglavnom žive u stanovima gdje nema dovoljna prostora za sve, a drugi razlog je to što je lakša organizacija u kafićima. Ima Luksemburžana koji su vezani za svoju porodicu, rođake, ali razlika je u tome što se druže generacijski.

Bila sam u Petnjici i Trpezima, ali samo pola dana pa nisam stigla da obiđem sve. Svidjela mi se priroda koja okružuje i takođe kuće koje su odvojene, dok su Luksemburgu sve zbijene. Luksemburžanin ne pravi razliku između balkanskih država. Prvo što pomisle kada se pomene Crnogorac jeste agresivnost, ali ljudi koji su ovdje pokazuju drugačije od tih stereotipa.
Volim da igram kola na svadbama, ali pošto loše igram uvijek drugi nastrada u kolu jer ga nagazim. Crnogorci su za mene veliki džentlmeni, a to je za mene najvažnije. Ne volim što u Crnoj Gori žene nijesu visoko gledane kao i muškarci, skoro sam bila u posjeti jednoj porodici gdje smo svi mi jeli, a žena na kraju.

Smatram da se Crna Gora brže integriše od drugih država, jer ima puno ljudi koji rade i koji govore bar jedan od zvaničnih jezika, dok Portugalci i ostali rijetko znaju i taj jedan.
Crna Gora je predivna država, voljela bih da se ekonomski bolje razvija i da se ljudi ne sele iz nje ovamo, iako su ovamo uvijek dobrodošli.
(Cijeli razgovor možete poslušati na YouTube kanalu Radija Petnjica)

ZANATI U PETNJIČKOJ OPŠTINI – OBUĆARI

Radio Petnjica
-
0
ZANATI U PETNJIČKOJ OPŠTINI – OBUĆARI

U vrijeme Kraljevine Jugoslavije i nakon drugog svjetskog rata, do 1960. godine (Titove Jugoslavije) obućari u Bihoru su kao osnovnu sirovinu za izradu obuće koristili štavljenu goveđu i teleću kožu. Od takve kože obrađene najjednostavnijim postupkom (soljenjem, sušenjem) dobijena je sirovina za izradu opanaka. Koža dobijena složenijim postupkom bila je sirovina za izradu opanaka sa đonom. Za obradu kože korišten je rastvor kreča, pepela i vode i istucana johova i brezova suha kora.
Proces izrade opanaka sa đonom zanatski je bio složeniji, tražio spretnost i vještinu. Za izradu gornjeg dijela opanka korištena je konoplja, ovčija i kozija koža, dok je donji dio opanka – đon bio od goveđe kože. Opanci ove izrade su bili neotporni, posebno u kišnom periodu, pa bi se pri pješačenju brzo trošili. Da bi ih sačuvali često bi ljudi pri dugom pješačenje izuli obuću i pješačenje nastavili bosi.
Gumeni opanci su se u petnjičkom kraju pojavili poslije drugog svjetskog rata i ne razlikuju se od kožnih opanaka po kroju, već prema načinu izrade. Izrađivani su najčešće od starih automobilskih guma, pomoću alata: krivi i pravi nož, satara i maljica, kliješta i rastavljač (spravu za rastavljanje listova automobilskih guma). Vodeći obućari u petnjičkom kraju u to vrijeme bili su: Muratović (Iljaza) Zaim iz Petnjice i Čilović (Dželila) Hilmo iz Tucanja.
U Petnjici, u Plandištu, u svojoj kući (na lokaciji gdje se danas nalazi kuća Muratović (Sinana) Bahtijara) 1960. godine je radio obućar Muratović (Iljaza) Zaim. Izrađivao opanke od štavljene kože i cipele od starih kamionskih guma u Bihoru poznate kao „zaimovke“. Osim obuće radio je opremu za konje: oglavi, uzde, kolane za samare i sedla…
U Tucanjama kod Petnjice, prije i nakon II svjetskog rata, sve do 1975. godine obućarskim zanatom se bavio Čilović (Dželila) Hilmo (1911 – 1978). Izrađivao opanke i cipele od kože i starih kamionskih guma koje su bile dugotrajne, tvrde – nedoder, u Bihoru poznate kao „hilmovke“.

ZUMBER MURATOVIĆ

BD FOND ORGANIZUJE SABOR U LUKSAMBURŠKOM GRADU SANEM

Radio Petnjica
-
0
BD FOND ORGANIZUJE SABOR U LUKSAMBURŠKOM GRADU SANEM

Udruženje Bošnjačko-donatorski fond iz Luksemburga organizovaće 10. jula tradicionalni “Sabor’” kod dvorca u gradu Sanemu. Sabor ovo udruženje organizuje sedmi put, a vođeni iskustvom do sada očekuju da će posjećenost biti u velika. Organizatori su već uveliko pripremili sve kako bi ova muzičko zabavna manifestacija prošla besprekorno. Iz BD fonda kažu da sabor čekaju sa optimizmom i nadom da će vremenski uslovi na taj dan biti povoljni, jer se očekuje muzički spektakl u Sanemu koji će biti krunisan koncertom domaće mlade folk zvijezde Semira Jahića. Iz BD fonda napominju da je sabor i humanitarnog karaktera i da će zarađena sredstva BD fond utrošiti na svoje aktivnosti kao što su pomoć djeci bez roditelja, stipendije studentima i mnoge druge aktivnosti koje ovo udruženje sprovodi.

“Aktivistički tim uz veoma veliki trud i polaznu investiciju, priređujući zabavni, a ne rijetko i sportski program, pokušava da kroz tu manifastaciju obezbijedi budžet kako bi propratili finansijske potrebe humanitarnih projekata tog udruženja, kao i sporadične, vanprogramske donacije i pojedinačne pomoći. Tradicionalni SABOR u Sanem-u kod dvorca je davno stekao reputaciju najkvalitetnije gastronomske ponude, Pa, sve rečeno, kao i činjenica da će prisutne zabavljati jedna velika zvijezda domaće estrade, ulijeva nadu da će, ukoliko to vremenske prilike dozvole, posjećenost biti velika’’, kazao je za portal Radija Petnjica predsjednik BD fonda Rahim Skenderović.

PRIJATELJI RADIJA PETNJICA: KOMPANIJA „ELOKSIR PLUS“ NAKON CRNE GORE OSVOJILA I EVROPU

Radio Petnjica
-
0
PRIJATELJI RADIJA PETNJICA: KOMPANIJA „ELOKSIR PLUS“ NAKON CRNE GORE OSVOJILA I EVROPU

Kompanija „Eloksir plus“ iz Berana proizvodi i ugrađuje aluminnijsku i PVC stolariju i  pionir je ove djelatnosti u Crnoj Gori. Asortiman proizvoda beranskog giganta alu i PVC stolarije ide od komarnica, roletni, preko rolo i segmentnih vrata, rolo rešetke i grilja do PVC i aluminijumske stolarije, staklene fasade-polustruktruralne i strukturalne. Ovoliki broj proizvoda konkurentima ne ostavlja mnogo prostora za takmičenje na tržištu gdje je Eloksir plus neprikosnoven.

POBIJEĐENA EKONOMSKA KRIZA

fotografija 1Firma je osnovana 1997. godine i za 19 godina postojanja uspjela je da prebrodi ekonomsku krizu i izazove proistekle iz te krize što nije uspjelo većini kompanija u tom periodu. Za svoj uspjeh, kažu u firmi, mogu zahvaliti samo radu, redu, disciplini, kvalitetu i apsolutnom odgovornošću prema klijentima.

Na samom početku, kada je kompaniji „Eloksir plus“ tržište bila samo Crna Gora, ekonomska kriza je prijetila da uništi biznis, bez obzira na sve pobrojane atribute ali su vlasnik firme, Vladan Popović i izvršni i tehnički direktor Ernet Skenderović mislili drugačije. Krenulo je osvajanje novih poslovnih horizonata. Marljivim radom, poštenim i korektnim odnosom kao i kvalitetom zadobili su povjerenje Bihoraca koji žive i rade u inostranstvu. U poslednje dvije godine, zahvaljujući toj saradnji počeli su sa ugradnjom svojih proizvode Bihorcima u zavičaju ali i u državama u kojima borave – Austriji, Luksemburgu i Njemačkoj.

OSVOJENA I EVROPA

fotografija 4 (4)Cijena i kvalitet je omogućio da budu konkurentni čak i na evropskom tržištu, tako da danas proizvode „Eloksir plusa“ ugrađuju Luksemburžani, Austrijanci, Njemci i mnogi drugi. Ovih dana kreću sa „ŠUKO“ programom, što je najekskluzivniji asortiman PVC profila u svijetu.

„Sa ovim programom postižemo još bolje rezultate, bolji koeficijent toplotne provodljivosti i ispunićemo sve evropske standarde. Očekujemo dobijanje „C“ sertifikata za tržište EU. Ljudi koji žive na zapadu dobro znaju o kakvom se kvalitetu radi. Naši ljudi iz inostranstva su naši glavni klijenti, skoro neki 80%“, izjavio je izvršni i tehnički direktor i rođeni Trpežanin Ernet Skenderović. On je dodao da su 2007. godine naši u inostranstvu bili samo 10 odsto klijenata. „Oni su bili naša preporuka da uđemo na tržište EU, a nakon toga naš kvalitet je opravdao njihovu preporuku i mi idemo dalje u osvajanju tog tržišta“, kaže direktor „Eloksir plus“.

MULTIKONFESINALNA KOMPANIJA

Popović i Skenderović su naročito ponosni na činjenicu da su u kompaniji zapošljeni ljudi svih konfesija i da totatlnu multikonfesionalsnot upotpunjnjuje i podatak da je Eloksir plus jedna od rijetkih komanija koja zapošljava i Rome.

 

DONATORI BEZ GRANICA

fotografija 1 (4)Posebno poglavlje priče  je donatorski i humanitarni rad „Eloksir plusa“ iz Berana. Skoro da nema vjerskog objekta, džamije, crkve kao i pratećih prostorija u čijoj izgradnji nije učestvovala ova firma. Zidovi poslovnih prostorija krase mnogobrojne zahvalnice. „Učestovali smo u dosta projekata. Pomagali smo i to ćemo nastaviti dokle god budemo postojali, bez obzira na finansijsku situaciju preduzeća. Kako bih dočarao našu težnju i moju tvrdnju ispričaću jednu kratku opriču. Naime, kada se renovirala Čekić džamija u Gusinju, firma nije ekonomski najbolje stajala. Krediti i dugovi i problemi a ljudi iz odbora za izgarnju džamije iz Gusinja došli da traže ponudu za stolariju. Uradim ponudu i predložim vlasniku da i mi na neki način pomognemo. Mislio sam na to da snizimo cijene ili da ne naplatimo par elemenata. Na moje ali i na iznenađenje ljudi iz Odbora Vladan je kompletnu fakturu donirao za džamiju uz objašnjenje – kada dugujemo 300 neka dugujemo i 303 hiljade eura. Danas i sam kaže da je, pored mnogih drugih donacija, ta nekako posebna i da nam je firma od tada krenula naprijed“, priča Skenderović i dodaje da danas firma posluje pozitivno.

On je podsjetio da Eloksir plus nastavlja sa donacijama u Bihoru, prvenstveno u Trpezima u selu iz kojeg potiče. Komapnija je takođe željela da donira stolariju i za izgradnju gasulhane u Petnjici.

„Bili smo spremni da u potpunosti doniramo taj objekat. To smo i ponudili, ali nam se više niko nije javio. Šta se desilo ne znam. Znam ponuda tamo postoji ali da nijesmo dobili odgovor. Pomogli smo izgradnju višenamjenskog objekta u Godočelju, izgorele kuće Lazama i još puno toga“, ponosno saopštava direktor komanije.

BACI DOBRO NIZ VODU I ČEKAJ GA UZVODNO

fotografija 5 (1)Sportska društva, škole, kao i mnogi drugi su danas svjedoci u humanost ove firme. Pomoć se nije ogledala samo u doniranju njihovih proizvoda već i u opremi, sportskim rekvizitima, novcu… Za džamije na Boru i Savin Boru su drastično snizili cijene proizvoda a neke elemente i poklonili.

„Ljudi iz Odbora za izgradnju džamije u Trpezima su željeli samo sa nama da rade iako im je  vlasnik firme sugerisao da uzmu ponudu i od ostalih firmi koje se bave ovom djelatnošću i da mu donesu ponude od njih. Kada su to uradili, uzeo je najjeftiniju ponudu i prepolovio, rekavši da tu polovinu oni plaćaju, a drugu polovinu firma „Eloksir plus“. Tim potezom htio je da izbjegne onu priču o tome da je naduvao cijene pa tek onda donirao, što je na mene ostavilo jak utisak“, zaključuje Skenderović.

Tim ljudi koji vode ovo preduzeće za sebe kaže da su perfekcinosti i da strogo vode računa o kvalitetu i o svojim klijentima. Intezivno sarađuju sa Zavodom za zapošljavanje sa kojim su radili obuku sa licima sa invaliditetom. Ljudi koji su prošli obuku u ovoj firmi, danas rade širom Crne Gore. Eloksir plus je firma sa sjedištem u Beranama ali ne zna za granice i predrasuda. Pravilo kojeg se drže glasi – baci dobro niz vodu i čekaj ga uzvodno.

DENIS BOŽOVIĆ

OKRUGLI STO U PETNJICI: HIDROPOTENCIJAL ŠANSA ZA RAZVOJ

Radio Petnjica
-
1
OKRUGLI STO U PETNJICI: HIDROPOTENCIJAL ŠANSA ZA RAZVOJ

Danas je u Petnjici odražan Okrugli  na temu “Podstaći razvoj mikro hidro elektrana na lokalnom nivou”

Ovaj okrugli sto je u organizaciji opštine Petnjica i Montenegro biznis alijanse  planiran već duže vrijeme. Zahvaljujući dobroj pripremi u raspravi je učestvovao prilično veliki broj stručnjaka iz ove oblasti kao i predstavnika Vlade Crne Gore kao i predstavnika opština sa sjevera – Berana, Rožaja, Kolašina i Biijelog Polja.

DSCN2137 (1)“Iskorišćavanje prirodnih potencijala u oblasti hidroenergije je ogromna šansa petnjičke opštine. Svjesni te činjenice lokalna uprava je izradila studiju hidropotencijala na području Opštine. Osim toga radili smo i na usvajanju niza odluka sa ciljem stavaranja povoljnog ambijanta za ulaganje i privlačenje investicija kako domaćeg tako i inostranog kapitala sa posebnim akcetom na probuđivanju ekonomskog patriotizma. Pozitivna iskustava iz pojedinih  crnogorskih opština nam kazuju da male hidroelektrane donose značajne benefite lokalnim zajednicama. Činjenica je da su kompanije kroz izgradnju malih hidoelektrana rješavale određene probleme lokalnog stanovnisštva a posebno kada je u pitanju saobraćajna infrastruktura”, rekao je predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović.

On je naglasio da je ipak najveći benefit takvih projekata otvaranje novih radnih mjesta. Agović je ubijeđen će zaključci  sa okruglog stola dodatno osnažiti sve lokalne zajednice da i zajedno sa Vladom Crne Gore rade na stvaranju povoljnog ambijenta za direktan podsticaj izgradnje mikro i minihidroelektrana.

DSCN2145 (1)Izvršni direktor MBA, Zoran Vulević  je rekao da će u narednom periodu lokalne uprave preuzeti sve obaveze kako bi se na osnovu zakonskih  regulativa što prije dobile dozvole za gradnju ovih elektrana. On je naveo šta sve lokalne uprave, preduzetnici i ostali treba da urade kako bi se pojednostavile stvari oko dobijanja dozvola za izgradnju mikrohidroelektrana.

“Da se na lokalnom nivou omogući investitorima dobijanje svih potrebnih papira za izgradnju hidroelektrana, da Opštine pa i one one koje nemaju izrađene urbanističke planove naprave katastar vodotoka, odnosno definišu lokacije  na kojim bi se radile ove hidroelektrane; da se omogući nesmetano priključenje ovih elektrana ne elektroenergetski sistem; da se dobijanje građevinske dozvole za izgradnju minihidroelektrana dobija na osnovu idejnog rješenja”, nabrojao je Vulević.

Predstavnica ministarstva održivog razvoja i turizma Brankica Cmilajnović je upoznala prisutne o zakonskoj regulativi u oblasti životne sredine kada je riječ o hidroelektranama. Ona navodi da treba povesti računa o narušavanju sredine prilikom izgradnje mini  hidroelektrana.

“Zadatak svih nas jeste da se prostor racionalno koristi kao i svi prirodni resursi. Cmiljanović je istakla da poseban akcenat treba staviti na Zakon o strateškoj procjeni na životnu sredinu, Zakon o uticaju na životnu sredinu kao i Zakon o zaštiti prirode”, kaže Cmiljanović.

Predstavnik ministarstva ekonomije Danilo Božović govorio je o značaju malih hidroelektrana s naglaskom na mikrohidroelektrane u odnosu na sadašnji trenutak u Crnoj Gori. On navodi da je izgradnja malih hidroelektrana od višestrukog značaja za državu. “Poseban prioritet država treba da posveti iskorišćavanju hidropotecijala kroz izgradnju malih hidroelektrana. Posebno govori činjenica da se ove hidroelektrane rade za kratko vrijeme u odnosu na velike elektrane  i da je mnogo manje investicionog potencijala. Sa ekonomskog i socijološkog aspekta su jako prihvatljive. U Crnoj Gori hidropotencijal je iskorišćen svega 17%”, rekao je Božović.

Ranko Delević koji  se već duži iz godina bavi izradom malih hidroelaktrana kaže da je davne 68 godine napravio malu hidroelektranu od 5 vati.

“Od tada pa do danas prošlo je mnogo vremena. Napravio sam dvije elektrane, što mi je bio i cilj. Drago mi je je što je priča oko izgradnje hidroelektrana i konačno krenula. Isprojektovao sam i minihidroelektranu od 3kW sa kojom napajam katun od pet koliba za šta sam dobio i mnogobrojna priznanja. Sve ovo što radim jeste ljubav preme hidroenergiji”, ponosno je ispričao Delević.

 

KOMPANIJA DALAS DONIRALA NAMJEŠTAJ PORODICI AGOVIĆ

Radio Petnjica
-
0
KOMPANIJA DALAS DONIRALA NAMJEŠTAJ PORODICI AGOVIĆ

Kompanija Dalas BH d.o.o. je donirala porodici Sada Agovića ugaonu garnituru, dva kauča i ormar i na taj način pokazala da je društveno odgovorna firma. Porodica Agović je prije nekoliko godina preživjela pravu porodičnu dramu i tragediju kada im je dvoje djece stradalo u požaru. Odmah nakon toga, mještani su svojim sredstvima i tadašnja opština Berane uspjeli da sagrade kuću ovoj porodici.

 

IMG_1905Međutim životni put ih je, prije godinu i po popveo za Njemačku, ali nijesu uspjeli da ostvare san, nego su se vratili u neuslovnu kuću. Nakon sagledavanja situacije, Opština Petnjica je inicirala akciju sanacije porodične kuće.

“Obezbijeđen dio stolarije, a evo i ovaj uspješni biznismen vlasnik komapnije Dalas, Ljutvo Hajrović se odazvao na molbu Opštine Petnjica i donirao ovu vijednu donaciju. Ovo je prilika da se zahvalim i još jednom članu kolektiva Dalas – Ismetu Ramčiloviću koji je predsjednik podružnice Petnjica  Udruženja građana sa naših prostora koji žive u BiH”, kazao je predsjednik Opštine Samir Agović.

IMG_1904Sado Agović zahvalio se na vrijednoj donaciji.

“Iskrenu zahvalnost dugujem predsjedniku opštine Petnjica Samiru Agoviću koji je bio glavni pokretač akcije. Ovom donacijom pomogli ste mi da bar dio svojih problema sa kojim se trenutno suočavam, riješim. Hvala još jednom kompaniji Dalas i vlasniku  Ljutvu Hajroviću na vrijednoj donaciji”, kazao je sado Agović.

1...801802803...893Stranica 802 of 893