Zavičajni klub “Bihor” u subotu 30. aprila organizovao je “Šeste susrete dijaspore“, na fudbalskom stadionu u Tetange. Na ovoj muzičko zabavnoj manifestaciji okupilo se za dva dana više od 2000 posetilaca. Goste su zabavljali estradne zvezde Zehra Bajraktarević, Enes Begović, KUD “Evropa” i KUD “Bihor” iz Luksemburga.

Odžan je turnir u malom fudbalu a pobedu je odnela prva ekipa ZK Bihor, drugo mesto pripalo je drugoj ekipi ZK Bihor a treće mesto zauzela je ekipa ENSTAL. Pobednik bihorskog triatlona je Adam Ramčilović.

Pobejdnici u kategoriji bacanje kamena s ramena su:

Adam Ramčilović
Mirsad Ajdarpašić
Samir Šabotić

Pobjednici u kategoriji skok u dalj su:

Adam Ramčilović
Sabin Ličina
Reško Agović

Pobednici u kategoriji nadvlačenje konopca su:

Samir Šabotić
Adam Ramčilocić

Kao i svake godine ovu manifestaciju posjetio je veliki broj naših ljudi koji žive u Luksemburgu ali i dosta njih koji žive u okolnim zemljama. Ove godine gosti susreta bili su gradonačelnici opština Tetange i Rumelange, Lorent John i Haine Henri, počasni član ZK Bihor Mirsad Rastoder, članovi ambasade Crne Gore iz Brisela na čelu sa ambasadorom Vladimirom Radulovićem, kao i novonaimenovani počasni konzul Crne Gore u Luksemburgu Remzija Camić i predstavnici opštine Petnjica.

Posetioci su uživali i u velikom izboru jela i pića, roštilju, pečenju ispod sača i kolačima.

RADIO PLUS LUKSEMBURG

Legalizacija i rehabilitacija četničkog ravnogorskog pokreta u CG je suprotna demokratskom, gradjanskom i evropskom putu države Crne Gore.
Nevladina organizacija DIJASPORA BOŠNJAKA IZ CRNE GORE U NJEMAČKOJ (u.o.) najoštrije osudjuje i izražava svoje zgražavanje radi registracije Ravnogorskog četničkog pokreta od strane Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Crne Gore od 18 aprila 2016 godine.

Legalizacija neofašističke orgnaizacije Ravnogorskog četničkog pokreta ne samo da je suprotno proklamovanoj politici parlamenta i Vlade Crne Gore na afirmaciji evropskih vrijednosti, nego je suprotna i najboljoj antifašističkoj tradiciji Crne Gore na čijim vrijednostima se džava temelji. Da nije bilo pobjede antifašista nad tom istom mračnom ideologijom koju četnički pokret afirmiše, današnje Crne Gore ne bi ni bilo.

Rehabilitacija i revitalizacija četništva je jasan znak da nas u budućnosti čeka ponavljanje nekih novih ” 40-ih i 90-ih”. Budimo realni recimo istinu: ako bude demokratija napredovala kao do sad NE SPAVAJTE MIRNO, RATA CE BITI! Historijske činjenice i sudske presude dokazuju da se užas velikosrpske rušilačke mržnje survao na nedužni bošnjački živalj, ma gdje živjeli, a rezultirao zločinima protiv čovječnosti i genocidom na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine u aranžmanu ideologija i politika koje su stajale i koje sad stoje iza Četničkog ravnogorskog pokreta.

Mi znamo na čemu je zasnovana ideologija Četničkog ravnogorskog pokreta – na mržnji i netrepljivosti prema svemu nesrpskom. Historijske činjenice i sudske presude dokazuju da su užas mizantropskih težnji punom snagom survao nad nedužnim bošnjačkim življem ma gdje živjeli, a krunisano zločinima protiv čovječnosti i genocidom na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. A znamo i njihove ciljeve – širenje Srbije ognjem i mačem na susjedne države. I zato imamo jasan stav o legalizaciji četničke neofašističke organizacije kao teškom propustu u radu nadležnih službi Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore.
Oni koji su dozvolili legalizaciju neofašizma u Crnoj Gori omogućili su i omogućavaju im da šire medjureligijsku i medjuetničku netrepljivost, mržnju i razdor u gradjanskoj Crnoj Gori, koje da su se četnici pitali nebi ni postojala.

Bošnjaci u dijaspori i Bošnjaci uopšteno , kao najveća zrtva četnika, registraciju, tačnije legalizaciju i rehabilitaciju četničkog ravnogorskog pokreta, opravdano shvaćaju kao kolaboraciju MUP CG sa četničkim pokretom. Odgovorna lica iz nadležnih službi Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, one koji su ih registrovali i legalizovali smatramo za pomagače i promoterima terorizma i kao takvi ne zaslužuju biti na mjestima gdje jesu i trebaju biti smijenjeni.
Odgovornost za ovaj gnusni čin ne snose samo službenici navedenog ministarstva. Punu odgovornost snose i oni koji ćute i na taj način daju za pravo i odobravaju zloupotrebu položaja neodgovornih državnih činovnika čime izazivaju dodatnu medjuetničku, medjureligijsku i medjuljudsku netrpjeljivost.

Želimo istaći da se kao organizacija etničkih bošnjaka iz Crne Gore ogradjujemo od svih onih grupa i pojedinaca koji koristeći ovaj propust Ministarstva unutrašnjih poslova generalno optužuju cijeli narod i državu Crnu Goru. Poznato je (ko hoce da zna!) da su etnicki Crnogorci (crnogorski narod ) dali značajan doprinos slomu fasizma u 2 sv.ratu, kao i da su pružili politicki i druge vrste otpora velikosrpstvu 90-ih. Vjerujemo da će tako biti i u buducnosti.

Dijaspora Bošnjaka iz Crne Gore u Njemačku (u.o.) od Vlade Crne Gore traži da se poništi data registracija neofašističkoj organizaciji “Ravnogorski četnički pokret”, a sližbenici Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore i oni koji stoje iz anjih opozovu na odgovornost.

DIJASPORA BOŠNJAKA IZ CRNE GORE U NJEMAČKOJ – Inicijativni odbor

   Samo dan poslije promocije knjige priča „Bihorska enigma“ u sali „Clae“ na Gasperišu (Luksemburg)  održano je Sjećanje na Ismeta Rebronju pjesničkog barda porijekom iz Bihora, a koji je zadnjih četrdeset godina živio u Novom Pazaru.

„LUKSEMBURG – U subotu 30.04.2016. u Luksemburgu u organizaciji Bošnjačkog nacionalnog vijeća dijaspore i Literalnog kluba Husein Bašić je održan skup u povodu 10 godina od smrti pjesnika i novinara Ismeta Rebronje.

U veoma sadržajnom programu o Ismetu Rebronji su govorili Murat Batić, Almir Mehonić, Mirsad Rastoder, Faiz Softić, Ruždija Kočan i Sead Ramdedović. Skupu je prisustvovao i Ismetov brat Rešid a u ime porodice putem pisma skupu se obratila i Ismetova kćerka prof.dr. Nadija Rebronja.
“U ime porodice Ismeta Rebronje zahvaljujem na entuzijazmu i organizaciji ove večeri Bošnjačkom nacionalnom vijeću dijaspore i Literarnom klubu Husein Bašić. Pjesnik zbog koga ste se okupili nikada nije odustao od dubokog ugrađivanja tradicije prostora sa kog potiče u svoje poetsko biće, ali je bio snažno okrenut Evropi što je pokazivao pre svega komunikacijom sa antičkom kulturom koja je temelj evropske civilizacije. Prepoznajem da se takva ideja pjesnika Ismeta Rebronje poklapa sa djelovanjem vaših organizacija i raduje me vaš entuzijazam da našu kulturu i tradiciju sačuvate i tamo gdje živite. Možda je vaše postojanje važnije za nas koji smo ostali da živimo u Sandžaku gdje preti opasnost od samoporicanja, što se dešava kada glad nadjača i tradiciju i kulturu… Zato zahvaljujem na prijateljstvu prema meni i Ismetu zbog kog ste se organizovali ovaj skup u ovom vremenu kada, realno, dovoljno novca za kulturu nema nigdje, pa prijateljske pobude mogu biti jedini motiv za entuzijazam”, stoji između ostalog u pismu Nadije Rebronje.
Skup je otvorio i moderirao Sead Ramdedović koji je upoznao prisutne sa biografijama govornika ali i kazivao stihove Ismeta Rebronje zajedno sa Mirsadom Ratoderom uz muzičku pratnju Edvina Ćemana.
Ruždija Kočan je dao uvodne napomene i kratke izvode iz biografije ovog pjesnika naglasivši da je Ismet Rebronja jedan od najvećih sandžačkih i bošnjačkih pjesnika.

Faiz Softić se iz ličnog ugla prisjetio Ismeta Rebronje u Bihoru, njihovim susretima i razgovorima.
“Sretao sam ga i kasnije, a kada je izašla njegova prva knjiga poezije „Knjiga rabja“ bezbroj puta sam pročitao pjesmu iz knjige „Rafet spava“ i zauvijek upamtio završne stihove pjesme: „…dođi brate jedno jutro malo kupio sam ti novu sviralu ti nisi umro.“ Prve večeri poslije njegove smrti – sanjao sam kako u Crhlju, na Džemovoj livadi, mlada učiteljica Hamida, iz bosanskog gradića Derventa, sjedi na travi u crnim pantalonama, a on – potrbuške leži blizu nje, nešto joj govorka, kida travčice i odbacuje od sebe… Evo, navršilo se deset godina od smrti istinskog pjesnika Ismeta Rebronje, proći će još deset, pa još deset, i sve će se, jednoga dana, zaboraviti. Ostat će knjige koje će, za vijek vjekova, govoriti o svom autoru”, rekaoje u svom izlaganju Softić.

O Ismetu Rebronji kao novinaru i njegovom društveno angažiranom radu je govorio Almir Mehonić, novinar i predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća dijaspore.
“Koliko god je Ismet bio dobar pjesnik i književnik, toliko je bio dobar novinar, urednik i bilježnik aktuelnog momenta u Novom Pazaru, Sandžaku i šire, ali i čuvar bošnjačke tradicije i kulturne baštine. Rebronja je bio urednik i osnivač nekoliko listova i kulturnih manifestcija. Sve književne manifestacije toga doba u Novom Pazaru je osnovao ili učestvovao u njihovom osnivanju. Svoj novinarski rad Rebronja počinje u Radio Novom Pazaru, a kasnije osniva i uređuje List Bratstvo… Ismet je u Bratstvu posebnu pažnju posvetio kulturnoj rubrici. Tu je objavljivao poeziju, prozu, prikaze knjiga. Pored “kulturne rubrike” Rebronja se bavio I aktuelnim drustvenim životom pretežno preko svojih stalnih kolumni kao što su bile kolumne pod nazivom “Umjesto dnevnika” i “Fusnote” u kojima je tretirao aktuelna društveno-politička dešavanja… Nerijetki su tekstovi u kojima Rebronja se kritički odnosi prema vlast, što je za doba jednopartijskog sistema bilo hrabro i rijetko pisanje, posebno u malim sredinama kakva je bio Novi Pazar… Pored kritike, Rebronja je bio i afirmativan. Htio je i znao da istakne pojave i pojedince koji su to zaslužili. Jednom riječju Ismet Rebronja kao čovjek nije bio neko ko se prilagođava vremenu. Odustajao je od svega što je polovično, nepotpuno, neiskreno i prljavo.
Tako on u jednoj od svojih kolumni piše skoro pa poetske redove o ljudskom dostojanstvu ali i o svom karakteru kroz primjer ljudske RUKE:
“Ruka mora da se pruži prijatelju. Pružanje ruke neprijatelju je gadljivo. Mora da se ruci često gadi. Ruka je obilježena. Šaka je išarana. Ima svoje obilježje. Jedno I jedino. Ruka ostavlja trag. Ruka drhti. Ruka je odlučna. Po rukama se razlikuje gospoda. Po rukama se otkrivaju težaci. Po rukama se obilježavaju zločinci. Mora da je ruci preteško”, istakao je između ostalog Mehonić u svom izlaganju o Rebronji kao novinaru.

Murat Baltić pisac jednog od kultnih romana u sandžačkoj književnosti „Fetva“ čovjek koji je jedan dio života proveo u intezivnim druženjima sa Ismetom je na sveobuhvatan način govorio o Ismetovom djelu, poeziji, prozi, detaljno analizirajući najznačajnija djela Ismeta Rebronje. Baltić se osvrnuo i na Ismetov karakret, osobine i život. Baltić je ustvrdio da je Rebronja u samom vrhu bošnjačkih pjesnika, rame uz rame sa Makom Dizdarom.
Ugledni bihorski kulturni radnik Mirsad Rastoder predstavio je zbornik radova „Univerzalne i zavičajne refleksije u književnom djelu Ismeta Rebronje“. Ovaj zbornik radova je nastao nakon skupa prošle godine u Petnjici u kojem je više značajnih autora sa različitih aspekata govorilo o životu i djelu književnika Rebronje. Rastoder je naglasio da bi bila nepravda Ismeta zatvarati samo u okvire Bihora, iako je on svu svoju inspiraciju uzimao sa tog prostora, međutim Ismet po značaju prevazilazi te zavičajne granice, smatra Rastoder.
A.Mehonić

Da je Bihor čudesan vilajet, da su u njemu odvajkada živjeli i žive bajkoviti ljudi pokazuje i zbornik priča „Bihorska enigma“ sa prošlogodišnje manifestacije „Zavičajne staze“, koja se tradicionalno održava svakoga ljeta u  Petnjici, a sve pod budnim okom istinskog entuzijaste i poslenika kulture – Mirsada Rastodera, koji nam sopstvenim prijerom pokazuje kako se valja boriti za kraj u kojem smo ponikli.
Dvadeset i devetog aprila u večernjim satima u sali za sjednice i promocije Zavičajnog kluba „Bihor“ iz Luksemburgo, pred velikim brojem posjetilaca porijeklom iz mnogih krajeva Crne Gore, Sandžaka i BiH, od kojih je, istini za volju, bilo ponajviše onih sa prostora Bihora – održana je promocija na kojoj su govorili Mirsad Rastoder urednik ovog izdanja, Faiz Softić i Remzija Hajdarpašić.

„ U ovoj knjizi imamo raznoliku galaksiju likova, slika, a tematski je vrlo razuđena, tako da se iz priče u priču prebacujemo iz mjesta u mjesto, a sve to, u neku ruku, ima veze sa Bihorom i bihorskim autentičnim pripovijedanjem. U ovoj knjizi jeste, po ocjeni mnogih, najbolja priča „Odabranik“ Misere Suljić-Sijaruć, ali i ostale su ispričana na utentičan način, tako da se čitaoc jednostavno nađe u samom buketu pripovjedačkog smilja koje svojim neodoljivim mirisima plijeni  pažnju i izaziva onu posebnu vrstu ushićenosti kada se ne žuri da se pročita, već da se sazna rasplet događaja o kojem govore autori – rekao je Faiz Softić, dok je urednik Rastoder rekao da čak i one priče koje nemaju izraženu književnu vrijednost – imaju dokumentarnu, te se vrijede čitati i pamtiti.
Remzija Hajdarpašić se osvrnuo na jezičko blago kraja odakle potiču priče, te ukazao na veliki broj jezičkih idioma iz lokalnog okruženja autora.

Poslije zvaničnog promotivnog dijela među prisutnima se, gdje je bilo i nekoliko autora iz knjige (Ruždija Kočan, autor priče „Svadba“ – nagrada za autentičnost, Ferid Muratović, autor priče „Gorak okus čokolade“, Adem Ado Softić ,autor priče „Albin Fir“, Mirsad Rastoder, autor priče „Mnishar“) razvio razgovor o festivalu, pričama i značaju ovog vrlo kompleksnog projekta.

F. S.