ZAVRŠENE TRIBINE ZA POLIGON OŠ TRPEZI

Radio Petnjica
-
0
ZAVRŠENE TRIBINE ZA POLIGON OŠ TRPEZI

Prije nekoliko dana završena je izgradnja tribina u JU OŠ u Trpezima čime je poligon u ovoj školi  postao pravo mjesto za kulturno-sportske manifestacije.  Finansijska sredstva za izgradnju tribina u iznosu od 2.600 eura obezbijedila je dijaspora Trpezi u Luksemburgu.  Kompletne radove na izgradnji tribina izveli su zaposleni OŠ u Trpezima.

“Zahvaljujući dobroj volji naših donatora i ljubavi prema rodnom kraju, školski poligon će biti mjesto na kojem će učenici, mladi sportisti i rekreativci iz sela trenirati i igrati u mnogo ljepšem ambijentu. Pogled na izgrađene tribine sa središnjim stepenicama ostavlja impresivan utisak ali i dokaz da Trpežani ne zaboravljaju svoj rodni kraj i osnovnu školu koju su davno pohađali. Iskrenu zahvalnost za realizaciju ovog projekta upućujemo dijaspori Trpezi u Luksemburgu. Posebno cijenimo ljubav naših Trpežana prema svom zavičaju   koju prenose na svoju djecu upućujući ih na dobročinstvo kao najveću vrijednost postojanja i življenja svakog pojedinca. Ovo je pokazatelj da dijaspora uprkos daljini od rodnog kraja ostaje prepoznatljiva po svojoj humanosti i javno korisnom radu”, kazala je direktorica trpeške osnovne škole Nermina Duraković Pačariz.
Ova osnovna škola primjer je mnogim školama u Crnoj Gori i jedna od rijetkih u kojoj učenici koriste posebnu obuću tokom boravka u njoj. Nedavno su učenici ove škole sa svojim nastavnicima ukrašavali zidne površine i postavljali inventar u dvorištu a sve u cilju ugodnijeg i prijatnijeg boravka učenika u njoj.

DINO RAČIĆ

MUHOVIĆ: ŠERBO DOBIO ZADATAK DA MINIRA PROJEKAT O OSMANU RASTODERU

Radio Petnjica
-
2
MUHOVIĆ: ŠERBO DOBIO ZADATAK DA MINIRA PROJEKAT O OSMANU RASTODERU

Predsjednik OOBS Petnjica Adnan Muhović reagovao je na izjavu akademika Šerba Rastodera i to reagovanje prenosimo u cjelosti

“Reagovanje profesora Rastodera na moje saopštenje objavljeno juče o sandžačkom gaziji Osmanu Rastoderu je u najmanju ruku kukavičko, bijedno i samo njemu svojstveno. Čovjek je prosto dobio zadatak da minira ovaj izuzetno važan projekat. Iole upućen čovjek tó primjećuje i osuđuje. Pa profesore gdje ste bili vi da ovo pokrenete ako ja i BS nemamo kapaciteta?! Zašto samó ćutite i klimate glavom pred önima koji su vam omogućili da budete univerzitetski profesor u vremenu kada nije Bošnjak mogao biti ni kurir na fakultetu, kada su drugi doktori nauka išli za Tuzlu, Sarajevo?

Za pokretanje ove priče nije bilo najophodnije biti doktor nauka, niti akademik DANU, niti advokat crnogorske istorije, već je trebala hrabrost, iskrenost i upornost. Ja sam tó imao i imam i to pokazujem i pokazivaću dok sam živ. Međutim, to vama smeta, vama koji niste imali petlje da genocid nazovete genocidom u Plavu, već zlóčinom, a zločin je ovo što vi radite, kada zarad sticanja skupih političkih poena udarate na mene i Bošnjačku stranku koja je jedini legitimni i autentični predstavnik bošnjačkog naroda u CG. Želite da probijete led za vašu novu partiju pa po već oprobanom scenariju udarate na BS. Ali odmah da vam kazem da u Petnjici niko nije ni čuo za tu opciju koja svojim nazívom podsjeća na povik koji se Bošnjacima ne sviđa.
Oprobaćemo se na izborima u oktobru iako bih ja volío da mi kao narod pravimo unutarbošnjački lobi u svim organizacijama. Ali kako sa vama…

Što se tíče toga da pomenuti uvaženi doktori nauka nisu konsultovani, to nije tačno. Razgovarao sam sa njima i dali su mi podršku. Ja sam pominjaó i vas u tom kontekstu, ali vama ova príča možda ne odgovara iz svima dobro poznatih razloga… Porodičnih…

I još nesto, dok ste vi bili na čelu Bošnjačkog savjeta nije vam ništa smetalo, sve je bilo idealno. Sada kada je neko drugi na čelu naše krovne institucije, vama smeta, ne valja. Još kada je iz BS, to vas boli. Još kad radimo za dobro svog naroda, tó vas uništava. E pa efendija bez evet znajte da grupica u kojoj ste i sa kojom ste i ne zna za Bošnjake i neće da zna. A nama Duško nije šef, niti mi njemu, a ko je vama to se zna dobro.

Vríjeme je početak i svršetak svega, ono je svjedok svemu. I neke stvari i procesi će se dogoditi i bez vas profesore. Ne zaustavlja se ovo lako…”

TRIBINA – KAKO DO SREDSTAVA IZ FONDOVA EU

Radio Petnjica
-
0
TRIBINA – KAKO DO SREDSTAVA IZ FONDOVA EU

Danas je u sali “Centra za kulturu” u Petnjici održana prezentacija na temu „Kako do sredstava iz fodnova EU“. Tribinu je organizovala Opština Petnjica u saradnji sa FORS-om Montenegro. Predavači su bili Tamara Todorović i Marija Đikanović i Neđeljko Strunjaš.

Otvarajući prezentaciju Adis Ličina, je rekao da sredstva koje objezbjeđuje EU iznose više od 250 miliona eura.

„Hvala i Radiju Petnjica koji direktno prenosi ovu prezentaciju jer su na taj način omogućili da slušaoci čuju o kakvim se projektima radi“, rekao je Ličina.

Tamara Todorović je rekla da će tokom juna biti raspisani prvi pozivi za IPO II, navodeći da na ovim pozivima mogu konkurisati javne ustanove kao što su škole, zdravstvene ustanove, preduzeća kao i lokalna uprava.  Jedna od prednosti Opštine Petnjica jeste i ta što ima povoljan geografski položaj tako da može konkurisati sa projektima koji su usko vezani za prekograničnu saradnju sa susjednim državama.

Prezentaciji je prisustvovalo oko 30-tak zainteresovanih – predstavnika NVO sektora, predstavnici opštine i predstavnici škola i lokalne uprave.

fotografija 2Predsjednik opštine Samir Agović je goste upoznao sa činjenicom da je opština Petnjica aplicirala za projekat prekogranične saradnje sa opštinom Tutin, naglašavajući da će opština Petnjica i u narednom periodu intezivno raditi na projektima prekogranične saradnje.

Predstavnici FORS-a su naveli da će i u narednom periodu organizovati još niz sličnih seminara i prezentacija, kako bi se svi zainteresovani na vrijeme i što kvalitetnije pripremili za apliciranje, navodeći da se današnja prezentacija može smatrati samo kao uvodni dio u jednu ozbiljnu priču koja će tek da zaživi u Opštini Petnjica.

DENIS BO0ŽOVIĆ

VEČERAS ZVANIČNO OTVARENJE KONZULATA CRNE GORE U LUKSEMBURGU

Radio Petnjica
-
0
VEČERAS ZVANIČNO OTVARENJE KONZULATA CRNE GORE U LUKSEMBURGU

Večeras, 13. maja, u luksemburškom gradu Kailu (Kayl), biće svečano otvoren konzulat Crne Gore u Luksemburgu i održati zvanična inauguracija počasnog konzula dipl. arhitekte Remzije Camića, koji, među doseljenicima iz Crne Gore i Balkana, kao i kod velikog broja građana Luksemburga, uživo visok ugled i važi za čovjeka od znanja i povjerenja. Prepoznali su to zvanični Crne Gore i postavili ga na ovu odgovornu dužnost u Luksemburgu.

Svečanosti će, pored ambasadora Crne Gore u zemljama Beneluksa – Vladimira Radulovića i njegovih saradnika, prisustvovati veliki broj uglednih građana opština sa juga Luksemburga, kao i istaknuti predstavnici doseljenika iz Crne Gore u Luksemburg – predsjednici udruženja i drugi ugledni građani.
Posle intoniranja himni Luksembura i Crne Gore zvanicama će se prvi obratiti Ambasador Radulović.
Otvaranjem konzulata u Luksemburgu, otvaraju se mogućnosti još bolje saradnje između dviju zemalja i znak je povjerenja Crne Gore u svoje građane u ovoj maloj, ali jednoj od najbogatijih zemalja svijeta.
Ovime se ne unapređuju samo bilateralni odnosi između dvije zemlje, već i odnosi matice sa svojim iseljeništvom koje je apsolutno svjesno značaja kvalitetne saradnje Luksemburga i Crne Gore.
Inače, novopostavljeni konzul Remzija Camić je, i prije zvanične inauguracije, održao nekoliko izuzetno važnih sastanaka sa predstavnicima udruženja koja okupljaju doseljenike iz Crne Gore i po prvi put se došlo do visokog stepena povjerenja i zajedništva među udruženjima u organizaciji određenih programa, što i jeste primarni zadatak konzulata u zemljama u kojima djeluju.

F.S.

 

ŠERBO RASTODER: PORUKA BIHORCIMA – NE NASEDAJTE NA JEFTINE PREDIZBORNE TRIKOVE

Radio Petnjica
-
0
ŠERBO RASTODER: PORUKA BIHORCIMA – NE NASEDAJTE NA JEFTINE PREDIZBORNE TRIKOVE

Da je doslo vrijeme predizborne kampanje, može se prepoznati po tome što DPS registruje RAVNOGORSKI POKRET a istovremeno se daje mig satelitu da amortizuje ovaj gaf, multi……. Crne Gore. Naivni i nedovoljno obrazovani šef ove stranke iz Petnjice gromoglasno najavljuje naučni “skup”o Osmanu Rastoderu. I u čemu je tu problem? Pa u tome što je posao stranke da vodi politiku a ne da organizuje naučne skupove. Umjesto da, ako smiju, pitaju Duška ,da li je korektno Prema evet efendijama registrovati pokret čiji je primarni cilj bio da istrijebe narod kojeg navodno predstavljaju, evet efendije po oprobanom receptu prave paradu u stilu “I mi ćemo”. Rezultat, Vijest sa lokalnog radija preuzet će svi “koji žele kapitalizovati nesreću jednog naroda”. Ako neko misli da ovo glasilo malo ko sluša, vara se. Moje iskustvo kazuje, da niko ne prenese moje intervjue sa “Al Jasire” ili nekog drugog uglednog svjetskog medija ali odmah i ekspresno sa “Radija Petnjice “. Suviše sam toga prošao da bih ovo mogao smatrati slučajnošću. Kakve ovo ima veze sa temom. Pa zato što sam siguran da je i vijest o “naučnom skupu “, dio istog scenarija. Zašto? Zato što navodni “učesnici “nemaju pojma da se priprema nekakav skup. Valjda bi trebali da znaju, najmanje sljedeće: ko je organizator, koja je tema, ko će biti pozvat? Umjesto svega toga se tobož poziva “Bošnjački savjet da preuzme “finansiranje i organizaciju skupa “. Naravno oni koji znaju sastav i kapacitet ovoga stranačkoga tijela, znaju da može biti upotrijebljen samo kao stranačka ekspozitura u organizaciji skupa po kriterijumima nekompetetnosti, kao i nekih prethodnih. Rezultat? Podignute tenzije uoči izbora, reaktuelizovana istorija. Ko će da “miri i spašava “?Naravno, DPS! Ko će da proliva “krokodilske suze “nad sudbinom nesrećnog naroda”?Naravno, “evet efendije iz B. S. “? Šta je tu “skrivio”nesretni Osman Rastoder? Mnogo. Prvo, nije prešao u partizane onda kada su to uradili njegovi protivnici s početka rata. Drugo, branio je narod od pošasti onih čije sljedbenike Duško registruje. Nedopustivo? Treće, proglašen je “ratnim zločincem” bez djela o “zločinu” (vidi njegov dosije u A.J.) I četvrto, ubili su ga Bihorci u dokazivanju “lojalnosti “novim vlastima. Na kraju suštinsko pitanje?Kome treba da ponovo ubija Osmana Rastodera?. Treba li organizovati naučni skup? Naravno, ko bi mogao biti protiv toga? Ali to treba da radi opština kao institucija svih građana, jer zašto zaboraviti Đula Agovića (Osmanovog zamjenika), Šefkuju Kršića, Asira Ćorovića, Ćazima i Abdulaha Sijarića i mnoge druge. Zato ne vidim nikakav razlog da prvo ne sjednu zajedno ljudi koji nešto znaju, dogovore se civilizovano i kompetetno koga da pozovu. Pošto do sada nijesam zvat, ako me budu zvali, imam samo mali uslov: da se na skup pozovu sljedbenici i branitelji “ravnogorskog pokreta “?

S poštovanjem,

PROF. DR ŠERBO RASTODER

(Izvor: FB)

SABAHUDIN RASTODER: ZA USPJEH POTREBNA VOLJA, UPORNOST ALI I DRŽAVA

Radio Petnjica
-
0
SABAHUDIN RASTODER: ZA USPJEH POTREBNA VOLJA, UPORNOST ALI I DRŽAVA

Sabahudin Rastoder iz bihorskog sela Ponor živi i radi u Luksemburgu. Iz Bihora je 1985. godine otišao u Sarajevo a nakon dvije godine je došao u Luksemburg. 16 godina je vozio autobus a nakon toga je odlučio da pokrene svoj biznis i voljom, motivacijom i upornim radom za kratko vrijeme postigao je veliki uspjeh u biznisu i važi za primjer mladog čovjeka koji je za kratko vrijeme postigao mnogo. Vlasnik je snek restorana Chez nous (Še nu) i agencije za nekretnine.

Ističe da je izuzetno zadovoljan onim što radi i činjenicom da je svoj gazda.

‘’Imam mogućnosti, motivisao sam se, radim na tome i mlad čovjek može da uspije. Recept za uspjeh je volja i rad, kao i obrazovanje’’, kazao je Sabahudin za portal Radija Petnjica.

Za uspjeh je pored upornog rada bitno i to da vam država stoji iza leđa kao oslonac, a primjer za to je Luksemburg. Što se tiče naših ljudi, bilo da su u Njemačkoj, Švajcarskoj ili u bilo kojoj drugoj stabilnoj državi koja vam daje sigurnost, tu može svako da uspije.
‘’U Luksemburgu sistem funkcioniše odlično, jer je sistem ste vi, ako se organizujete, hoćete da radite, uspjeh vam je zagarantovan’’, kaže Sabahudin.

Kaže da Luksemburžani pozitivno gledaju na Bihorce, jer ono što je Luksemburžanima prva asocijacija na naše ljude je to da su to ljudi koji su radni i koji se snalaze.
Po Sabahudinu došlo je vrijeme kada se Bihorci vraćaju Bihoru duhovno, jer ih vežu klubovi naših ljudi, razne manifestacije. Posebno ističe ulogu Radija Petnjica koji je povezao ljude sa svih strana.

Iskoristio je priliku da za kraj razgovora pošalje poruku svim mladim ljudima.

‘’Htio bi da poželim svim mladim ljudima u Crnoj Gori u Luksemburgu, ma gdje bili da budu sigurni u sebe, uz svoj trud i zalaganje, jer bez toga nećete moći da uspijete i krenete naprijed. Svaki čovjek će uspjeti samo ako ima jaku volju, hoće da radi i naravno uz stabilnost svoje države’’, zaključio je on.

DINO RAČIĆ

BIHOR NA SAJMU KNJIGA U PODGORICI

Radio Petnjica
-
0
BIHOR NA SAJMU KNJIGA U PODGORICI

Međunarodni podgorički sajam knjiga i obrazovanja otvoren je 9. maja u garažnom dijelu šoping mola Delta City u Podgorici i trajaće do nedjelje, 15. maja.
NVO “Centar za kulturu Bihor“ imao je svoj štand na ovom sajmu na kojem se predstavio sa svojim izdanjima knjiga.

Praznik knjige , kroz svečani program, obasjao je italijanski pisac Klaudio Magris kome je uručena međunarodna nagrada “Književni plamen” čiji su osnivači nobelovac Mario Vargas Ljosa i izdavačka kuća ‘’Nova knjiga’’ iz Podgorice koja je organizator Sajma knjiga.
U svečarskoj atmosveri , jedan od najpoznatijih savremenih italijanskih pisaca Klaudio Magris je rekao da sve utiče na pisca.
‚‚Djelo ne nastaje samo. Ljudi su dio priča i inspiracija’’, naglasio je Magris.
‚‚Precizno rečeno na tome se zasniva i pričana sehara Bihora koju posredstvom  Festivala “Zavičajnih staza” nastojimo prikupiti u knjige, trajni znak da imamo pisce i šta da ostavimo u amanet. Znamo, svako ima pravo da kaže kako je pojavljivanje izdanja CK Bihor sitnica u moru knjiga velikih i malih izdavača na sajmu u Podgorici, ali smo sigurni da je za nas, koji sa ponosom ističemo da smo Bihorci, ovo veliki korak ’’, kazao je za portal Radija Petnjica predsjednik CK Bihor Mirsad Rastoder.

‚‚Značajano je i po tome što smo u prilici da znalcima i poštovaocima knjige pokažemo 12 knjiga, među kojima su: četiri zbirke priča inspirisanih Bihorom, “Šetnje po Šipovicama” , poezija Ćamila Sijarića, “Strah od behara ” Refika Ličine, odabrana poezija Safeta Hadrovića Vrbičkog i Envera Muratovića, monografija “Bihorska muzika ” i nadasve zbornik eseja o Ismetu Rebronji, velikom stvaraocu kojeg, znatno ozbiljnije treba da baštini i crnogorska kultura.

Pomenute i druge autore, nemamo namjeru otimati iz prostora koje su svojim djelom osvojili ali je lijepo da njih i druge prizivamo sebi, zbog sebe i generacija koje dolaze. Radi talentovanih kojima je dragocjeno “puhnuti pod krilo”, kako bi rekao Ćamil. I kao znak duhovnosti uz koju ćemo se bolje razumjeti i međusobno i sa drugima’’, istakao je Rastoder.

‚‚Čitajući nešto ćeš naučiti’’ savjetuju mudri ljudi, te nije slučajno što je u Bihoru postojao kult knjige koja se nekada držala visoko na rafu. Sad je dostupnija ,samo je treba češće uzimati. Ona će vas inspirisati da zapišete svoja snoviđenja i životne sudbine po primjerima iz pamćenja, za priču inspirisanu Bihorom. Konkurs je otvoren do 21. maja i opet će. Sve dok bude Bihora, biće i priče.

Posjetioci sajma u prilici su da vide i čuju o kulturama Indije, Kine, Irana i drugih udaljenih destinacija.

Zemlja gost je Češka i na svom štandu svakodnevno će predstavljati svoju umjetnost, kulturu i tradiciju, ali i promovisati zemlju kao omiljenu turističku destinaciju.  Prošle godine zemlja gost bila je Turska.

Ovogodišnje XI izdanje sajma, znatno kvalitetnije od svih predhodnih , pored brojnih izdavača koji će se predstaviti iz Crne Gore i regiona, promovisaće književne opuse poznatih autora, među kojima su Elvira Koić, Robert Perišić,  Marina Vujčić, Goran Samardžić, Muharem Bazdulj, Petre Dimovski, Dragan Dragojlović, Aleksandar Gatalica, Vule Žurić, Obrad Nenezić, Nikola Malović, Slobodan Vuković, Aleksandar Gavranić, Brano Mandić, Ilija Nikčević, Neven Milaković i drugi.

DINO RAČIĆ

BOŠNJAČKA STRANKA PETNJICA ORGANIZUJE NAUČNI SKUP O OSMANU RASTODERU

Radio Petnjica
-
0
BOŠNJAČKA STRANKA PETNJICA ORGANIZUJE NAUČNI SKUP O OSMANU RASTODERU

Opštinski odbor Bošnjačke stranke Petnjica namjerava da krajem jula organizuje naučni skup o liku i djelu mula Osmana Rastodera na kojem bi učestvovali eminentni stručnjaci iz oblasti istorijskih nauka kao što su akademik Šerbo Rastoder, Izet Šabotić, Azem Kožar književnik i autor djela “Sandžački gazija mula Osman Rastoder“, Zumber Muratović.

“S tim u vezi pozivamo Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori kao krovnu instituciju Bošnjačkog naroda da bude suorganizator, učesnik i dobrim dijelom pokrovitelj ovog historijskog skupa za Bošnjački narod u Crnoj Gori. Molimo vas da ovu našu molbu prihvatite i da zajedno napravimo još jedan u nizu koraka ka rasvjetljavanju istine o našoj historiji i značaju muslimanske milicije koji je imala u odbrani bošnjačkog naroda naših krajeva i jednom od najvećih gazija, oličenja hrabrosti i dostojanstva, mula Osmanu Rastoderu”, stoji u saopštenju OOBS Petnjica koji potpisuje predsjednik Adnan Muhović.

MUSLIJA KALIĆ: SVI SMO MI PARTIJA ZA PETNJICU

Radio Petnjica
-
1
MUSLIJA KALIĆ: SVI SMO MI PARTIJA ZA PETNJICU

Gost Radija Petnjica i emisije “Putevi i raskršća” bio je Muslija Kalić, potpredsjednik opštine Petnjica. Ovo je drugi dio razgovora.

Kada bi pitali građane opštine Petnjica, posebno one starije, ima li boljitka, siguran sam da bi kazali da ima i da ga osjećaju. A nagovještava se i nailazi vrijeme, gdje bi se kroz rad lokalnog parlamenta i ulaganje države, mogli stvoriti uslovi da mlađa generacija, od 12 do 18 godina, ostane ovdje, da ne ide nigdje. Cilj lokalne uprave i mene lično je da upravo zadržimo taj dio mladih ljudi.

Petnjica i Bihor su prepoznatiljvi dio Crne Gore u kojem je poljoprivreda dominantna. Ovo podneblje je bogom dano za preradu jabuka i drugog voća i treba da se napravi pogon za njegovo skladištenje i preradu. Morali bi povesti računa da se jednom broju poljoprivrednika pokuša pomoći u uzgoju malina.

Kada je u pitanju saradnja lokalne uprave sa dijasporom, moram istaći da je dobra saradnja, na obostrano zadovoljstvo. Pomagali su oni i prije, ali je sve to bilo pojedinačno. Moram da pomenem one koji su zajedno sa nama ušli srcem i nesebično pomogli za vraćanje statusa opštine. Bezrezervnu podršku smo imali od Nijaza Ramdedovića, Senada Mehovića, Osmana Destanovića, Jupa Rastodera. Takođe, od zavičajnog kluba „Bihor“ iz Luksemburga, od naših prijatelja iz Sarajeva Ismeta Ramčilovića i Šemsudina Hadrovića. Sva politička mimoilaženja su ostavljena po strani. Svi smo bili jedna partija, partija za Petnjicu, i kako smo radili, tako smo i ostvarili. Malo je stvari  koje su nas Petnjičane objedinile kao što je vraćanje statusa opštini. Dijaspora je u periodu 1998. -1999. godine izgradila saobraćajnicu Petnjica – Bioče, uložili su veliki novac u izgradnju dva mosta, čija vrijednost prelazi više desetina hiljada eura. Građani Petnjice to cijene, pamte i ne zaboravljaju. Nakon vraćanja statusa i formiranja lokalne vlasti, nekih godinu dana odnosi su bili na početnoj fazi. Međutim, nagoviješteni su bolji dani što se tiče dijaspore i lokalne vlasti, i to se sada dešava. Dobar primjer kako se pomaže svoj kraj i ljudi je Bošnjački fond iz Luksemburga koji pomaže i ulaže u mladost. Oni odavno dijele stipendije mladim ljudima iz ovog kraja i to je nešto što ova lokalna uprava cijeni. Moram pomenuti i jednu našu sugrađanku koja je otišla odavde kao mala, i ona je našla za shodno da donira inventar za našu opštinu. Bilo je tu još donacija, zavičajni klub „Bihor“ donirao je snjegočistač, braća Halilović su donirali kamion, i ono što takođe moram da istaknem, to je da je Izet Rastoder, iz Slovenije nama donirao dva auta, jednog džipa i jedno luksuzno auto. Ovi su pokazatelji dovoljno veliki koji nam govore da dijaspora ulaže.

Cijeli razgovor možete poslušati na YouTube kanalu Radija Petnjica.

 

 

 

ZANATI U PETNJIČKOJ OPŠTINI – TRLJENJE

Radio Petnjica
-
0
ZANATI U PETNJIČKOJ OPŠTINI – TRLJENJE

Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije u Petnjici i njenoj okolini gotovo svaka porodica je sijala konoplju, imala trlicu – starinska naprava nalik stonim makazama, napravljena od drveta. Trlica je služila za gnječenje konoplje kako bi se iz nje izvukle niti koje su se kasnije koristile za tkanje. Trlica je bila od tvrdog drveta, najčešće od hrasta, graba ili bukve, od dvije daske u obliku slova „V“ i pokretne ručke.
Ova primitivna naprava bila je naporna jer je zahtijevala puno fizičke snage.

Konoplju su žnjeli, slagali u snopove i kiselili u vodi, u tzv. „močila“. Nekada je jedno močilo bilo od koristi za cijelo selo. Nakon kišeljenja konoplju bi nosili svojim kućama, podvrgli trljenju na trlici (udarali i brunili-raščešljavali), samo bi se otpad – sitni opiljci tzv. pozder bacao.
Raščešljanu konoplju su sušili, ručno češljali na grebenima i preli. Ispredeni konac je služio za tkanje tkanine od koje su se pravile košulje i gaće, koje su bile tvrde – nedoder, čak je i druga odjeća bila izatkana od konaplje.

Poznate su bile dvije vrste košulja: košulje za „domazluka“ (za kuće) gdje su osnova i potka bile od konopljanog prediva i druga vrsta „saglam košulje“ (kvalitetnije) košulje gdje je osnova bila konopljana a potka pamučna. Ove druge košulje su bile „pitomije“ – manje greble kožu i mogli su je imati oni malo bogatiji.

Bilo je familija koje nisu bile vješte za ovaj posao, bastašniji-snalažljiviji su pokrenuli male privatne poslove, razvili neku vrstu zanata – radili trljenje konoplje, ispredanje, tkanje i šivenje uz određenu nadoknadu.

Zadnje „močilo“ u petnjičkom kraju bilo je, sve do 1960. godine, na Okruglom lazu.

(ZUMBER MURATOVIĆ FB)

 

1...833834835...908Stranica 834 of 908