SJEDNICA PARLAMENTA U 11ČASOVA, PRENOS NA RADIJU PETNJICA

0

Danas za 11 časova zakazan je nastavak prekinute 15. sjednice lokalnog parlamenta.  Na dnevnom redu su dvije tačke:
– Prijedlog odluke o Budžetu opštine Petnjica za 2016 godinu,
– Prijedlog odluke o preuzimanju zaposlenih iz opštine Berane sa prebivalištem na teritoriji opštine Petnjica.
Podsjećanja radi, 10-tog marta je sjednica lokalnog parlamenta prekinuta kod tačke dnevnog reda Prijedlog odluke o Budžetu opštine za 2016 godinu. Traženo je dodatno pojašnjenje u vezi sa budžetom jer opština Petnjica mora da preuzme 19 radnika iz Berana. Na toj sjednici, usvojene su tačke dnevnog reda koje su se odnosile na Informacije o radu osnovnih i srednje škole u opštini Petnjica, usvojen je Prijedlog programa Skupštine Opštine Petnjica za 2016. godinu, usvojen je Prijedlog odluke o porezu na nepokretnost, kao i Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama odluke o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta.
Krajnji rok za usvajanje Budžeta za 2016 godinu je 31 mart.

Nastavak i rad 15-tog zasijedanja lokalnog parlamenta slušaoci Radija Petnjica mogu pratiti na našem talasu.

MORAMO IMATI U UDŽBENICIMA GENOCID NAPRAVLJEN NAD BOŠNJACIMA

2

Mitropoliti Mihailo, vrhovni poglavar Crnogorske pravoslavne crkve, govoreći za „Bošnjaci.net“, rekao je kako se slobodno kretao po Bosni i Hercegovini a nije po Crnoj Gori, prenosi Patria.

– SPC me smatra njihovim glavnim neprijateljem. Zato mi je onemogućena sloboda kretanja po Crnoj Gori. Krećem se samo uz stalnu pratnju koja štiti moj fizički integritet. Najnoviji ispadi SPC u Bijelom Polju i u Kotoru to potvrđuju. Za razliku od takvih okolnosti u Crnoj Gori, u BiH sam se slobodno kretao i bio pozdravljen od vašeg naroda i građana u više prilika u kojima sam se poklonio žrtvama Srebrenice.
Slobodan u BiH, ali ne i u CG

Animozitet prema drugim narodima glavni je pokretač srpskoga nacionalizma, koji se razvija i širi, uglavnom, pod uticajem i patronatom Srpske pravoslavne crkve. Takvi stav prema nesrpskim narodima posljedica je netolerancije prema nacionalnoj i vjerskoj različitosti između brojnih naroda u Srbiji, na Balkanu, Evropi i svijetu. Tragični sukob mračnoga „srpskoga pravoslavlja“…

Prema mitropolitu Mihailu zaborav zločina krije mnoge opasnosti.

– Agresivna i militantna SPC ne samo da ne žali žrtve i da se ne izvinjava za zlo i zločin počinjen u Bosni, Hrvatskoj i na Kosovu, već ga prikriva i falsifikuje nesporne činjenice, radeći sve da se on zaboravi. A zaborav zločina je produženi, odnosno novi zločin koji vodi budućim zločinima, u stvari ponavljanju tragične istorije. Zato je, po mišljenju mnogih, zaborav zločina opasniji od niza već počinjenih zločina. Normalno u svemu tome osnovni cilj bivšeg, sadašnjeg i budućeg agresora je prikriti aktivnu i jednu od vodećih uloga SPC u genocidu nad Bošnjacima, prenosi Patria.

Genocidne namjere SPC i SANU

Neophodno je u školske programe uvrstiti potpunu istinu o tragediji Bosne, a to je obavezno izučavanje genocida nad Bošnjacima, kako se više nikada nikome ne bi mogli ponavljati. U tome treba slijediti primjer suočavanja Njemaca sa posljedicama 2. svjetskog rata i miroljubivu i veliku politiku Vilija Branta.

Namjere Srbije, SPC i SANU kao nosilaca velikosrpskog projekta nisu samo osvajačke, već i genocidne. U njihovoj srži i krajnjoj poruci i cilju, odnosno namjeri nije samo okupacija naroda i zemalja regiona, već i njihova denacionalizacija, kao u doba cara Dušana.

Zaim Čelebić, Bošnjaci -NET

Original tekst: http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=56906

INTERNET: U PETNJICI ELEKTRONSKE ŠKOLSKE DNEVNIKE ISPUNJAVAJU U KAFANI I KUĆI

0

Učenici i nastavnici srednje stručne škole „Vukadin Vukadinović“ iz Berana, područnog odjaljenja iz Petnjice u svojoj školi u novoj opštini nemaju internet. Iako škola prati sve trendove i novitete, internet je ipak luksuz.

Naime, zgrada škole nije pokrivena internet signalom kako najjačeg T-com, tako ni mobilnih operate koji imaju tu mogućnost. Ministarstvo prosvete je zvanično počelo sa takozvanim elektronskim dnevnicima školske 2012/13 godine i shodno tome, zaposleni moraju redovno da unose podatke u e-dnevnik i da ažuriraju ocjene, ali im je ta mogućnost uskraćena, jer nemaju obezbijeđen internet pristup. Prije godinu Telekom je instalirao potrebnu opremu, postavio ruter i to je funkcionisalo 3-4 mjeseca sa izuzetno lošim kvalitetom signala.

Od tada pa do danas, zaposlenim u toj javnoj ustanovi ostaje da svoje obaveze, kao što je između ostalog i vođenje elektronskog dnevnika i unošenje ocjena u isti, koriste signal Osnovne škole koji je lošeg kvaliteta, ili da svoje radne obaveze završavaju svojim kućama, pošto u svojim radnim prostorijama tu mogućnost nemaju. Direktor matične škole iz Berana je uputio zvanični zahtjev Ministarstvu prosvete, ali još nema odgovora. Ono čemu se zaposleni u ovoj Javnoj ustanovi nadaju jeste da će se taj problem brzo riješiti i da će imati elementarne uslove za nesmetani rad. 

D.B.

 

 

 

 

 

 

 

BRATIMIN VIR – MAMAC ZA TURISTE I ŠANSA ZA PROMOCIJU PETNJICE

0

Bihorski kraj je destinacija kojom rado posjećuju biciklisti i ljubitelji prirode sa svih strana. U vremenu kada eko turizam i netaknuta prirodna bogatstva predstavljaju pravi mamac ljubitelja aktivnog odmora u kojem turista traži nešto više od gužvi, prepunih plaža i buke Opština Petnjica ima veliku šansu da sa malo ulaganja promoviše bihorski kraj kao turističku destinaciju u kojoj će posjetioci imati priliku da uzivaju u divljoj ljepoti a dočekaće ih nadaleko poznati  srdačni i gosptoprimljivi Bihorci sa autentičnom gastronomijom.

Mnoštvo puteva i puteljaka, mnogo sela, lijepi predjeli, ljubazni ljudi… E tu u Bihoru, postoji jedan skriveni kutak, nedirnuti dragulj prirode na rijeci Popča među narodom poznat kao Bratimin vir. U pitanju je teško pristupačni klanac sa kaskadama, jedna prava oaza mira opkovana sa svih strana ljepotom prirode.

Bratimin vir je fantastično mjesto pogodno za pješačenje, slobodno penjanje, kanjoning, ali i biciklizam a uz malo truda mogla bi se osposobiti sjajna povratna MTB staza koja bi vodila kroz šumu, desnom stranom Popče, nazad za Petnjicu.

Staza je markirana i skroz je pristojno uređen teren do samog vodopada i klanca. Kako je staza jako strma u završnom dijelu, postavljena je ograda od oborenih stabala, a u samom klancu postoje improvizovani mostići kojim uz dosta opreza možete preći preko Popče do skrivenog i možda najatraktivnijeg kutka ove lokacije – lijepog ovalnog bazena iznad koga se izdižu visoke litice a kroz otvor u stijeni u vidu omanjeg vodopada izbija rijeka koja je pedesetak metara iznad nestala u strmom uskom ponoru.

U proljeće i jesen vodostaj zna da bude jako visok, dok ljeti rijeka nije tako velika i može se njom gaziti umjesto, za običnog posjetioca, na momente opasnog veranja po stijenama i drvenim mostićima. U svakom slučaju čitava lokacija je prepuna opalog navlaženog lišća i treba biti jako oprezan da se ne okliznete jer pad ovdje može biti koban.

Mnogo legendi se pripovijeda o Bratimin viru, a mi ćemo vam ispričati neku koja salje simboličnu poruku. Kažu da je na ovom mjestu nekada davno postojala pećina u kojoj je bilo sakriveno veliko blago. Blago je bilo ukleto, pa se svaki trag gubio onima koji bi pokušali da ga se domognu probijajući se do pećine. Priča se i da su dvije gorštačke porodice bile u zavadi, pa se svaki njihov susret završavao u teškim ranama, a nekad čak i ubistvima. Niko nije mogao da ih izmiri, sve do jednog dana kada su dva brata spasila mladića iz one druge porodice dok se davio u vrtlogu nabujalog vodopada. Kada je mladić ispričao šta mu se desilo i ko ga je spasio, njegov dedo i otac poslali su ljude da od bivših neprijatelja traže mir i pobratimstvo. Od tada su mnogi ovdje nalazili mir pa zbog toga i ime Bratimin vir.

DINO RAČIĆ

VODOVOD IZMJEŠTEN, USKORO KAMEN TEMELJAC

0

Radnici GP “Tehnogradnja” iz Pljevalja uspješno su priveli kraju radove na izmještanju vodovnodnih cijevi sa glavnog izvorišta koje je snabdijevalo vodom Petnjicu. Nakon rešavanja pitanja vodovodnih cijevi, radnici nasipaju platformu šljunkom, kako bi mogli da se kamionima kreću i uklanjaju zemlju koja nastaje na škarpanju u gornjoj zoni građevinske lokacije, kao i zemlje koja će da nastane iskopavanjem lokacije gdje su predviđene podzemne garaže. Naravno, shodno propisima o bezbjednosti, lokaciju budućeg velikog gradilišta, zaštitili su bezbjedonosnim mrežama i time obezibjedili sigurnost za prolaznike.

Da podsjetimo, glavni “krivac” što radovi ne teku planiranom dinamikom bio je veliki broj priključaka na vodovodnu mrežu van mjesta gdje je to bilo predviđeno. Dok su trajali radovi na izmještanju vodovodnih cijevi mještani nijesu bili previše uskraćeni za vodu, već je prebacivanje sa starih na nove vodovodne cijevi rađeno postupno u kratkom vremenskom roku.

Ono što se može uskoro očekivati, uz najavu povoljnih vremenskih prilika, da se uskoro postavi i kamen temeljac za buduću zgradu Opštine.

DENIS BOŽOVIĆ

ADIN RASTODER I TIJANA GORDIĆ IZLAŽU U SPLITU

0

Zajednička izložba, skulptura i crteža crnogorskih umjetnika Adina Rastodera i slika Tijane Gordić otvorena je krajem prošle sedmice u galeriji “Dioklecijan” u Splitu. Predstavljene su “Slike radosti” Tijane Gordić i “Dokumentovane misli (crteži) i skulpture” Adina Rastodera.

“Ljubitelji savremene likovnosti imaju priliku da vide po sedamnaest radova mladih, a već poznatih umjetnika iz Crne Gore”, kazala je na otvaranju Lidija Leskur, pjesnikinja i počasna predsjednica likovno-književne unije “Vlaho Bukovac” u Splitu.
Ona je podsjetila da je izložba organizovana na inicijativu Zajednice Crnogoraca u splitskoj regiji, koja uspješno prezentuje vrijednosti iz matične države i gradi mostove saradnje.
Predsjednica Zajednice Crnogoraca u Splitu, Nataša Gerželj, zahvalila se Muzeju grada, u čijem sastavu je galerija „Dioklecijan“, za podršku projektima “koji kroz prezentaciju stvaralačkih senzibiliteta otkrivaju nove stranice upoznavanja crnogorske kulture sa svim multietničkim nijansama”.
“Nove generacije crnogorskih umjetnika, na svoj način uspješno nastavljaju tradiciju velikih majstora, a to će te prepoznati u slikarskom vezu Tijane Gordić i pomalo nadrealnim portretima i crtežima Adina Rastodera”, kazala je Gerželj.
U katalogu za izložbu, istoričarka umjetnosti Iva Kerbler je pored ostalog zapisala, da oboje mladih umjetnika pokazuju izuzetnu zanatsku i idejnu zrelost, te inventivnost.
“Dodatna specifičnost ove izložbe jeste u činjenici kako Tijana i Adin predstavljaju zapravo dva pola recentnog umjetničkog senzibiliteta i svjetonazora; dok se Tijana jednim dijelom priklonila tradiciji organičko-lirske apstrakcije pod utjecajem magičnog realizma, gdje posebne kombinacije boja stvaraju glavne elemente slikarske forme i atmosferu slike, Adin Rastoder u svojim crtežima i skulpturama nastavlja ekspresionističko nasljeđe psiholoških mini-portreta savremenog urbanog čovjeka”, navela je Kerbler.
Ona konstatuje da umjetnički iskaz Rastodera “pokazuje kritičko-analitički senzibilitet autora koji se teško miri s urbanom sudbinom današnjeg frustriranog čovjeka”.
“To je jedan poseban Adinov crtački crni teatar, pun satire i jada, ali izuzetno objektivan i stvaran, bez imalo pretjerivanja”, napisala je Kerbler.
“Koliko god na prvi pogled svjetovi ovo dvoje umjetnika idu u suprotnim stilovima i pravcima, oni ipak nose u sebi duboku emotivnu i duhovnu povezanost – svijest o tome da umjetnost isključivo ne bilježi i analizira patologiju ovog svijeta, već i da liječi i oplemenjuje. Otkriva pukotine u našoj svakodnevici, ali i ne pomaže u njihovom prevladavanju”, zaključuje Kerbler.
Rubriku o izložbi crnogorskih umjetnika objavila je gradska televizijska mreža u emisiji “ZAJEDNO”.
Tijana Gordić, rođena 1986. u Bijelom Polju, diplomirala je slikarstvo na FLU u Cetinju kod profesora Rajka Todorovića Todora, a Adin Rastoder, rođen 1985. u Podgorici, na FLU u Cetinju vajarstvo u klasi profesora Pavla Pejovića. Oboje su na magistarskim studijama na istom fakultetu. Za umjetnički rad do sada su dobili brojne stipendije i nagrade.

TVCG

U PETNJICI OTVORENA BIBLIOTEKA “KADRIJA ADROVIĆ”

0

Danas je u prostorijama Mjesne zajednice Petnjica svečano otvorena memorijalna biblioteka ,,Kadrija Adrović’’, otkrivanjem ploče na kojoj je ispisano ime znamenitog intelektualca i društvenog radnika iz Bihora. Ploču su simbolično otkrili Kadrijini unuci Daris i Ilan, šaljući poruku da biblioteka ostaje mladim naraštajima koji će iz nje sticati nova znanja i nastaviti da šalju Kadrijinu poruku da je “znanje najveće bogatstvo”.
Na samom početku u književnom duhu Braho Adrović pročitao je nekoliko stihova iz svoje zbirke poezije “Izabrane pjesme’’.

Poštovaocima lika i djela Kadrije Adrovića obratio se predsjednik Savjeta Muslimana Crne Gore Sabrija Vulić koji je kazao da se Savjet Muslimana Crne Gore na sve načine trudio da ovaj projekat uspije i veliku zahvalnost za rad i trud je uputio nosiocu i koordinatoru projekta Nerminu Adroviću i entuzijastima okupljenim oko njega.

“Zahvaljujući njihovom radu danas smo se okupili ovdje i otvorili ovu biblioteku. Ova biblioteka neće imati svoj smisao ako joj Petnjičani ne udahnu život i ako ona ne nastavi da živi kroz razne manifestacije, priredbe, književne večeri, a naravno i kroz svoju osnovnu svrhu da se u nju svraća i pročita knjiga, da se odmori i da se druži. Biblioteka za sada broji oko 4000 naslova, a danas su stigle donacije od RTCG, kao i od pojedinaca, a sve sa ciljem da se sakupi 6000 naslova što je uslov da se biblioteka registruje. Samim tim će i Petnjica dobiti još jedno od obilježja’’, zaključio je Vulić.
Doc. dr Salija Adrović govorio je o liku i djelu Kadrije Adrovića.
“Ova biblioteka je dokaz da vrijeme ne može da izbriše sjećanje na jednog izuzetnog čovjeka koji je ostao i ostaće upamćen u istoriji ovog kraja. Naš Kadrija je za života radio i sanjao o boljem životu ovog kraja. Zalagao se da ljudi ovog kraja cijene sebe i cijene resurse koje imaju kao i da cijene rad i od njega žive. Rano je otišao i nije doživio da ostvari sve svoje snove, ali mi nastavljamo njegovu misiju. Na taj način on živi u našim sjećanjima. Osim za porodicu on je radio za komšije, selo, svoj zavičaj, radio je za ljude. Zahvaljujući njemu sagrađeni su mostovi, putevi, škole, domovi zdravlja, seoski domovi, sportski tereni, vodovodi. Imao je harizmu i ljudi su ga voljeli i vjerovali su mu. On je volio život volio je ljude i znao je živjeti. Za njega nije bilo prepreke koju nije mogao da savlada, bio je hrabar inteligentan i po tome će ostati upamćen. Prenosio je znanje ljudima ovog kraja i ostaje kao sjećanje i nastavak njegove misije ova biblioteka da nastavi njegovu misiju i poruku a ona je ‘’znanje je najveće bogatstvo’’”, rekao je Adrović.

Predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović pozdravio je prisutne i pohvalio ovaj projekat koji  na kulturnom i edukativnom znači mnogo za ovaj kraj.

“Otvaranje biblioteke za sve nas znači veoma mnogo i to pokazuje da ovaj kraj ima ljude koji su stvarali i stvaraju i koji su najveći “sinovi” Bihora. Njih smo dužni da se sjećamo s poštovanjem i lokalna samouprava ima dužnost da to radi. Kadrija Adrović je bio vizionar, koji nije uspio da dovrši svoju misiju, ali kada neko sa tolikom željom i elanom radi, on to prenosi drugima, i on je to učinio i zahvaljujući tome danas otvaramo ovu biblioteku. Kadrija je kao veliki aktivista, prosvjetni radnik i kao veliki ljubitelj ovog kraja znao koji je pravi put, a to je znanje i nauka. Život je bio kratak da bi postigao ono što je želio, ali njegova porodica i prijatelji treba da budu ponosni na njega. Nastavljamo Kadrijinu misiju,  kroz ovu biblioteku koja mnogo znači za Petnjicu’’, rekao je Agović.

Koordinator projekta Nermin Adrović kazao je da su na ovom projektu radili dugo i da je uloženo mnogo truda ali i da da realizacija projekta ne bi bila moguća da nije bilo Fonda za ostvarivanje i zaštitu manjinskih prava.

“Biblioteka za sada broji oko 4000 hiljade naslova ali uskoro očekujemo kroz neke donacije da se poveća fond”, rekao je koordinator.

Kćerka Kadrije Adrovića, Kalina Adrović Vulić zahvalila se svima koji su došli i to je samo još jedna potvrda da ljudi ne zaboravljaju Kadriju.

“Posebno bih se zahvalila piscu Feridu Muratoviću koji je napisao pjesmu o mom ocu i tu sam pjesmu oštampala uokvirila i ona stoji u očevoj biblioteci”, rekla je na kraju Adrović Vulić.

DINO RAČIĆ

PJESMA: ISMET PRINC

0

ISMET PRINC
Ovo nije šala, ovo nije vic
Ismet Muhović postaje naš PRINC

Prinčevu titulu zaslužio časno
Dajemo mu titulu, ako nije kasno.

Svakome ovdje iz Bihorskog kraja
Pošo si u susret – spasio belaja.

Žalio nisi vremena ni para
A počesto od tebe bilo je i dara.

Ostao si čovjek velikoga srca
Ko hoće nek prizna, ko neće nek puca.

Ovdje ti je mjesto gdje te ljudi vole
I najteže rane – ovdje manje bole.

Tvoji Muhovići i Ttrpezi tvoje
Uz tebe će bratski do kraja da stoje .

Primi našu titula da postaneš PRINC
Ovo nije šala, ovo nije vic.

          Zk „Bihor” Luksemburg    

U GUSARAMA VIŠE GLEDALACA NEGO NA NEKIM PRVOLIGAŠKIM UTAKMICAMA

0

Danas je na stadionu u Gusarama domaća ekipa FK Petnjica remizirala sa ekipom FK Pljevlja. Rezultat je bio 0:0. Iako je domaćin bio mnogo bolji tokom cijelog meča, ipak se mora reći da je na neki način, rezultat pravedan, ako uzmemo u obzir činjenicu da su se šanse ređale i na jednoj i na drugoj strani. Lopta je bila više u posjedu ekipe iz Petnjice ali su gosti iz Pljevalja ugrožavali gol domaćih ubitačnim kontrama.

Ono što je posebno interesantno sa ovog meča je činjenica da se na stadionu u Gusarama okupilo više gledalaca nego na nekim stadionima Prve lige. Po nekim procjenama derbi je pratilo između 250 i 300 ljudi što je rekord ovog stadiona. Ako svemu ovom dodamo i podatak da je veliki broj ljubitelja fudbala iz Bihora slušalo prenos utakmice na talasima Radija Petnjica, onda možemo slobodno zaključiti da je ovo jedan od najpraćenijih fudbalskih događaja u Crnoj Gori u posljednje vrijeme.

Nove tribine, kojima nedostaju sjedišta a koja će biti uskoro postavljena, te novi semafor na stadionu upotpunio je sportski ugođaj u Petnjici. U nastavku prvenstva Sjeverne regije očekuje se velika borba za baraž za popunu Druge lige. Petnjičani imaju veliku šansu pa se očekuje i značajna pomoć od publike jer je svaki naredni meč zapravo derbi.

U galeriji pogledajte atmosferu sa stadiona u Gusarama.

Foto: Denis Ramdedović

FK PETNICA : FK PLJEVLJA 0:0

0