“ALMANAH” GOSTOVAO U LUKSEMBURGU

Radio Petnjica
-
0
“ALMANAH” GOSTOVAO U LUKSEMBURGU

U uvodnom izlaganju  na predstavljanju Almanaha u Luksemburgu  Munir Ramdedović se zahvalio gostima iz Crne Gore što su odvojili vrijeme i došli da predstave dio svojih izdanja. Prisutne je upoznao o nekim geografskim i statističkim podacima o Luksemburgu a Alija Sijarić je goste bliže upoznao sa aktivnostima udruženja.
Akademik i urednik Almanaha, Šerbo Rastoder je govorio o značaju i istorijatu izdavačke kuće, poteškoćama u funkcionisanju jedne ovakve kuće koja ima izuzetan značaj, kako za Bošnjake Crne Gore tako i okruženja. On je podsjetio na najznačnija objavljena izdanja.
Atvija Kerović, direktor Almanaha je govorio o finanskim poteškoćama, projektima koje su realizovali, vremenu kada je bilo najteže u Crnoj Gori, a to su 90.-te.

 

fotografija 2 (3)U drugom dijelu večeri predstavljena knjiga “Musina jama” autora Ćamila Ramdedovića a u izdanju Almanaha.
O samoj knjizi i legendama koje postoje u Bihoru iscrpno je govorio magistar Sait Šabotić. Jedna od legendi koje kruže Bihorom je i Musina jama koju je Ćamil Ramdedović zabilježio i ukonponovao u svojoj prvoj knjizi a Almanah sa svojom ekipom uredio i objavio.

O knjizi je govorio i književnik Faiz Softić.

Ćamil Ramdedović je zahvalio svima koji su pomogli da ova knjiga ugleda svijetlo dana, posebno se zahvalio svojoj porodici koja ga je podržala u ovom poduhvatu.
Značajno je istaknuti da dio zlata koje je imala nevjesta koja je potonula u jamu sa svatovima posjeduje sam autor knjige. Pozvao je sve one koji žele da vide nakit mogu navratiti kod njega u Lagatore, Petnjica .

Almanah izdavačka kuća koja objavljuje radove koji se odnose na kulturno-historijsko naslijeđe Bošnjaka u Crnoj Gori. Osnovan 1993. godine , objavila je više od 68 brojeva časopisa i više od 100 posebnih izdanja poznatih autora u oblasti istorije , književnosti , etnografije , političkih znanosti , novinarstva , itd.

Predstavljanje ALMANAHA i njegovo gostovanje je organizovalo udruženje “Cooperation Luksemburg-Montenegro” i njegovi čelni ljudi predsjednik Alija Sijarić i direktor Munir Ramdedović.

RAIF ADROVIĆ

DRUŽENJE NA 16. SAJMU KNJIGA I KULTURE LUKSEMBURGA

Radio Petnjica
-
0
DRUŽENJE NA 16. SAJMU KNJIGA I KULTURE LUKSEMBURGA

Od 11. do 13. marta 2016. godine u Luksemburgu u okviru 33. festivala miltikulture održan je 16.sajam knjiga i kulture.

Na ovogodišnjem sajmu knjiga i kulture, kao i svake godine učestvuju književnici sa Balkana, prvenstveno iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore a sve to zahvaljujući književniku Faizu Softiću koji živi i radi u Luksemburgu.

Na početku druženja Softić je govorio o značaju sajma knjiga i velikom znacaju i podstreku za svakog književnika koji u svojoj biografiji može napisati da je bio učesnik sajma u Luksemburgu.

Đedović, Tanovic i Adrović su govorili su o svojim počecima, najznačajnijim djelima koje su do sada objavili. Takođe su čitali djelove svojih djela. Posebno je bio nadahnut nastup Braha Adrovića koji je čitao pjesme o zavičaju, dijaspori….
Tanović je citao pjesme i samosvojstvenim šarmom pričao anegdote i priče.
Publika, koja je navikla na ovu vrstu predstavljanja je sa velikom pažnjim ispratila nastup ovogodišnjih gostiju sajma. Sva trojica su izrazili veliku zahvalnost Faizu Softiću, što je baš njih predložio i omogućio im nastup.

Na kraju je Softić zakazao novi susret sljedeće godine na istom mjestu ali sa novim gostima. Uz druženje, fotografisanje i kupovinu knjiga pomenutih pisama završeno je i ovo uspješno književno veče u Luksemburgu.

BIOGRAFIJE

Tanović, Đedović, Adrović

Tanović, Đedović, Adrović

 

 

NENAD TANOVIĆ je autor knjige o istoriji Bosne, Vitezi Kulina bana (1996) i zbirku poezije, Oblici bosanskih duša, kao i pjesme i priče objavljene u časopisima u Albaniji, Danskoj, Kanadi i Švedskoj. On je takođe napisao nekoliko knjiga i znanstvenih članaka iz fizike i elektronike.
MEHMED ĐEDOVIĆ je rođen u 1971. On je autor nekoliko romana, uključujući i posljednji, Legionar, objavljen u 2015. za koji je dobio nagradu ‘Skender Kulenovic’. On je takođe objavio nekoliko knjiga poezije, kao i knjige za djecu.
BRAHO ADROVIĆ je rođen 1947. godine u selu Donja Vrbica kod Berana. Za više od trideset godina bio je novinar u crnogorskom dnevnom list “Pobjeda” i nacionalnoj televiziju. Objavio je desetak knjiga poezije a nagrađen je nekoliko puta. Ovo mu je bio drugi nastup pred luksemburškom publikom.

RAIF ADROVIĆ

PODIJELJENE SADNICE KOJE JE DONIRALA TIKA

Radio Petnjica
-
0
PODIJELJENE SADNICE KOJE JE DONIRALA TIKA

U okviru projekta koji je realizovala TIKA na području Petnjice a tiče se pomoći poljoprivrednim proizvođačima u vidu donacije plastenika i sadnica jabuke i kruške danas je u Petnjici izvršena raspodjela oko 6500 sadnica.
Raspodjeli u Divan bašči su pored mještana i korisnika projekta prisustvovali i predstavnici Opštine Petnjica, kao i predstavnici TIKE na čelu sa koordinatorom za Crnu Goru Mustafom Jazićijem koji je lično uručio sadnice za 49 domaćinstava.
Potpredsjednik Opštine Petnjica Muslija Kalić zahvalio se u ime domaćina i izrazio zadovoljstvo što je ovaj projekat uspješno realizovan.
‘’Ključni posrednik u realizaciji ovog projekta bila je Opština koja je na taj način željela da pomogne razvoj voćarstva na ovom području. Posebno bih se zahvalio ljudima koji su ispred Opštine radili naporno da bi postigli ovaj rezultat. TIKA je agnecija koja ulaze širom Crne Gore i širom Evrope i zadovoljstvo mi je što su naši prijatelji i zahvaljujem im se na svim projektima koje su realizovali u našem kraju kao što su izgradnja zaobilaznice i gradnja gasulhane”, rekao je Kalić.

Predsjednik SO Petnjica Adnan Muhović zahvalio se na pomoći i istakao značaj Turske i turskih organizacija za razvoj Petnjice.
‘’ Zahvaljujući pomoći koju je TIKA obezbijedila u Petnjici je otvorena prva javna zgrada islamskog centra sa pratećim objektima.  Najavljujem još projekata koji će biti realizovani u narednom periodu saradnjom TIKE, Islamske zajednice Crne Gore i Opštine Petnjica i nadam se  da će ovakve aktivnosti doprinijeti da Opština Petnjica bude u narednom periodu prepoznata po razvoju’’, kaže Muhović.

Koordinator TIKE za Crnu Goru Mustafa Jazići kazao je da mu je zadovoljstvo sto je danas opet u Petnjici kojoj TIKA posvećuje veliku pažnju.
‘’TIKA je slične projekte sprovodila širom Crne Gore i oni su bili slični ovom i nadamo se da će i ovaj biti uspješan i da će doprinijeti ekonomskom razvoju Petnjice. Sadnice koje je TIKA obezbijedila su prva klasa i nadamo se da će od sadnica domaćini za tri godine ubrati i prve plodove. TIKA će posjećivati proizvođače nakon sađenja a biće i novih projekata vezanih za Petnjicu’’, rekao je Jazići.

TIKA pruža tehničku podršku širom svijeta. Sa svojih 128 kancelarija, među kojima je i kancelarija u Crnoj Gori koja je otvorena 2007 godine, realizovala je niz projekata. To je jedna od tri najveće organizacije u svijetu koje pružaju tehničku podršku. Do danas je realizovala u Crnoj Gori oko 240 projekata, na poljima zdravstva, poljoprivrede, kulture.

DINO RAČIĆ

MUHOVIĆ: KONTROLE BERANSKE POLICIJE U PETNJICI PODSJEĆAJU NA DEVEDESETE

Radio Petnjica
-
7
MUHOVIĆ: KONTROLE BERANSKE POLICIJE U PETNJICI PODSJEĆAJU NA DEVEDESETE

Predsjednik SO Petnjica i prvi čovjek Bošnjačke stranke u Petnjici Adnan Muhović razočaran je i zabrinut ponašanjem saobraćajne policije u Petnjici prilikom kontrolisanja automobila u akciji “Stop neregistrovanim vozilima”.

„Građani Petnjice izražavaju nezadovoljstvo zbog ponašanja beranske policije na teritoriji opštine Petnjica. Kao predsjednik Skupštine sam zabrinut i razočaran ponašanjem policije iz susjedne opštine koja vrši pritisak na građane svakodnevniim i neprimjerenim kontrolama u vidu kontrolnih punktova, što nas podsjeća na teške 90-te kada je policijska tortura doprinijela da se veliki broj ljudi iseli iz Gornjeg Bihora. Ovo nije Zubin potok gospodo iz MUP-a a ni nekadašnji punkt na Ribarevinama koji opet želite da oživite. Ovo je samostalna opština, ne više mjesna zajednica i ne može policija iz druge opštine da tek tako dolazi i kažnjava ovdje. Neka idu u Andrijevicu i Konjuhe pa neka se tamo iživljavaju. Ovdje da im bude zadnji put“, izjavio je predsjednik Skuštine Adnan Muhović za portal Radija Petnjica, dodajući da ako smatraju iz MUP-a da imaju pravo da vrše saobraćajnu kontrolu na teritoriji opštine Petnjica dok se ne formira saobraćajna policija u Petnjici, to je neka druga priča.

„Pitam ljude iz vrha MUP-a, sada kordinatora iz te oblasti, zašto nakon dvije i po godine od formiranja opštine Petnjica, nemamo organa MUP-a na teritoriji naše opštine, već mora da dolizi policija iz druge opštine koja pristrasno vrši kontrolu i tako se šalje ružna slika od strane MUP-a kada je u pitanju komunikacija na relaciji te institucije i građanstva“ zaključio je Muhović. Njega čudi zašto predsjednik opštine Samir Agović nije reagovao jer mu to pripada.

“Nije ni čudno jer neki ljudi ne smiju da reaguju, obzirom da su u grču i da su kontrolisani od strane države, partije i centrale”, rekao je Muhović.

AGOVIĆ: DOBRIM PROJEKTIMA I ZAPOŠLJAVANJEM ZAUSTAVIĆEMO ODLAZAK MLADIH

Radio Petnjica
-
0
AGOVIĆ: DOBRIM PROJEKTIMA I ZAPOŠLJAVANJEM ZAUSTAVIĆEMO ODLAZAK MLADIH

Koliko je dobra saradnja sa okolnim opštinama i koliko je dobra prekogranična saradnja?

Nakon dobijanja opštine konstatovali smo da nama trebaju prijatelji. Ti prijatelji su u susjednim oštinama, u državnim organima kao i u opštinama koje se graniče sa nama iz susjednih država. Upravo zbog toga smo prvo uspostavili saradnju sa državnim organima kako bi oni prepoznali našu potrebu i naše probleme. Moram istaći da je saradnja sa državnim organima dobra, ali to ne znači da ne može biti bolje. Možda bi bila bolja kada bi i mi sami bili kreativni i izrazili spremnost da kandidujemo određene projekte. Ali to ne znači da i Vlada sama nema obavezu da pogura i pomogne nerazvijene opštine. Sa Ministarstvom poljoprivede smo ostvarili veoma dobru saradnju koja je dala određene rezultate. Pored rada na infrastrukturi, radili smo na stvaranju novih radnih mjesta u sektoru poljoprivrede. Problem je što trenutno naši jaki poljoprivredni proizvođači tržište za svoje proizvode sami traže. Tu lokalna samouprava ne može puno da pomogne već Vlada CG i resorno ministarstvo

Sve pokazuje da imamo potencijala, ali na žalost se ne možemo brzo razviti jer smo decenijama ekonomski zaostajali u razvoju. Veliki problem jeste odlazak mladih ljudi, a oni odlaze najviše zbog radnih mjesta. Naši mladi ljudi nigdje brže i bolje ne mogu ostvariti sebe kao ovdje u sektoru poljoprivrede. Nikada lakše nije bilo biti poljoprivredni proizvođač kao sada u Crnoj Gori.

Šta je razlog što mladi ljudi bježe od poljoprivrede?

Ne želeći nikog da povrijedim, ali mi se čini da mladi ljudi misle da u životu mogu da postanu neko i nešto veoma brzo. Bez sopstvenog rada, ne možemo postići ništa dobro. Često se žalimo na sreću a nikako na svoju pamet. Sada država daje velike mogućnosti, preko Investicionog razvojnog fonda možemo da pognemo ljudima kod pisanje projekata. Ako pogledamo ankete, vidjećemo da naša omladina još uvijek razmišlja da dobije posao isključivo u kancelariji. Želim ovdje da istaknem mogućnosti sektora malinarstva. Ubijeđen sam da će se u ovoj godini mladi ljudi posvetit tom sektoru a da će opština zainteresovanim obezbijedit sadni materijal. Znači, imate parcelu, mladi ste i želite da ostanete na selu, opština će vam obezbijediti sadni materijal i stručnu pomoć. Ne vjerujem da je nekada to bilo moguće, a sada jeste i moramo da koristimo te mogućnosti. Značajno je to što ovdje nema ni jednog privrednog subjekta koji zagađuje okolini, osim nas koji je zagađujemo odlaganjem otpada. Možda ovdje ne možemo mnogo da proizvodimo ali možemo da proizvodimo kvalitetno. Sve što budemo radili, biće zdravo i kvalitetno i to ima svog kupca. Samo nam trebaju projekti i ljudi a opština će biti posvećena tome.

Da li ljudi iz ovog kraja imaju otpor prema nekim evropskim standardima?

Postoji taj otpor, posebno kod naših starijih domaćina koji su skloni tradicionalnoj proizvodnji. Zbog toga smo i formirali odjelenje za poljoprivredu i naša dva mlada inžinjera su uvijek spremni da pomognu i pomažu svim zainteresovanim. U narednom periodu moramo da promijenimo taj tradicionalni odnos prema poljoprivredi. Selekciona služba ministarstva poljoprivrede i naša iz opštine rade na tome da se edukuju farmeri i poljoprivredni proizvođači kada je u pitanju tradicija. Naravno, ne treba da raskinemo sa tradiciom u potpunosti, ali se moramo prilagođavati novim standardima.

Da li ima nešto što Vas posebno „žulja“, nešto na šta bi trebalo da država posebno obrati pažnju kada je u pitanju opština Petnjica?

Mi smo svjesni odgovornosti prema državi i moramo da zahvalimo što je država prepoznala našu potrebu za vraćanjem statusa opštine. Ono što sada država treba da uradi to je da sva ona ministarstva koja imaju potrebu da osnuju svoje filijale u Petnjci da to i urade. Počev od Ministarstva zdravlja i očekujemo da se otvori jedinica zavoda za hitnu medicinsku pomoć. Od Ministarstva prosvete očekujemo da se otvori samostalna mješovita srednja stručna škola i to je jedna od naših inicijativa. Očekujemo od države da se u Petnjici otvori filijala MUP-a, znači sektor opštih poslova i javne bezbjednosti, i u toku je rekonstrukcija objekta u kojem će biti smještena ova dva sektora. Fond PIO treba da otvori svoju filijalu, kao i uprava za šume ima svoju filijalu ođe u Petnjici. Imamo velika očekivanja od EP da ođe locira neki svoj organizacioni vid, jer smo veliko područje, sa čestim ispadima električne energije. Očekujemo pomoć od države kod razvojinih planova, jer planiramo da uradimo prostorni plan Petnjice i planiramo da uradimo višegodišnji razvojni plan naše opštine. Država nam mora pomoći da zaustavimo migracije i da radimo zajedno na otvaranju novih radnih mjesta. Naš nedostatak jesu mladi, kvalifikovani ljudi koji na žalost odlaze sa ovih prostora. Taj problem će biti u fokusu naše pažnje.

 

LICA SA INVALIDITETOM RUKOTVORINE PRODAJU U MARKETU FRANCA U PETNJICI

Radio Petnjica
-
0
LICA SA INVALIDITETOM RUKOTVORINE PRODAJU U MARKETU FRANCA U PETNJICI

Članovi NVO-a “Lica sa invaliditetom Petnjica” je ovih dana organizovalo akciju prodaje artikala koje su sami napravili. Član i predsjednik ovog udruženja, Denis Ramdedović je učestvovao na kursu pod nazivom “Pomoćni stolar” koji je organizovan u Srednjoj stručnoj školi „Vukadin Vukadinović“ u Beranama.

Predmete koji su napravljeni u toku trajanja obuke, prodaju se u marketu „Franca“ u Petnjici i sav prihod od prodaje će biti upotrijebljen za članove ovog nevladinog udruženja, kako bi i na taj način obezbijedili određena novčana sredstva za poboljšanje uslova u ovoj opštini.  Predsjednik Ramdedović se zahvalio svim građanima koji su kupovinom ovih predmeta, na skroman način pomogli osobe sa invaliditetom u Petnjici.

D.B.

 

AKCIJA “STOP NEREGISTROVANIM VOZILIMA” I U PETNJICI

Radio Petnjica
-
0
AKCIJA “STOP NEREGISTROVANIM VOZILIMA” I U PETNJICI

Kampanja MUP-a Crne Gore i Nacionalnog biroa osiguravača, koja se ovih dana sprovodi na teritoriji Crne Gore nije zaobišla Petnjicu. U protekla dva dana saobraćajna policija iz Berana intezivno radi na području opštine. U sklopu kampanje, oni dijele flajere „STOP NEREGISTROVANIM VOZILIMA“ i vrše kontrolu automobila učesnika u saobraćaju. Neosigurana i neregistrovana vozila, predstavljaju opasnost na putu i njihova upotreba je čest uzrok saobraćajnih nezgoda. Ono što je evidentno je to da je broj vozila, učesnika u saobraćaju, na području opštine Petnjica, znatno manji.

 

PUTEVI I RASKRŠĆA – 16. EMISIJA

Radio Petnjica
-
0
PUTEVI I RASKRŠĆA – 16. EMISIJA

PISMO: RADIO JE PROZOR KROZ KOJI NAVRAĆAJU ISELJENI BIHORCI

Radio Petnjica
-
0
PISMO: RADIO JE PROZOR KROZ KOJI NAVRAĆAJU ISELJENI BIHORCI

Na adresu Radija Petnjica stiže dosta pisama u kojima se uzražava podrška za naš rad kao i predlozi za poboljšanje programa. Iz mnoštva pisama izdvojili smo ovo za koje cijenimo da je najljepše. Autor je nepoznat.

Samo naprijed, vi ste prozor kroz koji u svoje mjesto navratimo mi davno odseljeni Bihorci . Tu mnogi iz svijeta, osjete onaj davno zaboravljeni miris prašine, koju su nekad podizala domaća stada i povjetarac stigao sa okolnih planina. Ili kad bi prema Rožajama i od njega prošla pruga, koju su kasnije nazvali autobus a iza koje bi se raširila prašina sa džade, sto bi zasula okolinu sitnim česticama. Jednaki ste beharu koji proljećem našara bihorska sela i stigne kroz otvoreni pendžer te mirisom opije umornu čeljad. Starost trošimo po svijetu a vi nam otvoriste mogućnost da provirimo kroz džam u svoj kraj. Hvala vam na tome .

REFIK LATIĆ (SD): PETNJICI TREBA MLADOST

Radio Petnjica
-
0
REFIK LATIĆ (SD): PETNJICI TREBA MLADOST

Petnjica kao jedan od najživopisnijih krajeva u našoj Crnoj Gori i Sandžaku dugo vremena je stagnirala u razvoju. Mnogo je razloga za to. Na neke su Bihorci mogli uticati a na neke ne. Društveno-politička zbilja gotovo nikad nije bila naklonjena našem kraju. Gubitkom statusa Opštine 1957. dolazi do njene apsolutne stagnacije i zakržljalosti. Nakon toga je Petnjica zbog infrastrukturnih zaobilaženja postala i „slijepo crijevo“ sjevara Crne Gore, mjesto u koje se veoma malo dolazilo, a masovono odlazilo. Odlazili su najkvalitetniji kadrovi, postajali čuveni stručnjaci u svojim oblastima, ali doprinosili najviše drugim krajevima, pa čak i drugim evropskim i svjetskim državama. Sada nam služe za ponos, ali i za žal što nisu u našem kraju. Činjenica da u raznim državama širom svijeta živi oko 3 puta više Bihoraca nego ovdje, govori gotovo sve.

Da li je povratak statusa Opštine Petnjici opravdao očekivanja naroda? Svi koji volimo svoj kraj smo sanjali da imamo opet svoj administrativni centar. San je postao stvarnost. Bihorci imaju konačno svoj dom, svoje gnijezdo. Ipak, očekuju da se poboljša kvalitet života, konačno, da ne bi morali i dalje ići „trbuhom za kruhom“.

Svjedoci smo da je naš živalj pretežno starije dobi, da mladi ljudi koji su se odselili iz ovog kraja, zasnivaju svoje porodice van njega, te se tako izgubio i prirodni priraštaj stanovništva. Medjutim, siguran sam da „nije kasno za Petnjicu“ . Mladi ljudi koji su ovdje, školuju se i planiraju da žive u svom kraju moraju da budu mnogo proaktivniji, da svoje ideje pokušaju realizovati kroz različite načine, da tom realizacijom doprinesu razvoju svoga kraja, te samim tim i boljem životu. Svakako da te ideje moraju naići na razumijevanje od onih koji odlučuju o upravljanju lokalnom upravom, te trebaju biti shvaćene kao zdrave, a nikako kao konkurencija bilo čijim idejama, što je veoma čest slučaj karakterističan za Petnjicu.

Smatram da se mladi moraju više i mnogo ozbiljnije uključivati u društvena, politička, ekonomska, kulturna…dešavanja, te da kroz svoje aktivnosti pokažu inovativnost, umijeće i energiju za rješavanje određenih problema. Takođe, cijenim da uključivanje u političe partije i jeste mogućnost da se navedene stvari promijene na bolje, jer je realnost da nam politika „kroji i oblikuje“ sve navedene društene komponente.

Gledajući na politiku kao na mogućnost i način da doprinesem da se što više pozitivnih stvari dešava u mom kraju, da se on razvije kako mu i dolikuje, da tako zaustavimo iseljavanje i da pružimo šansu mladim ljudima da se zapošljavaju i da žive od svoga rada, i sam sam se politički angažovao u jednoj novoj političkoj stranci- Socijaldemokratama Crne Gore. U Socijaldemokratama zato što sam mišljenja da je je suština boljeg života u socijalnoj pravdi i pravednoj raspodjeli opšteg bogatstva, cijeneći da u Petnjici i Crnoj Gori možemo svi živjeti po mjere jednog građanina modernog evropskog grada. Zajedno sa mojim partijskim mladim drugovima osmišljavamo akcije koje mogu bit korisne za naš kraj, a kroz moj izbor za potpredsjednika Omladine za Petnjicu, imam i dodatnu odgovornost.

Ovaj tekst je, prevashodno, moj apel mladim ljudima, Bihorcima, da se „pokrenu“, da shvate da moderno vrijeme nalaže i individualan rad svakog od nas, da se jedino aktivnošću i radom na različitim poljima može značajno promijeniti aktuelna „Petnjička zbilja“.

 

1...854855856...904Stranica 855 of 904