ŠERBO RASTODER: DŽAMIJE SU BILE CENTAR PISMENOSTI

Istoričar Šerbo Rastoder u emisiji “Putevi i raskršća” govori o toponimima, običajima i istorijskim činjenicama važnim za Bihor. U trećoj emisiji govorio je o petnjičkoj džamiji.

ŠERBO RASTODER:

Petnjička džamija je jedina trospratna džamija na Balkanu i po tome je jedinstvena. Skloniji sam vjerovanju da je napravljena u 19. vijeku nego li ranije, i od nje je zasigurno starija Hajdar Pašina džamija u Radulićima. To je jedan od najznačajnih sakralnih objekata u Crnoj Gori ako se izuzme džamija Husein Paše Boljanića u Pljevljima. To je džamija koja je imala biblioteku i to je nesto sto je impresivno sa stanovista kulture i arhitekture. Karakteristično je na teritoriji Crne Gore to što su se gradile drvene džamije ili drveni minaret. S obzirom da su se ranije gradile drvene dzamije ima veliki broj džamija koje danas ne postoje. Međutim te džamije iako ne postoje svjedoče o jednom vremenu i istorijskim ličnostima. Dakle, kad se pomene džamija u Bioči to nas asocira na Ibrahima Biočaka – Pačariza poslednjeg pisca alhamiado književnosti na Balkanu. Teško da bi se mogao nabrojati neko ko je nastavio njegovim putem.

Značaj ovih džamija je što su bile centar duhovnosti i što su tu bile vjerske škole i centar pismenosti. Jedini mana je nedostatak pisanih dokumenata iz toga doba, ali da podsjetim vlast na obećanje koje mi je dala da će preslikati značajne arhive koje se nalaze u petnjičkoj džamiji, koje su sačuvane zahvaljujući jednom Vasojevicu a ne Bihorcu, i nadam se da će ljudi imati razumijevanja i sačuvati našu baštinu.

ISTORIJSKI KALENDAR BIHORA – 2 DIO

0

Na prostoru Bihora, kao i na njemu susjednim prostorima dešavali su se brojni događaji koji imaju svoju hronologiju. Sveobuhvatnije poznavanje prošlosti Bihora nemoguće je bez poznavanja hronologije određenih događaja. Da bi hronologija istorijskih zbivanja u Bihoru bila što jasnija nalazimo za potrebno da je ljudima približimo kroz izdvajanje nekih posebnih datuma koji čine dio “Istorijskog kalendara Bihora”.

U ovom članku prikazaćemo vam najznačajnije događaje u periodu od kraja XVI pa do kraja XVII vijeka. Cilj ovog pregleda je da do sada prvi put pokušamo stvoriti ,, Istorijski kalendar Bihora“, koji bi na jednostavan, informativan i pregledan način uz minimalan broj informacija, čitaocima približio prošlost Bihora.

640_Bijelo_polje_Hajdar_pasina_-dzamija-ctkva0051583. god. – Kao vlasnik stada od 90 ovaca u Bihoru pominje se u jednom istorijskom izvoru i Mustafa Bihor iz sela Godijeva
1585. god. – Kadija Bihora bio je Adali Mustafa
1585. god. – U popisu stočnog fonda za kaze Bihor, Novi Pazar i Trgovište, navodi se da je u Bihoru u selu Goduši bio najveći broj stočnih grla – 5.449.
1591. god. – U popisanom defteru se pominje 75 porodica sa islamskim imenima.
1618. god. – Mobilisani Bihorci kao pripadnici osmanske vojske vodili su ogorčene borbe protiv pobunjenih Klimenata.
1624. god. – Protiv ratobornih Klimenata ratovao je i Hajdar-paša.
1651. god. – Pomen Mehmeda-bega Bihorca u jednom istorijskom izvoru u kome se govori o ubiranju vinove loze u Bihoru.
22. februar. 1658. god. – Izvještaj o napadu Kuča, Bratonožića, Vasojevića i Pipera na Bihor.
1686. god. – Sjedište ,, Biorskog kadije“ bilo je u crkvi sv. Petra u Bijelom Polju.
1688. god. – U istorijskim izvorima pominje se Sijaviš-beg iz Bihora. On je izvršio mobilizaciju Bihoraca koji su imali za zadatak da se bore protiv hrišćanske vojske na frontu koji se oformio oko Hisardžika(kod Prijepolja). Užica, Novog Pazara, Čačka i dalje prema Zvorniku.
1699. god. – Novi posjedak u Bihoru po odluci organa centralne vlasti Osmanske države, postao je Mehmed Ćor-paša Gurci, koji je za svoje sjedište dobio loznu. Tačan datum njegovog dolaska u Bihor nije poznat a pominje se u istoriografiji najčešće 1699. i 1700. godina.

TEHNO GRADNJA GRADI ZGRADU OPŠTINE, USKORO RUŠENJE STARE ŠKOLE

0

“Tehno gradnja” iz Pljevalja vlasnika Mirka Đekovića je kompanija koja će graditi novu zgradu opštine. To je za portal radija saopštio predsjednik Opštine Petnica Samir Agović.  Pljevaljska firma će vrlo brzo početi sa rušenjem stare osnovne škole a nakon toga će postaviti kamen temeljac za novo zdanje u Petnjici.

“Dobio sam sve pohvale od kolege iz Mojkovca na račun ove firme. Naš  plan  je da se u toku ove godine završi kompletna zgrada što će mnogo značiti za nas. Ono što nas raduje jeste spremnost ovog izvođača da u toku izgradnje nove zgrade zapošljava ljude iz bihorskog kraja koji će oni na ovaj način dobiti mogućnost za egzistenciju“, rekao je Agović.

 

PUTEVI I RASKRŠĆA 3. EMISIJA

PETNJICA IZ VAZDUHA

0

PUTEVI I RASKRŠĆA 2. EMISIJA

KONKURS ZA NAJBOLJE FOTOGRAFIJE NA TEMU POLJOPRIVREDE

0

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u cilju promocije poljoprivrede, autohtonih proizvoda, ruralnih područja, šansi za agrobiznis, otvaranje radnih mjesta i predstavljanja Crne Gore kao države u kojoj se proizvode kvalitetni poljoprivredni proizvodi raspisuje konkurs za najbolje fotografije na temu crnogorske poljoprivrede u kategorijama:
– Prirodni resursi
– Primarna poljoprivredna proizvodnja
– Prerada
– Autohtoni proizvodi
– Ruralni razvoj
– Ribarstvo
– Šumarstvo i drvoprerada
Pravo učešća imaju svi zainteresovani građani Crne Gore.
Fotografije moraju biti djelo autora nastalo na teritoriji Crne Gore. Autori mogu konkurisati sa najviše 3 fotografije po kategoriji, bez obzira kada je fotografija nastala.
Rok za dostavljanje fotografija je 15.04.2016. godine, do 12:00h.
Za prijavu na Konkurs je potrebno je dostaviti sljedeće podatke:
• Ime i prezime autora, kontakt telefon i elektronsku adresu
• Fotografiju/e, uz kratak opis
Nepotpune prijave neće se razmatrati.
Prijave za konkurs slati na elektronsku poštu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja [email protected]
Prijava na konkurs moze se izvršiti putem Facebook strane Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Autorima 10 najboljih fotografija biće dodijeljene nagrade.

PUTEVI I RASKRŠĆA 1. EMISIJA

BRAHO ADROVIĆ U EMISIJI PUTEVI I RASKRŠĆA: PJESMA ZA RODITELJE KOJI OSTAJU U ZAVIČAJU

Braho Adrović, pjesnik i je u emisiji “Putevi i raskršća” izrecitovao jednu od svojih pjesama posvećenim ljudima kojima su djeca otišla “trbuhom za kruhom”.

NAŠI PTIĆI

Mi ptiće iz našeg gnijezda
Puštamo da lete sami
Na nebu ima jedna zvijezda
Što k’o nada daljinama mami

Tek iznjihani iz majčinog krila
Naši ptići streme daljinama
Ljubav je lijepa i mila
Ako nije k’o sirota sama

Kao da ih vuče neka tajna sila
Naši ptići daljinama streme
K’o da ih je majka u pogrešnom svijetu rodila
U pogrešnom svijetu i pogrešno vrijeme

Prazni i oronuli
K’o napuštene seoske brvnare
U živo blato do grla utonuli
Mi svoje ptiće tjeramo da nas zanemare

A naše ptiće je otjerala
Gorka praznina u tami
Crna ruka koja je poharala
Sve čime bi sreću napravili sami

Mi naše ptiće puštamo u svijet bijeli
Ne znamo kako i jesmo li morali
Ne znamo jesmo li htjeli
Znamo koliko su veliki ne znamo koliko su mali

Ne znamo šta će ih sresti
Prazni i nemoćni nadu izmišljamo
Svodeći sebe na smeće na cesti
Odbačeno i zgaženo samo

Mi ptiće iz našeg gnijezda
Puštamo da lete sami
Na nebu ima jedna zvijezda
Zvijezda sreće daljinama mami

Lete naši ptići ka nebu
Lete ptići i leteći rastu
Za svojom srećom prema svome hljebu
Jug toplinom mami kad ozebe lastu

AGOVIĆ U EMISIJI PUTEVI I RASKRŠĆA: RADILI SMO DOBRO IAKO NIJE SVE VIDLJIVO

U drugoj emisiji “Putevi i raskršća”, gost je bio predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović. Evo dijela njegovih odgovora na pitanje da se moglo više uraditi sa razvojem opštine.

SAMIR AGOVIĆ: Tačno je da su naši građani a to je i prirodno ja im ne zamjeram imali velika očekivanja kada smo povratili status opštine. Naravno ta očekivanja je trebalo pretočiti u realnost. Tu malo gubila ta nit između želja, namjera, ambicija i realnosti. Ali ono što želim sasvim odgovorno da kažem jeste da smo bili svjesni toga i da smo birali taj najkraći i najbrži put kako da dođemo do uspjeha i vjerujem da smo postigli određeni uspjeh ali takođe znam da građani još uvijek to ne prepoznaju jer su njihova očekivanja bila drugačija. Ono što je istina i realnost mislim da svako ko razumije argumente lako mu je shvatiti da je ovo stanje tako kako jeste. Naravno, bilo bi bolje da imamo kapaciteta kako administrativnog tako i finansiskog i svakog drugog. A još bi bolje bilo da svi zajedno radimo da svako od nas se pita na kraju radnog dana, prije svega mislim na nas u lokalnoj upravi ali i kod građana, šta smo dobro uradili za opštinu. Svakog radnog dana kada se vratim kući razmišljam da li sam dovoljno dao sebe, da li sam uradio ono što sam trebao i mogao da bi bilo bolje. U kontekstu te priče mogu da kažem da smo postigli zavidne rezultate u gotovo svim oblastima života, iako to nije sve vidljivo. Zahvaljujući Radiju Petnjica, zahvaljujući onome šta su mediji pisali o nama ubijeđen sam da je ta percepcija sada drugačija i da idemo ka nekoj ravni. Još uvijek je taj odnos između očekivanog i urađenog ali težimo da to izravnamo Težimo da ta očekivanja budu bliža realnosti.