U proteklih 48 sati na teritoriji Opštine Petnjica palo je od 20-40 cm snijega. Temperatura vazuha ovih dana ne bi trebalo da prelazi 0 stepeni Celzijusa, a očekuje se prestanak padavina.
SUSRET NOVOIZABRANOG AMBASADORA CRNE GORE U ZEMLJAMA BENELUXA SA PREDSTAVNICIMA UDRUŽENJA U LUKSEMBURGU
Novoizabrani ambasador Crne Gore u Luksemburgu, njegova exelencija, gospodin Vladimir Radulović sa saradnicima Ministrom savjetnikom gospođom Tatjanom Raspopović i direktorom direkcije za dijasporu Crne Gore gospodinom Predragom Mitrovićem posjetio je 16. 1. ove godine udruženja čiji članovi dolaze iz Crne Gore, uglavnom sa sjevera republike.
ŠETNJA KROZ EŠ U LUKSEMBURGU: MI BIHORCI SE PREPOZNAMO ODMAH, GDJE GOD DA SMO
Koračam popločanim ulicama grada Eša u Luksemburgu. Razgledajući oko sebe nepoznate zgrade, ulice priđe mi čovjek koji je primijetio kako izgubljeno razgledam i lutam kroz široku ulicu. Znate, mi Bihorci se prepoznamo odmah, drugačiji od svih ostalih.
Priprema za snijeg
POGLED U ISTORIJU – KULA KRŠIĆA
Uvrh pitome petnjičke doline, nalazi se drevna Kršića kula, jedina te vrste u Gornjem Bihoru. Ova nesvakidašnja građevina prilagođena je nekadašnjem načinu života i iznjedrila ljude koji su po dobru obilježili prvu polovinu prošlog stoljeća. Svojom arhiktekturom baca u sjenku slične građevine koje su u drugim sredinama odavno renovirane. Ovakve građevine postojani su znakovi, koje ni najjači vjetar ne može da izbriše. Ona je naša sjenka, ogledalo naše istorije i previše velika da bi se uklopila u prosjek ostalih.
U ovoj dolini, u drugim dolinama i brdima ovog zaboravljenog kraja živjelo se stoljećima i nisu se mogla vidjeti brda na istoku i brda na zapadu. Često se nije znalo odakle vjetar puha, odakle sunce grije.
Iz kule se sve do početka Drugog svjetskog rata, upravljalo petnjičkim krajem. To je građevina koja je u sebi sačuvala mnoge tajne, bila stjecište mnogih susreta. U njoj je uzidana memorija jednog vremena i umijeće građenja, koje je rijetko na ovim prostorima. Za razliku od ljudi, kuće su u prednosti i ne moraju da imaju svoj kraj. Međutim, iako se grade da nadžive svoje graditelje, ako ljudska ruka ne pokuša da pomogne, kuća brzo nestaje.
Danas u ovoj pustoj ljepoti, dok čami prazna i poplašena, pod njenim oronulim krovom ptice svijaju gnijezda. Zidine se osipaju, gravure urađene vještom graditeljskom rukom truhnu. Na prozorima vise izvehčali kanati a divan strči kao zapušten zub. U širokoj avliji umjesto cvijetnjaka izrasle su koprive i šiblje. Dotrajala je svježina i miris cvijeća. Mnoštvo tragova jedan drugog zatiru.
Kada dođe proljeće, oko nje se i dalje prolama behar, bašče mirišu. Sav taj behar unaprijed govori kakav će rod biti. Oko nje se i dalje šarene nježni svjetluci i sazvježđa žutih maslačaka. Ona vremenom nestaje, kao da su zamrznuta sva brda i doline, kao da su stale sve vode bihorske.
Ova kula može da oživi i popravi vrijeme… Da popravi vrijeme može i vodenica koja je bila nedaleko od nje (kod lučnog Reškovog mosta). Dok ljudi ovog kraja odlaze, vrijeme mogu da poprave i druge kule i građevine, ali ako se nešto ne uradi za ovu, teško da će neko čuvati druge.
Kad ljudi svoje vrijednosti prezru, prezru sebe. Kad prezru sebe, prezru ih drugi.
Još za vrijeme turske vladavine, vlasnik kule Kršić Rahman i kasnije njegov sin Galjan, su bili vrlo sposobni ljudi. Kad je Turska napustila ove prostore i Crna Gora uspostavila svoju vlast, Galjan je bio vodeći pisar u opštini Petnjica. Bio aktivan i često u zaštiti građana Gornjeg Bihora. Bio je član delegacije koja je išla kod kralja Nikole na Cetinje, da se žali na ugroženost Bošnjaka toga kraja.
Sa grupom istaknutih Bihoraca i Kršić Tahir se 1913. godine u dva navrata napismeno obraća kralju i ministru na Cetinju i žali na pritisak vlasti.
Kada je austrougarska sila nahrupila da pokori ove prostore 1914-1918. godne, Bihor bio zatamnjen dimovima iz popaljenih kuća a narod očekivao pomoć iz neba, Galjan se stavlja u službu svog naroda. A kada je Petnjicom prošla crnogorska vojska, pripremio je ručak za vojsku a komandante smjestio u kulu.
Poslije završetka austrougarske sgresije, Galjan je bio politički aktivan, da bi 1927. godine bio vijećnik Zetske banovine. Postao je poslanik u Skupštini Jugoslavije i predsjednik opštine Petnjica sve do njegovog ubistva 1934. godine. Poslije njegovog ubistva, njegov sinovac Šefkija, koji je bio pisar u opštini Petnjica, postavljen je za predsjednika opštine. Sa početkom Drugog svjetskog rata Šefkija je vodio miroljubivu politiku. Poslije rata, 1945 godine nevino je osuđen na smrtnu kaznu i na brzinu strijeljan.
Kasnije se kula uhvati u kolo svog i usuda stanovnika ovog kraja. Zub vremena je nagriza, nema niko da joj pomogne. Loše je kad naša djeca vide tu prelijepu građevinu. Vide je onako lijepu i nesvakidašnju. Bez prošlosti smo kao bez kućnog temelja, a ispred nas su nedokučive daljine, potrešene do tišine.
Bošnjaci imaju lijepih osobina, imaju i jednu mahanu; da im svoj čovjek postaje tuđ, a tuđ svoj.
Ne bi dobro bilo da se sve ovo krivo shvati, ili, da se desi ono gore, da se podijelimo, kao kad se nekada jedno bihorsko selo podijelilo u dva tabora. Jedni su bili protiv šumara, drugi za šumara. Oni što su protiv šumara nijesu smjeli osjeći biljke drveta, ali zato, ni oni što su za šumara, nijesu smjeli sjeći drva, jer bi njegovi protivnici odmah javili miliciji. Tako šumu niko nije koristio a šumar nije morao puno da se angažuje na poslu. Išao je od kuće do kuće, ispijao ljutu bihorsku šljivovicu i mezio domaći sir…
Česme i mostove podižu dobročinitelji kao svoje zadužbine, da bi pomogli ljudima. Ljudima bi od pomoći bila renovirana kula, koja kao muhadžer čeka pomoć.
Kula je nadrasla vlasnike i vrijeme, ona više ne smije da bude ničija.
U cilju očuvanja arhitektonske baštine, a potom i mjesta uopšte, ima se šta ponuditi i turizmu. Ovo su male stvari, ali velike za Bošnjake ovog kraja i šire. Sa njom smo svi zajedno bogatiji.
Treba uraditi pristupni put, renovirati ovu staru bošnjačku kuću, koja može da bude inspiracija, mjesto gdje će se čuvati naša zaostavština i biti centar brojnih umjetničkih događaja. Može da bude muzej, u njemu biblioteka i drugi eksponati.
Za ovakve poduhvate sam spreman pokloniti 1000 knjiga-naslova.
Istorija će sigurno reći svoj sud, ali i mi imamo obavezu da učestvujemo u njoj.
Zumber Muratović/Dino Račić
NOVE VRIJEDNE DONACIJE ZAVIČAJNOG KLUBA “BIHOR” OPŠTINI PETNJICA
Pošto se još od samog osamostaljenja ove Opštine ukazala prioritetna potreba za jednim kamionom – čistačem snijega i opremom za održavanje puteva u zimskom periodu – ZK „Bihor“ je na svojoj sjednici održanoj početkom ove godine donio odluku da se Petnjici kupi kamion i sva prateća oprema
Zavičajni klub „Bihor“ iz Luksemburga ovih dana je dodijelio još jednu vrlo značajnu donaciju opštini Petnjica na sjeveru Crne Gore. Naime, pošto se još od samog osamostaljenja ove Opštine ukazala prioritetna potreba za jednim kamionom – čistačem snijega i opremom za održavanje puteva u zimskom periodu – ZK „Bihor“ je na svojoj sjednici održanoj početkom ove godine donio odluku da se Petnjici kupi kamion i sva prateća oprema.
Odluka je realizovana sredinom ovog mjeseca – kupljen je polovan dobro očuvan kamion marke „MAN“ i sva prateća oprema.
Na ovaj način ovo udruženje šalje poruku da ne zaboravlja zavičaj Bihor. Članovi udruženja su svjesni da ulaganjem u svoj zavičaj ulažu u sami sebe i vjeruju u prosperitet opštine Petnjica, apsolutno svjesni da se početničke bolesti moraju preboljeti.
Takođe, braća Halilovići: Esko, Hajro i Harun, porijeklom iz bihorskog sela Godočelje koji su vlasnici firme „EHH“ iz Luksemburga, i Edin Latić vlasnik preduzeća „Bihor“ iz Luksemburga, porijeklom iz bihorskog sela Lagatore, kupili su i donirali opštini Petnjica kamion za prevoz otpadi marke „DAF“.
Inače, braća Halilović kao i Edin Latić, članovi su ovog udruženja i podržavaju svaku humanitarnu akciju usmjerenu prema Bihoru, Crnoj Gori, ali i šire.
AGOVIĆ: HITAN SASTANAK SA EPCG BERANE ZBOG ČESTIH ISPADA SA ELEKTROENERGETSKE MREŽE
Jak vjetar južnih smjerova praćen kišom koji je duvao u noći između ponedeljka i utorka donio je ogromne probleme stanovništu Petnjice. Struja na niskonaponskoj mreži je bila u prekidu u toku dana. Za to vrijeme je ekipa Elektrodistribucije iz Berana pokušavala da, u što kraćem roku locira i otkloni oštećena mjesta na distributivnoj mreži i to na više lokacija. Predsjednik opštine Petnjica Samir Agović je u izjavi za naš portal izrazio nadu da će se ovih dana održati hitan sastanak sa direktorom Elektrodistribucije Berane Sašom Pešićem. “ Znam da su ekipe na terenu kad dođe do havarije i to je za svaku pohvalu, ali smatram da ekipa treba da obiđe trasu u cijeloj dužini i da se detaljno izvrši pregled na mreži, kako bi se tačno znalo koje su to dionice u najlošijem stanju i da se interveniše ne samo kada nestane struja, već i da se preventivno djeluje. Računam da ću imat dogovor sa Pešićem u par narednih dana, oko toga šta možemo da učinimo da se ovo stanje promijeni”, zaključio je predsjednik opštine Agović, dodajući da ima obećanje od strane predsjednika borda direktora Elektroprivede CG Srđana Kovačevića, da će se u januaru održati sastanak kako bi se riješio problem lošeg snabdijevanja električnom energijom u Bihoru.
Denis Božović
U PETNJICI NIŠTA NOVO: NEMA STRUJE PA NI RADIO SIGNALA
Radio Petnjica je prestala da emituje signal zbog nestanka električne energije na području Opštine Petnjica. Kako su saopštili predstavnici Elektrodistribucije Crne Gore iz Berana, riječ je o “većoj havariji” na više lokacija koje je prouzrokovalo nevrijeme na području Bihora. Ekipe EPCG su na terenu i rade na utvrđivanju problema i njihovom otklanjanju. Iz te kompanije nijesu mogli da daju precizniju informaciju kada bi mogli da budu otkolnjeni kvarovi i uspostavljeno stabilno napajanje električnom energijom.
Podsjetimo da je na posljednjoj sjednici SO Petnjica jedna od najvažnijih tema bila i slaba elektro mreža u Opštini Petnjica. I tada je naglašeno od svih subjekata da je ovakvo stanje u opštini nedopustivo te da se moraju aktivirati svi segmenti društva kako Petnjičani ne bi zavisili od vremenskih prilika i neprilika.
Radio Petnjica posjeduje potrebnu opremu za alternativno napajanje električnom energijom (agregat i UPS) ali su neupotrebljivi jer na predajniku koji se nalazi na Lazanskom brdu nema električne energije.
Ovo je još jedan pokazatelj da svi činioci privrednog i svakog drugog života moraju upregnuti sve svoje snage kako bi se riješili osnovni problemi građana ostavljajući političke i svake druge razlike po strani. Očigledno je da struje nemaju ni članovi DPS ali ni BS, SDP, SNP, SD ili neki drugi građani koji su van političkog života. Radio Petnjica i portal će svu svoju snagu usmjeriti ka objedinjavanju snaga i pravljenju širokog fronta u rješavanju ovih i drugih problema.
Samir Rastoder